I ne uzdaj se u žrtvu nepravednu, 12 jer je Gospod sudac i ne gleda tko je tko. 13 Nije pristran na štetu siromahovu i sluša molitvu potla? enoga. 14 Ne prezire jauk siro? eta ni udovice kad izlijeva svoj bol. 15 Ne teku li udovici suze niz lice i ne optužuje li jaukom onoga koji ih uzrokuje? 16 Tko Boga služi svim srcem svojim bit? e uslišan, jer njegove se molbe dižu do oblaka. 17 Molitva poniznog prodire kroz oblake i on nema mira dok ona ne do? e do Boga 18 i ne popušta dok ga Svevišnji ne pogleda, pravedno ne presudi i pravdu ne uspostavi. 19 I Gospod ne? e oklijevati niti? e odga? ati 20 dok ne satre bedra nasilnicima i ne osveti se narodima, 21 ne iskorijeni mnoštvo oholica i ne slomi žezlo opakima; 22 dok ne plati svakome po djelu njegovu i ne prosudi? ine ljudske prema namisli njihovoj; 23 dok ne svrši parbu puka svojega i ne obraduje ga miloš? u svojom. 24 ra je milost u doba nevolje kao oblak kišonosan u vrijeme sušno

I bezumnik ima više nade nego on. 21 Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit? e mu poslije neposlušan. 22 Gnjevljiv? ovjek zame? e sva? u, a naprasit? ovjek po? ini mnoge grijehe. 23 Oholost ponizuje? ovjeka, a ponizan duhom postiže? asti. 24 Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog:? uje proklinjanje i ništa ne otkriva. 25 Strah? ovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje. 26 Mnogi traže milost vladao? evu, ali Jahve dijeli pravdu svakome. 27 ravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.

I ne pla? a li on svakomu po njegovim djelima? 13 Jedi med, sine moj, jer je dobar, i sa? e je slatko nepcu tvome. 14 Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je na? eš, našao si budu? nost i nada tvoja ne? e propasti. 15 Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne? ini nasilja boravištu njegovu; 16 jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesre? i. 17 Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kli? i srcem kada on posr? e, 18 da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega. 19 Nemoj se srditi zbog zlo? inaca, nemoj zavidjeti opakima, 20 jer zao? ovjek nema budu? nosti, svjetiljka opakih gasi se. 21 Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga. 22 Jer iznenada provaljuje nesre? a njihova i tko zna kad? e do? i propast njihova.

I bit će vam plaća velika, i bit ćete sinovi Svevišnjega jer je on dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima.

Već u prvom psalmu naziva se »blaženim« čovjek koji »uživa u Zakonu Jahvinu« (Ps 1, 2), a opakima se prijeti sudom (Ps 1, 5).

1 0 Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj. 2 Ne koristi krivo ste? eno blago, dok pravednost izbavlja od smrti. 3 Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih. 4 Lijena ruka osiromašuje? ovjeka, a marljiva ga oboga? uje. 5 Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hr? e o žetvi, navla? i sramotu. 6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje. 7 Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje. 8 Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada. 9 Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat? e se. 10 Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada. 11 Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje. 12 Mržnja izaziva sva? u, a ljubav pokriva sve pogreške. 13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za le? a nerazumna? ovjeka. 14 Mudri kriju znanje, a lu? akova su usta blizu propasti. 15 Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo. 16 Pravednik prira? uje za život, a opaki prira? uje za grijeh. 17 Tko se naputka drži, na putu je života, a zablu? uje tko se na ukor ne osvr? e. 18 Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je 19 Obilje rije? i ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je. 20 Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi. 21 Pravednikove su usne hrana mnogima, a lu? aci umiru s ludosti svoje. 22 Gospodnji blagoslov oboga? uje i ne prati ga nikakva muka. 23 Bezumniku je radost u? initi sramotno djelo, a razumnu? ovjeku biti mudar. 24? ega se opaki boji, ono? e ga sti? i, a pravedni? ka se želja ispunjava. 25 Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vje? ni. 26 Kakav je ocat zubima i dim o? ima, takav je ljenivac onima koji ga šalju. 27 Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekra? uju godine. 28 Pravedni? ko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno. 29 Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji? ine zlo. 30 Pravednik se ne? e nikad pokolebati, a opakih? e nestati s lica zemlje. 31 Pravednikova usta ra? aju mudroš? u, a opak jezik? upa se s korijenom. 32 vednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zlo? u.

Isus nam naglašava da je Bog dobrostiv (hrestós) prema onima koji to nisu, dakle, prema nezahvalnicima (aharístous) i prema opakima (poneroús).

Njegove su teze nazvali opakima, a u prepirci s povišenim tonovima, predsjedajući Ivan Jarnjak, koji je u međuvremenu zamijenio Šeksa, izrekao je Buriću opomenu uz opasku da njegovo ponašanje nije normalno.

Pa umjesto raja sami svojom voljom odaberu pakao, smatrajući se onako opakima kakvi su dostojniji pakla.

Inzistiraju na tome da ispadnu opakima.

Bog sâm ljubi i dobrostiv je prema nezahvalnima i opakima.

I zato kaže: bit ćete sinovi Svevišnjega koji je dobrostiv prema nezahvalnicima i opakima

Prisežem da ću biti neumoljiv prema zlima i opakima.

I bit će vam plaća velika, i bit ćete sinovi Svevišnjega jer je on dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima ".

Oko njihovih najmaštovitijih pokušaja da smisle način povratka na Zemlju, pri čemu im Digimoni svesrdno pomažu, odvija se većina radnje koja postaje uistinu uzbudljiva kad se dječaci, ni krivi ni dužni, nađu usred borbe dobrih Digimona s onim opakima.

Psi koji grizu okarakterizirani su nenormalnima, nekvalitetnima, opakima, neodgojenima, zlima, drukčijima od pasa koji nikad nisu ugrizli.

Ne daj Bože biti nam tako opakima, a eto, učinili smo sami sebi gore nego što su nam činili oni najopakiji.

1 6 Elihu nastavi i re? e: 4 Zaista, za laž ne znaju mi rije? i, uza te je? ovjek znanjem savršen. 5 Gle, Bog je silan, ali ne prezire, silan je snagom razuma svojega. 6 Opakome on živjeti ne daje, nevoljnicima pravicu pribavlja. 7 S pravednika on o? iju ne skida, na prijestolje ih diže uz kraljeve da bi dovijeka bili uzvišeni. 9 djela njihova on im napominje, kazuje im grijeh njine oholosti. 10 Tad im otvara uho k opomeni i poziva ih da se zla okane. 11 Poslušaju li te mu se pokore, dani im završavaju u sre? i, u užicima godine njihove. 12 Ne slušaju li, od koplja umiru, zaglave, sami ne znaju? i kako. 13 A srca opaka mržnju njeguju, ne ištu pomo? kad ih on okuje; 14 u cvatu svoga dje? aštva umiru i venu poput hramskih milosnika. 15 Nevoljnog on bijedom njegovom spasava i u nesre? i otvara mu o? i: 16 izbavit? e te iz ždrijela tjeskobe k prostranstvima bezgrani? nim izvesti, k prepunu stolu mesa pretiloga. 17 Ako sudio nisi opakima, ako si pravo krnjio siroti, 20 Ne goni one koji su ti tu? i da rodbinu na njino mjesto staviš. 21 Pazi se da u nepravdu ne skreneš, jer zbog nje sna? e tebe iskušenje.

Ti udaraš po obrazu sve neprijatelje moje, opakima zube razbijaš. " Blago u Gospodinu, dana 13. VII.2004., nakon kratke i teške bolesti preminuo je naš najdraži suprug, otac, djed, brat, svak, zet, rođak i dragi prijatelj

Jer nitko, ni dobar ni loš, ne bi mogao razumjeti išta bez mene, iako Ja dopuštam opakima da svoju volju usmjere svojim žudnjama.

Ne dozvolite opakima šišmiši piju sve svoje krvi

Ali mirno moći živjeti s oporima i opakima, neurednim i svadljivima velika je milost i djelo junačko pohvalno.

Dobrima ću tada biti radost, a opakima strah i stradanje.

Ali moći mirno živjeti sa surovima i opakima ili razuzdanima ili neprijateljski raspoloženima prema nama, to je velika milost i svake hvale vrijedno i muževno djelo.

I zašto to? " jer sve što je stvoreno svrhu ima. 22 Kao što se blagoslov njegov prelijeva poput rijeke i natapa zemlju kao poplava, 23 tako je srdžba njegova baština narodima, kao kad je vode pretvorio u sol. 24 Kao što su njegovi putovi ravni pobožnicima, tako su neprohodni opakima. 25 Kao što je od po? etka stvoreno dobro za dobre, tako i zlo za opake. 26 Najvažnije su potrebe ljudima za život voda i vatra, željezo i sol, brašno pšeni? no, mlijeko i med, sok grož? a, ulje i odijelo: 27 sve je to dobro dobrima, a pretvara se u zlo zlima. 28 Ima vjetrova za kaznu stvorenih, sazda ih kao bi? eve bijesa svoga; oni? e u vrijeme svršetka snagu razviti i umiriti gnjev svoga Stvoritelja. 29 Vatra i tu? a, glad i kuga - sve je to za kaznu stvoreno. 30 O? njaci u zvijeri, štipavci i guje, i osvetni ma? na propast bezbožnicima 31 vesele se zapovijedi njegovoj i pripravno? ekaju na zemlji: i kad vrijeme do? e, ne opiru se rije? i njegovoj. 32 Stoga bijah od po? etka osvjedo? en pa razmislih i zapisan u knjigu: 33 " Sva su djela Gospodnja dobra, svakoj potrebi Gospod u pravo vrijeme udovoljava. " 34 Ne smije se re? i: " Ovo je gore nego ono ", jer sve je dobro u pravi? as. 35 ad iz puna srca i usta zapjevajte i blagoslovite ime Gospodnje

Neprikladne rije? i 18 Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi. 19? ovjek neugodan - neumjesna je pri? a razvu? ena na ustima neodgojenih. 20 Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda? ovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme. 21 Gdjekoga siromaštvo? uva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti. 22 Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog lu? akova mnijenja. 23 Netko zbog stida obe? a štogod prijatelju i u? ini ga bez potrebe neprijateljem.

I bit će vam plaća velika, i bit ćete sinovi Svevišnjega jer je on dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima. " " Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan. " (Lk 6,27 - 36)

1. Slava dobra čovjeka svjedočanstvo je njegove dobre savjesti. 2. Imaj dobru savjest i uvijek ćeš biti veseo. 3. Dobra savjest može vrlo mnogo podnijeti, a radosna je i u protivštinama. 4. Loša je savjest uvijek u strahu i u nemiru. 5. Ugodno ćeš počivati ako te srce tvoje ne prekorava. 6. Nemoj se veseliti, osim kad nešto dobro učiniš. 7. Zli nikada nemaju prave radosti ni užitka nutarnjega mira, jer nema mira opakima, kaže Gospodin. 8. Pa i ako kažu: U miru smo, neće nas stići nesreće.

Egipat i Izrael:? udesa u prirodi 15 Ruci se tvojoj ne može ute? i. 16 Mišica je tvoja silna kaznila bezbožnike koji te ne htjedoše priznati; gonio ih ne? uven dažd i tu? a, i pljusak neumoljiv, i oganj ih proždirao. 17 A naj? udnije: u vodi koja gasi sve rasla je ognju sve žeš? a mo?, jer se svemir borio za pravednike. 18? as bi se plamen ublažio da ne spali životinje poslane na bezbožnike, nego da ovi vide i spoznaju kako ih goni sud Božji; 19? as bi opet buknuo u samoj vodi od ognja snažnije da uništi plodove zemlje opake. 20 A narod si svoj hranio hranom an? eoskom, slao mu s neba gotov kruh koji je imao u sebi svaku slast i uga? ao svakom ukusu. 21 Pokazao si svojim darom slatku nježnost prema djeci, jer je dar uga? ao svakom teku i mijenjao se u što je tko htio. 22 Snijeg i led odolijevahu ognju ne tope? i se, da bi se znalo kako je neprijateljske plodove uništio oganj koji je plamtio u tu? i i bljeskao u daždu, 23 dok je opet oganj zaboravio snagu svoju da bi se nahranili pravednici. 24 Jer sve stvorenje služi tebi, svojem Stvoritelju, napinje snagu svoju za kaznu opakima, a popušta za dobro onima koji se u te uzdaju: 25 zato se i tada u sve preobražavalo da posluži tvojoj darežljivosti svehraniteljskoj, prema želji potrebitih, 26 da bi sinovi tvoji, koje ljubiš, Gospode, nau? ili kako? ovjeka na hrane razli? iti plodovi, nego rije? tvoja uzdržava sve koji u te vjeruju; 27 jer ono što nije mogao oganj uništiti rastopilo se pod toplinom jedne zrake sun? ane, 28 da bi se znalo kako treba sunce prete? i i tebi zahvaliti, prije svjetla zorina preda te stupiti. 29 se nada nezahvalnika rastapa kao zimski mraz i razlijeva se kao voda nekorisna.

Naprotiv, Bog je« dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima »(Lk 6,35)