Među izloženom građom izdvajaju se ranosrednjovjekovni elementi i ulomci arhitekture (nadvratnik porušene crkve sv. Izidora iz 9. st., arhitrav oltarne pregrade iz 10. st., romanička tranzena i bifora iz 11. st.), kameni spomenici (Oplakivanje Krista autora iz kruga Nikole Firentinca iz 15. st., reljef mletačkog lava iz 16. st., skulptura Leonarda Foscola iz 17. st....) i grbovi.

Crkvica sv. Nikole na groblju sagrađena je u 9. ili 10. st. (fragmenti kamene oltarne pregrade iz starohrvatskog doba; nadvratnik s reljefom sv. Nikole i uklesanom godinom 1469.; gotičko drveno raspelo iz 15. stoljeća).

Reljef s oltarne pregrade Sv. Nediljice iz 11. st.

Za sada otkriveni ostaci crkve lokalitet Crkvina nedaleko izvora, od koje su danas vidljivi samo temelji i razni ulomci kamene oltarne pregrade ukrašeni srednjevjekovnim pleterom i tekstom na latinskom jeziku, datiraju se u kasnije razdoblje.

Pronađen je dio oltarne pregrade, a na njemu se nalazio natpis sveta M.

Arheolozi su dosad zaključili kako je datacija oltarne pregrade i predromaničke crkve iz razdoblja od početka 9. st. do najkasnije konca 10. st, rekao je Krešimir Filipec iz Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na položaju Crkvina otkriveni su ostaci ranosrednjovjekovne crkve, te ulomci oltarne pregrade s pleternim ukrasom i dijelovima natpisa.

On je dešifrirao otkriće splitskog povjesničara umjetnosti Radoslava Bužančića, pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, koji je natpise otkrio na fragmentima epigrafa oltarne pregrade crkve svetog Vida u Klisu i svoje je otkriće objavio u časopisu Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji.

Otkrio je temelje predromaničke crkve, a u zidovima je pronašao ulomke crkvenoga namještaja, kao što su ulomci pluteja, arhitrava i zabata oltarne pregrade.

Na lokalitetu Crkvina otkrivena je starokršćanska crkvica i memorija, te fragmenti oltarne pregrade.

U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium; nakon doseljenja Hrvata središte hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom).

Ploča oltarne pregrade (iz krunidbene crkve kralja Zvonimira u Solinu?) s prizorom kralja, dostojanstvenika uz prijestolje i podanika.

U njoj su izloženi predromanički ulomci arhitrava oltarne pregrade pronađeni prigodom zaštitnih radova u crkvi i oko nje.

Riječ je o kamenoj ploči oltarne pregrade (tzv. Bašćanskoj ploči) iz crkve Sv. Lucije u Jurandvoru na Krku, na kojoj je uklesan spomen na kraljevsku darovnicu (" Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju je dao Zvonimir kralj hrvatski... ").

Ploča oltarne pregrade iz Sv. Nedjeljice u Zadru (detalj) s prizorima Herodov pokolj nevine djece, bijeg u Egipat i Sv. Ivan Krstitelj, kraj XI st., Arheološki muzej, Zadar.

Kad smo te već otkrili na fragmentu epigrafa oltarne pregrade crkve sv. Vida u Klisu red je da se upoznamo.

Taj paviljon krasili su i zabat oltarne pregrade s imenom kneza Branimira iz Šopota kraj Benkovca iz 9. st. te reprodukcija Višeslavove krstionice iz 9. st.

U križu je prikazan zabat oltarne pregrade iz crkve u Šopotu kod Benkovca (9. stoljeće), na kojem se knez Branimir spominje kao hrvatski knez (»Dux Cruatorv (m)«).

Ime kneza Branimira izvedeno je prema natpisu s ulomka kamene oltarne pregrade iz 888. godine, koji je pripadao crkvi u Gornjem Muću u okolici Splita.

Medju likovnim, kiparskim, slikarskim, zlatarskim i drvorezbarskim umjetninama isticu se plutej s likom hrvatskog kralja s krunom (Split) i lik hrvatskog dostojanstvenika iz Biskupije kod Knina, oltarne pregrade (npr. u crkvi Sv. Martina u Splitu), razni pleterni ukrasi (plutej sv. Nediljice u Zadru), skrinja sv. Simuna i zbirka nazvana zlato i srebro Zadra, vratnice splitske katedrale, rad majstora A.

Pronađeni ulomci oltarne pregrade s epigrafom o darovatelju i posveti Isusu Kristu Spasitelju to jasno konfirmiraju.

U europskim razmjerima najznačajniji spomenici u tom pogledu iz Dalmacije su dvije ploče oltarne pregrade iz srušene crkve sv. Nedjeljice u Zadru i ploča s likom kralja u splitskoj krstionici, što vjerojatno potječe iz Solina, iz Zvonimirove krunidbene crkve, jer se i tematski veže s njenom namjenom.

Crkva je posvećena Kristu Spasitelju - Svetom Spasu kako svjedoči sačuvani natpis na dijelu kamene grede oltarne pregrade: "...

Preuzeti eksponati: 1. Fulfinski natpis (kuća Tome Lesice) 2. Starohrvatski/predromanički kapitel koji se koristi kao postament za procesijski križ (iz župne crkve) 3. Starohrvatski/predromanički kapitel (iz crkve Sv. Jelene) 4. Fragment grede oltarne pregrade s pleternim ornamentom (crkva Sv. Jelene) 5. Nadvratnik Jelena prvadnika (crkva Sv. Jelene) 6. Fragment trijumfalnog luka iz crkve Sv. Jurja na Jezeru (crkva Sv. Jelene) 7. Natpis s lučnog nadvratnika jedne stambene kuće iz 1654. godine (crkva Sv. Jelene) 8. Nadgrobna ploča opata Stjepana iz Zadra (crkva Sv. Nikole na moru)

Uz crkvu su pronađeni ostaci šesterostrane krstionice i arhitektonski ulomci, ukrašeni i pleterom, kao i materijali sa starokršćanske oltarne pregrade.

Na obližnjem otoku Svetcu nađen je tako i ulomak oltarne pregrade koji ima stil hrvatskog tropleta koji se upotrebljavao u Hrvatskoj u IX. stoljeću a upisana je godina DCCCC (900) na oltaru u Musteru i godina DCCCL (850) nad vratima Mustera. [ 1 ] Oni su bili nositelji kulture i obrazovanja, mistični sveci i svetice koji su u svojim redovima imali ponekad i one koji su iza sebe ostavljali oklop pun pijeska iz Svete Zemlje kao i uspomene o kojima su znali jedino prozboriti svojoj braći po Bogu uz čašu vina, smokve i kruh.

Strukturalno jedinstvo, (kružnica - krug - valjak - kugla i njihove polovice) prožima i svaki detalj: na starohrvatskim kružnim crkvama i otvori vrata su završeni polukružnim lukovima ili lunetama, dok su inače pravokutni, a čak je i središnji dio oltarne pregrade - umjesto uobičajenoga trokutnog zabata - izveden u obliku polukružne kamene grede (Sv. Trojica, Split).

Među materijalnim svjedočanstvima kršćanske ukorijenjenosti u Cetini (Cetinskoj županiji ili današnjoj Cetinskoj krajini) od VII. - IX. stoljeća ističe se i pilastar (stupić oltarne pregrade) iz Trilja, a o stalnom kontinuitetu triljskog naselja svjedoči, između ostalog i prekrasni grobni nalaz zlatnog nakita iz II. polovice VIII. stoljeća, kao i nešto noviji nalaz koji stilski pripada vremenu od X. - XII. stoljeća.

Iza oltarne pregrade otkrivene su dvije faze gradnje.

Pronađeni arhitrav oltarne pregrade u unutrašnjem dijelu crkve uz navedena arhitektonska obilježja, razriješio je i problem datacije.