nakon upgradea firmwarea, prizvao sam svoje memorijske module i konstatirao da je diagoras iz melosa, kojega navodiš kao prvoga u nizu, a dodao bih i protagoru kao prvog agnostika, došao daleko kasnije od dolaska organizirane religije; ljudi su prilično prije i dulje prakticirali religiju od ne-religije. kao i nešto ranije, reagirao sam jer se iz tvog teksta na kilometar osjetio duh maoističkog slogana da je vjera otrov za um. daleko poštenije bi bilo početi tekst-gospodo ja sam ateist, vjera mi je strana, nisam je nikada prakticirao i sada ću komentirati pripovjetku o jobu; konstataciju da nisi htio pisati o religiji, a komentirao si poznati biblijski tekst je floskula i klasična (ne mogu odoliti da ne kažem " udbaška " navlakuša-što se u lopati postova iza tvojega pro et contra relligio razvukao kao golema zmijurina) i prema meni ne stoji. dakako je da si mogao pronaći daleko praktičnije primjere besmislenih i pravih žrtava u drugim religijama, a ne dohvatiti se joba i abrahama; mogao si se sjetiti stotine tisuća izvađenih srca nožem od opsidijana u aztečkim ceremonijama, žrtvovanjem djevojčica na vrhovima anda... dakako da sa naše strane ogledala ti obredi imaju okrutan i nama nedokučiv smisao, no mi našim svakodnevnim metrom mjerimo civilizacijska pravila o kojima imamo nepotpuna saznanja. nekada su nas učili da su graditelji piramida prisilno tjerani na teški fizički rad (marks bi odmah na tome bazirao traktat o eksploataciji ljudskog rada), no novija istraživanja su potvrdila da su radnici bili dobro smješteni i da je rad na piramidama bio u stvari počast, kao kada ste, recimo vi gradili prugu brčko banovići, ponosni što cijeli dan lopatate za velikog vođu, dozvolite da budem malo sarkastičan... žrtvovanja i žrtveni obredi su tradicionalno postojala u svim kulturama, a praktički donedavno su na pacifičkim otocima pravili rižot od protivnika. čak je i tvoj veliki uzor drug staljin žrtvovao vlastitog zarobljenog sina početkom II svj. rata, ne dozvoljavajući da ga zamijene. knjiga o jobu, kao i u mnogim religijama je paradigma o ispitivanju čovjekove snage i volje te spremnosti da do kraja brani svoja uvjerenja, u zoroastrizmu je to princip " aka manah " stanje svijesti koje izaziva zle misli, koji testira zoroastera na svom putu, u novom zavjetu je to dio o isusovom odlasku u pustinju i njegovim iskušenjima nečastivom, u moderna vremena je to mit o faustu, ili poznatom blues gitaristu robert johnsonu kojemu je đavo podario dar sviranja gitare, za uzvrat mu uzimajući dušu. dakako da je besmisleno svakodnevnim racionalnim pristupom komentirati religijska iskustva koja su psihička iskustva i kao takva teško dokaziva " fizičkim " dakazima, jer time upadaš upravo u zamku koju si sam sebi postavio, tumačenje tipa " što je pisac htio reći ". u tom smislu sam naveo i mona lisu, kao vrhunsko umjetničko djelo i iracionalnost kompleksne poruke i doživljaja koji izaziva taj naizgled banalni portret. moj post je pokušaj da ti ukažem da nisi u pravu, a ne analiza karaktera tvoje osobe, koja mi i nije naročito zanimljiva. za kraj, a što drugo, prigodna zen priča:). tumačenja ostavljam internetskoj pastvi: " Učitelja zena Hakuina, susjedi su hvalili kao čovjeka koji živi čednim životom.

Tijekom zime žene, djeca i starci okupljeni su u svojim kućama (umma), raspoređenih oko središnje kuće okwa-umma, dok muškarci odlaze u planine zbog kolektivnog lova na jelena, kojega nastoje natjerati u pripremljenu klopku, a služe se i strijelama sa vršcima od opsidijana.

Šaste na svom području imaju nalazišta veoma traženog opsidijana i soli koji su im osnovna roba za trgovinu sa susjednim plemenima.

Prapovijesnih nalaza ima petnaestak među kojima se nalaze i primjerci sivoga rožnjaka i ulomak opsidijana.

Naime, ove smo godine po prvi put naišli na predmete od opsidijana kojeg na ovom području nema, što ukazuje i na trgovinu odnosno razmjenu (Opsidijan je crno vulkansko staklo izuzetne čvrstoće i prema tome iznimno skupocjeno u kameno doba, a čija su nalazišta na kavkasnom gorju odakle je prenošen u kontinentalni dio Europe, te u Italiji i Grčkoj odakle je dospijevao na mediteransko područje - op.

Predmeti opsidijana nađeni na prethistorijskim lokalitetima na sjeverozapadnom Balkanu prepoznaju se kao importi iz italskih dana.

To se utvrđuje postojanjem predmeta od opsidijana, vulkanskog kamena do kojeg se moglo doći jedino uvozom.

Ogledala, noževi i ostali oštri predmeti bili su izrađeni od opsidijana, materijala vulkanskoga podrijetla.

Pažnju su nam privukli i predmeti napravljeni od opsidijana.

Spomenimo samo dobro sačuvane ostatke najstarijih poznatih stanovnika Dalmacije tj. kosture troje djece stare 9500 god, desetke tisuća ulomaka preljepo oslikanih neolitičkih posuda, mnogobrojna kremena oruđa, ona od opsidijana, glačane predmete...

Od prapovijesnih predmeta izložene su keramičke posude, cjelovite ili njihovi ulomci, kamene, kremene i koštane izrađevine, te grude vulkanskog stakla opsidijana, sve nalazi iz hvarskih špilja (Markove, Grapčeve, Pokarvenika) i brojnih prapovijesnih grobnih gomila.

Vela spila na ovoj pradavnoj ruti ima ključan položaj, ona je točka gdje se lako može proučavati razmjenu kremena na prostoru od Alpa do Grčke, put opsidijana sa Sicilije prema srednjoj Bosni, širenje raznih kultura prema Zapadu itd.

Alem-kamen je trajniji od mramora ili bazalta: oniks, žad ili ahat, lapis-lazuli, svijetli alabastar i tamna opsidijana isticali su ljepotu i strast.

Kod obrade kamenih i koštanih alatka ne opaža se nikakav napredak, ali od srednjeg neolitika nalazimo malobrojne predmete izrađene od liparskog opsidijana.

Iz zatvorenog rudnika Trepča na Kosovu, koji je poznat po raznim vrstama minerala, na sajmu je predstavljeno razno neobrađeno kamenje, poput kvarca, kalcita, galenita, pirita ili pak opsidijana - vulkanskog stakla.

Lanjskim pregledom utvrđena je golema količina površinskih nalaza uglavnom kremena, miješanog s ponekim ulomkom opsidijana te s dosta atipične pretpovijesne keramike i grube antičke keramike.

Uz keramičku figuru žene na lokalitetu Gradac arheolozi su pronašli i dva fragmenta alatki od opsidijana (vulkansko staklo), a riječ je o nožiću i strugalici izrađenim, za neolitik, od najluksuznijega materijala.

Žrtve bi (piše profesor Milton Carter) obojili u plavu boju i odveli na sam vrh piramida gdje bi čekala četiri svećenika nazivana Chac (u čast kišnog boga), Chac Xib Chac, Zac Xib Chac, Ek Xib Chac i Kan Xib Chac, također obojena plavom bojom, gdje bi im svećenik sa titulom nacom pomoću noža od opsidijana otvarao grudi i vadio srca koja su još kucala.

" Riječ je o iznimnu nalazištu, na kojem smo ove godine, pored već uobičajenih nalaza nakita od školjke spondylus i opsidijana, dviju najluksuznijih stvari kojima se u Europi, u doba neolitika moglo trgovati, pronašli i prapovjesnu " boju ", rekao je Burić dodajući kako je rječ o komadu rude, najvjerojatnije hematita, koja se koristila za dobivanje boja.

lijepo da si se prisjetila azteca http://en.wikipedia.org/wiki/Huitzilopochtli " For the reconsecration of Great Pyramid of Tenochtitlan in 1487, dedicated to Tlaloc and Huitzilopochtli, the Aztecs reported that they sacrificed about 20,400 prisoners over the course of four days. " vjerojatno ti je poznato kako su to radili;) sretnika su držali nad oltarom dok mu je glavni svećenik naživo nožem od opsidijana izvadio srce sretnog izabranika i bacio ga u vatru. ostatak je gurnut niz piramidu, pa potom služen za aztečki švedski stol.

Zatrudnjevši s nožem od opsidijana, rodila je boginju mjeseca Coyolxauhqui, kao i mnoštvo sinova koji su postali zvijezde.

Stari su Kinezi čuvali glacijalnu vodu u vazama od žada; Inke i Asteci stavljali su vodu u ćupove od opsidijana; afrički vračevi koristili su kvarcni (gorski) kristal.

Spomenimo samo dobro sačuvane ostatke najstarijih poznatih stanovnika Dalmacije tj. kosture troje djece stare 9500 god, desetke tisuća ulomaka preljepo oslikanih neolitičkih posuda, mnogobrojna kremena oruđa, ona od opsidijana, glačane predmete...

Jezik nije imao imena za stanovite boje - drago kamenje mu je dalo imena svojih boja: smaragd, opal, rubin, turmalin, akvamarin i dr. Alem-kamen je trajniji od mramora ili bazalta: oniks, žad ili ahat, lapis-lazuli, svijetli alabastar i tamna opsidijana isticali su ljepotu i strast.

Postoje neki dokazi da je bilo života još 18 000 godina prije Krista, kao što su glave od opsidijana pronađene u različitim dijelovima zemlje.

Na istom nalazištu pronađena je iznenađujuće velika količina alatka i odbojaka od prozirnog vulkanskog stakla ili opsidijana, kojeg tijekom srednjeg neolitika prvi put susrećemo na istočnoj obali.

Analizu opsidijana sa Sušca, iz Vele spile i s Palagruže proveo je dr. J.

Njegova je kristalna kugla bila od minerala opsidijana zahvaljujući kojemu je, kako je i sam Dee vjerovao, komunicirao s anđelima, primao njihovo znanje te zaštitio kraljicu i Englesku.

Njegovo oruđe od opsidijana, keramike i arhitektonski stilovi pronađeni su u mnogim dijelovima Meksika, te na jugu do gradova Maya (Tikal, Copan i dr.).

Pored utega, harpuna, koštanih igli, životinjskih kostiju, te ponovo nekoliko tisuća ulomaka keramike, otkriven je i fragment alatke od opsidijana, što uz prošlogodišnji nalaz spondilus školjke dokazuje da su stanovnici neolitičkog naselja na Gradcu koristili te dvije vrlo cijenjene neolitičke vrijednosnice.