Puhovski je na sudu ponovio ono što je napisao u izjavi HHO-a 2000. u povodu pete obljetnice operacije Oluja.

Hrvatski iseljenici u Melbourneu, Göteborgu, Parizu, Berlinu, Singapuru i drugim gradovima također su otpjevali hrvatsku himnu i podigli glas protiv nepravde i nazivanja vojno-redarstvene operacije Oluja zločinačkim poduhvatom.

Jutarnji list u posjedu je tog materijala, koji vrlo opširno, citirajući stotine zapovijedi HV-a koje su u posjedu haaškog Tužiteljstva, govori o tijeku operacije Oluja te operacijama koje su prethodile i slijedile nakon Oluje, a zajedničko im je to da im je zapovijedao general Ante Gotovina, tada zapovjednik Zbornog područja Split.

Predsjednik Sabora Luka Bebić je istaknuo kako su operacije Oluja i Bljesak bile nužne radi borbe protiv " onih koji su se usudili dići ruku na Hrvatsku državu ".

Između ostaloga, među dokazima koje u postupak želi uvesti obrana je i izlaganje balkanskog Hitlera Slobodana Miloševića na jednoj od sjednica Vrhovnog savjeta obrane na kojoj govori o " bežaniji " vodstva fašističke " Krajine " i stanovništa prije kontakta s hrvatskim snagama na početku oslobodilačke operacije Oluja.

U povodu 15. godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja satnika Rocu kao i 100 - tinjak sudionika ove operacije, dio zapovjednika, časnika i vojnika koji su izvodili tu operaciju, primit će predsjednik Republike Ivo Josipović.

U povodu donošenja prvostupanjske presude Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (MKSJ) u predmetu Gotovina, Čermak, Markač želimo upozoriti na teško nasljeđe neprocesuiranih zločina počinjenih u tijeku i neposredno nakon vojno redarstvene operacije " Oluja ".

Čestitamo Vam Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih banitelja i 16. obljetnicu vojno redarstvene operacije " Oluja "

Vojnim zapovjednicima prvo se obratio ministar Tomislav Ivić naglasivši kako je ovo prvi puta da se na ovaj način organizira primanje za zapovjednike zaslužne za vođenje vojno-redarstvene operacije Oluja te im je tom prigodom zahvalio na svemu što su tijekom Domovinskog rata, a i kasnije, učinili za Republiku Hrvatsku. Da nije bilo vas i tisuće i tisuće hrvatskih branitelja i junaka ne bi bilo ni slobodne Hrvatske.

Neposredno prije same operacije " Oluja ", u srpnju 1995. hrvatske snage (HVO i HV temeljem Splitskog sporazuma) su napale i osvojile Drvar i Mrkonjić Grad (praktički odsjecajući Knin od srpskog zaleđa), Ante Gotovina je zapovijedao i u tim operacijama.

Pišemo i o svečanoj proslavi 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja.

Prilikom razmatranja je li postojao udruženi zločinački pothvat, Vijeće je pažljivo razmotrilo diskusiju na brijunskom sastanku 31. srpnja 1995., nekoliko dana prije početka operacije Oluja.

Poslije vojno-redarstvene operacije Oluja (5.8.1995.) u oslobođeni Knin se vraćaju prognani Hrvati koji su bili protjerani sa svojih ognjišta.

Internetske stranice generala Slobodana Praljka sadrže niz zanimljivih dokumenata o zbivanjima tijekom Domovinskoga rata, od ratnih operacija oko Sunje 1991., pa sve tamo do operacije " Oluja ".

- Na temelju dosad prikupljenih dokumenata, hrvatski zapovjednici, pa tako i generali Gotovina i Markač, u pripremi i provedbi operacije Oluja inzistirali su na poštivanju odredbi Međunarodnog ratnog prava te na tome da je Oluja legitimna oslobodilačka akcija.

Uspjehu izvođenju operacije Oluja bio je rezultat odlučnosti RH da uspostavi državno-pravni poredak na cjelokupnom teritoriju.

Mišljenje Raspravnog vijeća temelji se u potpunosti na zaključku da je Gotovina naredio izravan napad na civile u Kninu tijekom Operacije Oluja.

U javnom prostoru otvorilo se mjesto u kojem mo ž ete re ć i koliko je bilo civilnih ž rtava u Vukovaru, koliko u okolici Knina, u Varivodama, ali svaki put kada se desi nešto u vezi Domovinskog rata, poput presude za zlo č ine u tijeku i nakon vojne operacije Oluja, odmah do đ e do potiskivanja i zaborava.

Izvještavala je i s ratišta na području nekadašnje Jugoslavije, a 1995. s drugim talijanskim novinarima i intelektualcima potpisala proglas podrške Hrvatskoj nakon operacije Oluja.

Kako je navedeno, veliki dio populacije ratnih veterana, vojnika i policajaca zgrožen je izjavama o počinjenim zločinima za vrijeme i poslije operacije ' Oluja ' od strane hrvatskih snaga nad Srbima u Krajini.

Zajedno s generalom Čermakom na prvom pojavljivanju 12. ožujka 2004. izjavljuje da nije kriv prema svih sedam točaka optužnice, koje ih terete za zločine protiv čovječnosti te kršenje ratnog prava i običaja počinjene tijekom i nakon operacije »Oluja«.

Ali tomu unatoč, za povijest ostaje činjenica da su te dvije vojske u Washingtonu ponovno sklopile savez kako bi se nakon operacije " Oluja " provela zajednička akcija oslobađanja zapadne Bosne, izazvao slom snaga generala Ratka Mladića, a Bihać poslije Srebrenice spasio od novog genocida.

02.08.2005. U četvrtak 04.08.2005. u 10.30 sati u Knjižnici i čitaonici za mlade, Banjavčićeva 8, Karlovac, biti će predstavljena prigodna omotnica i prigodni poštanski žig povodom 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije " Oluja ".

Republika Hrvatska sutra započinje s obilježavanjem 16. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom je za samo četiri dana slomljena takozvana SAO Krajina, a najblistavija hrvatska pobjeda imala je dalekosežne posljedice na daljnji nastavak rata u BiH te stvaranje uvjeta za potpisivanje mirovnog sporazuma u Daytonu, piše mostarski Dnevni list.

Dan prije Dana pobjede, ministri triju ministarstva priredit će u 20 sati Domu HV-a svečani prijem za sve ratne zapovjednike vojno-redarstvene operacije Oluja, što je novina ovogodišnje središnje proslave.

Dalje se navodi da su tijekom operacije " Oluja " i nakon nje, hrvatske snage napale gradove, sela i zaseoke u južnom dijelu regije Krajina i nad njima preuzele kontrolu.

ICTY je u tajnoj optužnici 2001. godine optužio Gotovinu i generala Rahima Ademija zbog zločina počinjenih protiv Srba tijekom i nakon operacije Oluja.

Mimohod, kao znak potpore nedavno uhićenom bivšem zamjeniku šefa Specijalne policije Željku Sačiću i četvorici bivših pripadnika ATJ Lučko, osumnjičenima za ratni zločin u selu Grubori nakon operacije Oluja 1995. godine, predviđen je ulicama grada Zagreba.

Gajica), te obilježavanju vojnoredarstvene operacije Oluja (M.

Kao svjedok vremena i sudionik u procesu donošenja svih bitnih odluka oko operacije Oluja te pregovora o uspostavi mira u BiH, ali i kao glavni pregovarač Hrvatske s međunarodnom zajednicom, odgovorno tvrdim da nikakva udruženog zločinačkog pothvata nije bilo.