Opisujuci osobu opsjednutom Edipovim kompleksom, Morrison neuvijeno daje na svjetlo dana bit i bezobzirnost same deformacije ljudskog karaktera.

Sv. Ivan, opisujuci potanko Lazarovo uskrsnuce, piše: " Isus je ljubio Martu, njezinu sestru i Lazara " (Iv 11,5).

Isus im naredi: Razvežite ga i pustite ga da ide " (Iv 11,20 - 44) Sv. Ivan opisujuci pomazanje Isusovo u Betaniji spominje: " Šest dana prije Pashe dode Isus u Betaniju gdje stanovaše Lazar koga Isus uskrisi od mrtvih.

Oni se ne kriju nego slobodno zive u srbiji, sigurni I uz sve povlastice.Za razliku od njih, nasi se prisilno " kriju " iza zatvorskih resetaka.Sve ste ih pozatvarali jer su branili svoju zemlju I vama dali fotelje I kraljevski zivot.Svaki dan oplakujete svi skupa srpske zrtve, i one stvarne I one vecinom izmisljene.Vise vrijedi zivot jednog neduznog ubijenog na svom pragu, nego zivoti milijuna agresora.Da pupovac I slicni njemu ima imalo srama nikada nebi usta otvorio nakon svega sto su nam napravili, a " hrvatski " vlastodrsci uporno negiraju izjave zrtava da je na mjestima progona I egzekucija pojavljivao stanimirovic.I jucer je prezivjeli policajac masakra u Borovom selu izjavio da ga je tamo video, opisujuci monstruozne cetnicke zlocine.Dosta je vise toga da idete po grobljima I svi skupa ulickani lazno oplakujete nase mrtve.To je procitana demagogija.Hrvatsku Hrvatima, ako ima jos koji ziv, a trebalo bi dati I sva priznanja I nagrade svim srbima koji su ratovali I ginuli za Hrvatsku.Ovi sto citamo o njima da su poginuli u Bljesku boreci se za svoju Domovinu Hrvatsku, svaka im cast I najdublji naklon.

Opisujuci način na koji stvaraju mnogi veliki umjetnici zapravo opisuju prepoznavanje, iako bez svjesnog znanja o tome.

Vikkor Mallansohn i kamen mudraca, ili: sto osim imena spaja Milu Budaka i Milu Milaka Ovaj blog me davno prevazisao, a u to se iz dana u dan iznova uveravam. takodje, slutio sam vise nego sto sam pouzdano verovao da ce jednog dana, ako se dovoljno uznastoji na nekoj vaznoj temi, neko napokon da dopre do sredista problema i kaljuzu nase rasprave pretvori u zlato. ali da prestanem sa prenemaganjem na ekavici, i ozbiljno kazem na sto ciljam. vikkorov komentar ispod donjeg posta savrseno je izrazio ono sto mene cijelo vrijeme jebe u toj nasoj takozvanoj suvremenoj knjizevnosti, i sto sam nisam uspijevao definirati jer sam cinio temeljnu gresku, opisujuci sto sve te knjige, dakle i jergoviceve, jesu, ne uspijevajuci otkriti sto one nisu. ali prvo da navedem taj vikkorov dio. citat. kad se pocne citat stranca ili disgrace, a pogotovu sheltering sky, meni jedan od najdrazih romana, kojeg ni bertolucci nije uspio upropastit, kad se pocne njih citat za razliku od jergovica vi vidite da i pisac istrazuje, da on nije madjionicar nego pise potaknut egzistencijalnim unutrasnjim problemom, a koji nije materijalni, da zaradi i da stekne slavu. da ga muci sta je to u njemu, taj alien, sta ga to tjera, da ga pokusa povratit, izbljuvat pa cak kad to i uspije u nevjerojatnoj disciplini i fokusiranosti koju cin bljuvanja utrobe zahtijeva, da opet nakon olaksanja ostanes s tom svojom mukom, al nekako na ti. knjigom on taj problem hoce rijesit, i redovito ne uspijeva. kao ni mi citatelji, koji se zajedno s njim trudimo, al ne ide. ja to zato citam, zbog te odsutnosti folirancije. to je dakle druga razlika, da na pocetku price ni pisac ne zna kako ce zavrsit, nego samo zna da ga nesto muci. da svedem: bowles ne zna kako ce prica zavrsit, hoce li se i kako rijesit svoje muke. a madjionicari od pocetka kako ce nas zaokrenut, ali citateljima je ta iluzija draga. i sta god nemanja govorio, jergovic je majstor takvog tipa knjizevnosti, a hrvatska i okolica, srbija osobito, skloni su tome. ja to zato cito nisam. cim sam u nekim popularnim casopisima procitao stogod tih jergovicevih prica odmah mi je bilo jasno da on toga moze nabrijat kolko hoces, samo naruci, i da ce se to pusit. mene su zivcirale sve te seobe, deobe, romani reke i slicne epopeje uz vecernju vatru a koje nemaju rusku snagu jer nemaju temu, sto rusi imaju, gotovo na razini eksperimentalnog romana: na pocetku postavimo hipotezu, pa da vidimo sta ce bit. uostalom, uzmite camusovu kugu koja je potpuno racionalna konstrukcija pa usporedite. i u hrvatskoj, tipicno nesvjesnoj, forsira se ta dionizijska, dekorativna linija nasuprot racionalne apolinijske, nasuprot konstrukciji. jerga je tu ko as na jedananaest. nema tu dokaza da on ne valja, da je on kich. citatelji to puse, jer su skloni samozaboravu. kraj citata. excellent, upravo to, o tome se radi vikki, madjionicari dekorateri i epicari uz vecernju vatru, fak i ognjistarci, da ostanemo na nasim primjerima. da se nadovezem na tebe, u svim tim romanima koje izlucne komisije jutarnjeg lista i vebezea mudro odvaguju, kakve u zadnje vrijeme objavljuje gotovo iskljucivo profil jer je, nakon prvog roja okupljenog u eph, na djelu ocevidno nova korporacijska prvobitna akumulacija knjizevnih dusa, gdje kao kod gogolja mrtve vrijede isto koliko i zive, pa tako simultano objavljuju pokojnog fabrija i poletarce, mlade kmetove pune potencijala i nesto manje zivotnih sokova kao sto su kresimir pintaric i tatjana gromaca, dakle ni u ovom novom stadu, kao ni u starom, epehaovom prastadu, nema toga sto spominjes, istrazivanja teme, a alaha mi niti neizvjesnog rasciscavanja egzistencijalnog problema kroz knjizevni tekst. zasto je to tako. pretpostavljam zato jer je taj problem duboko nesvjestan, ili ga, u gorem slucaju, kao kod ante tomica odnosno kresimira pintarica, niti nema u nekom ozbiljnom vidu. sto ce reci da je i nasa, bilo prva bilo potonja knjizevnicka nomenklatura na razini ostatka puka, to jest u blazenoj neproblematicnosti jednog amazonskog plemena. na sto pomalo cilja i nemanja tezom da je sukob crvenih i crnih mozda interna, arbitrarna i stoga neinherentna, jednostavno odrjesiva stvar. i ja sam sklon interpretacijama da se kod nas politicke elite ne smjenjuju, jer su uvijek isti ljudi u klubu, samo se, dok jedni igraju, drugi odmaraju na klupi i obratno. cini mi se da slicno vrijedi za knjizevnost. ideja da se krajnosti negdje dodiruju, kao ognjistarstvo aralicino i toboznji liberalizam jergovicev, pogresna je u samim osnovama jer jednu supstancu naziva dvama razlicitim imenima. naime i aralica i jergovic su ognjistarci, samo sto jedan uz ognjiste gusli a drugi izvodi trikove. u tome je genijalnost vikkorove opaske. nije aralica slucajno za temu romana fukara uzeo jergovica. jer svak pizdi na sebi slicnoga. nije meta prosjakove zavisti car nego drugi prosjak.

Dr. Watkins je, opisujuci dolazak na mjesto nesrece, rekao - Uzdahnuo je na trenutak, i tijelo mu se opustilo.

polaznik O Hrvatskom jeziku nebi nista pisala jer Peroo to cini zaista detaljno opisujuci sve vazne cinjenice.Ali ovo sto si napisao da smo neke rijeci mi Hrvati izmislili, to bas i nije uredu sto pises.Komunisti pokusavaju napraviti od nas neke nove Hrvate, a tvoji Srpski komunisti smatraju najvjerojatnije da smo i jezik izmislili.Pa zar to nije apsurd???

sinoc alac zvonko u teks. prenosa, opisujuci 1:0 za celzi pise: " od toliko ljudi, strelac je bio tores ". danas u jutrasnjoj " analizi ", alac spominje kako je opet tamo neki tores zabio za 1:0, koji nije zabio jos od nove godine u premijer ligi (a vesto zaboravlja kazati kako je tores dao 7 golova u ligi evrope samo na prolece)... zvonko alac vredja coveka koji je: 1. prvak sveta 2. prvak evrope 3. osvajac lige prvaka 4. osvajac liga evrope 5. osvajac eng. prvenstva (2011 celzi) 6. najbolji strelac ep 2012 7. fa kup 8. liverpulov najbolji igrac 9. u sezoni 2008. (mislim da je ta god.) izabran od strane novinara, igraca i trenera u prvih jedanaest u svetu.... 10. zvonko alač car komedije;))

Nakon jednog citavog stoljeca, odjekuje svojim naj negalantnijim povjesnin hirom usred male Hrvatske zemlje velikog derneka, u samome sredistu Jedine prave ljevice, opisujuci De Leonovu pojavu kao Anakronog starca kojeg je prevazislo vlastito vrijeme. ()

Opisujuci, grad Karlovac u Vojvodini, koji se danas zove Sremski Karlovci kaze: " Prije svega, u ovom seheru ima vrlo mnogo vinograda i basca.Od njihovih specijaliteta narocito su na glasu hljeb i sljive.

nijednom nisam izostala s posla zbog njega.. nisam se žalila da me boli.. niti bih pricala o tome... detaljno opisujuci simptome... pa ni kada bi me boljelo toliko da sam jasno mogla vidjeti kako mi iz donjeg dijela trbuha vire dva velika šila... koja nevidljiva ruka postojano i okrutno okreće u jednoj jedinoj točki.... niti sam pokusavala loše raspoloženje, koje je kod mene uvijek vodi u preiskrenost zbog koje se uvalim u nepotrebna i beskrajna objasnjavanja, svaliti na njega... nije, uostalom, on kriv za to što sam ja jednostavno prgavica.. nisam ga prozivala za sve ovo... a mogla sam, sasvim legitimno... odlucila sam ga ignorirati.. oduzeti mu svaku vaznost i eventualni utjecaj na moj zivot... nisam mu dala da zavlada mnome.. pa ni u smislu da se u tjedan dana pretvorim u Fuxu koja ' mete ' sve iole jestivo pred sobom... vjerovala sam da sam ga ubijala ignoriranjem... ili sam barem živjela u toj iluziji... da ga kontroliram i da mi ne moze nista... da me nece pretvoriti u cmoljavu babu...

Opisujuci Babovu narav, Cuvar nam govori:

gledaj moje pravo je da ja promjenim naslov ako smatram da nije u skladu s temom ili ako nije opisujuci

- Opisujuci Užice u Srbiji, kaze: " U gradu postoji preko stotinu vodenica za mljevenje brasna... Zbog prijatne klime, stanovnici su tako lijepi da im je lice rumeno kao rubin.Otmjeniji svijet nosi curkove od raznobojne cohe postavljene samurom, hermelinom, zlaticom i kunom.oko glave zavijaju muslimanske turbane.Svijet nizeg drustvenog polozaja nosi cohano odijeo, caksire s kopvcama i kalpake.

- Opisujuci kasabu Ljubinje u Hercegovini: " Njegovi stanovnici su porijeklom iz Novoga.Oni imaju nosnju kao Novljani: na glavi nose crven fes i berete i idu golih cjevanica kao alzirske levente, jer su svi ladjari i fregatnici, ali opet medjusobno govore bošnjački i latinski; svi su junaci koji ne znaju za strah ni bojazan. " (Evlija Celebi, Putopis, preveo Hazim Sabanovic, " Sarajevo-Publishing ", 1996, stranica 421.)

Sveti Oci uporno isticu tri znacajke svetosti sv. Mateja: 1. spremnost i radost, s kojom je odgovorio na Spasiteljev poziv; 2. njegovu velikodušnost: ostavio je sve priredivši svecanu oproštajnu gozbu za rodake i prijatelje; 3. njegovu poniznost, kojom se naziva " carinikom " i " grješnikom ", opisujuci gnjev farizeja zbog toga što se Isus svratio k njemu " grješniku ".

A to je zato što, opisujuci pet velikih govora, opisuje i pet velikih koraka u oblikovanju Božjega kraljevstva, pokazujuci na taj nacin narocit interes za unutarnji život Crkve.

Dante ga u svojoj Božanstvenoj komediji smješta u sedmo nebo medu kontemplativce, opisujuci ga u njegovu bijelom odijelu kako oštro šiba po pokvarenosti što se uvukla u Crkvu.

Pesnici, opisujuci njenu lepotu, pevali su o mesecu koji je trebao da se sakrije kada se Mumtaz Mahal pojavi.

Opasku sam dodao iz najbolje moguce namjere, opisujuci svoje iskustvo s pokretanjem videa, onako kako se zbilo neposredno prije objave teksta.

Opisujuci sebe kao konstantne žrtve, srpski nacionalisti su pretvorili sve ostale, narocito Hrvate, bosanske Muslimane i kosovske Albance u serijske pocinioce genocida.

Medutim, od razdoblja humanizma i renesanse u europskoj su kulturnoj javnosti sve poznatiji postajali pulski anticki spomenici: Arena, slavoluk Sergijevaca, Augustov hram, tako da su mnogi umjetnici i graditelji XVI., XVII. i XVIII. stoljeca boravili u Puli crtajuci i opisujuci rimske gradevine koje su bile uzorom arhitekture od renesanse do klasicizma.

- Opisujuci Nevesinje, kaze: " U ovoj varosi zimska studen nije pretjerana, nego umjerena, a kako je i klima prijatna, u njemu ima ljepotica.

- Opisujuci Stolac u Hercegovini, kaze: " Sve su kuce okrenute prema zapadu.Kako se na uscu potoka Dola u Bregavu nalazi deset vodenica ove kasabe, njih pokrece voda potoka Dola.Sve rijeke u ovim stranama teku prema zapadu i ulivaju se u rijeku Neretvu.Zaledje varosi cine brda doline (rijeke) Dola.Narod nosi kalpake i bijele turbane.

- Opisujuci Gabelu, grad na Neretvi, juzno od Capljine u Hercegovini, kaze: " To je tvrdo zidan grad, cetverougaonog oblika, na obali rijeke Neretve, na teritoriji hercegovackog sandzaka... Njegovi stanovnici, kao i ostali krajisnici, nose bijele prsluke i jecerme, a na glavi crveni fes, kao Alzirci i mletacke caksire (falare) i idu pod oruzjem.Kad ustreba oni odlaze cak do Sicilije i pljackaju.

Opisujuci Pljevlja u Sandzaku (TAŠLIDŽE), gdje je, inace bilo sjediste hercegovackog sandzaka od 1576. do 1831. godine, kaze: " Po zakonu (kanun) Sultana Sulejmana, ovaj je grad sjediste hercegovackog paše u bosanskom ejaletu... Od varoskih specijaliteta osobito su im poznate umjetnicki izradjene puske, takozvane " dalyan " i " boyli " (duge) puske, cakmakli pistolji i " puske ". Na glasu su i pljevljanski konji, koji tuku kamen.Stanovnici grada ponasaju se pristojno i skromno.Oblace cohane dolame, krajiske tijesne caksire s kopcama i grube papuce, a na glavu stavljaju krajiske kalpake od raznobojne cohe, samura i kune; nose maceve i puske, a bave se trgovinom.

Album je imao toliki imapkt na trzistu da se cak i McCartney o njemu pozitivno izrazija, opisujuci ga kao, nesto manje politicnog od prethodnika.

Igla na kompasu opisujuci krug ne cini nikakav pokret unatrag, jer to bi bilo suprotno prirodnom kretanju i bozanskom redu; u suprotnom - simetrija kruga bila bi narušena. toviše, ovaj materijalni svijet nema takvu vrijednost ili odlicnost da bi covjek, nakon što pobjegne iz ovog kaveza, pozelio po drugi put pasti u njegovu mrezu.

- Opisujuci grad Novi (Herceg-Novi), kaze: " Vecina stanovnika su arnautski, bosanski i hrvatski junaci, koji nose tijesnu odjecu poput Alziraca i setaju golih cjevanica.Svi oni, malo i veliko, nose puske i barataju oruzjem.za pojasom nose nozeve i sablje i bijele corde.na glavu, oko crvenog fesa, stavljaju zavijace, a na ledjima nose ogrtace od raznobojnih coha... Sjedaju u svoje fregate i zalijecu se na Klimente (arnautsko pleme na crnogorskoj granici) i Crnogorce, koji se nalaze na suprotnoj strani.Isto tako plijene obale otoka Pulje, obale spanske Klore i Sicilije i grabe plijen... ovaj Novski zaliv prostire se prema jugu sest milja. " (Evlija Celebi, Putopis, preveo Hazim Šabanovic, " Sarajevo-Publishing ", 1996, stranice 434. i 435.)