Sirup izrađen prema farmakopeji sadrži do 50 posto invertnog šećera, organskih kiselina, sluznih polisaharida i pektina.

Rezultati testa organskih kiselina su bili neusporedivo bolji.

Na temelju članka 37. stavka 4 već citiranog Zakona o vinu donijet je Pravilnik o fizikalno-kemijskim metodama analize mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina (NN 106/04.). br > Neke tvari, poput vode, organskih kiselina, minerala, polifenola, enzima, vitamina i nekih dušičnih spojeva nalaze se i u moštu i u vinu.

Zbog velike pažnje koje posvećuju proizvodnji meda i njegovanju pčela, med s ovog gospodarstva je bez kemijskih primjesa i teških metala, što se postiže isključivo korištenjem prirodnih sredstava i organskih kiselina za tretiranje pčela i čišćenje pčelinjaka.

Mutno vino uz magličastu nečistoću posjeduje i okom (bez povećala ili drugih pomagala) uočljive čestice što u njemu lebde, a potječu ili od tvari endogenog podrijetla (koaguliranih bojila, bjelančevinastih tvari vina, kristala soli organskih kiselina i metala, spojeva željeza i tanina ili drugih produkata fizikalnih, fizikalno - kemijskih ili bioloških promjena što se zbivaju u vinu), ili su u nj dospjeli nepažnjom, odnosno nepravilnim postupcima filtriranja (npr. bistrilo, komadići pluta i sl.).

Voda koja sadrži previše organskih kiselina mora biti tretirana ozonskim generatorom.

Svako prirodno vino sadrži preko trideset različitih organskih kiselina.

Najveći broj organskih kiselina nalazi se već u grožđu, pa otuda dolazi i u mošt i kasnije u vino.

Najveći broj organskih kiselina sastavni su dijelovi mirisnih tvari (masne kiseline).

Uz obilje organskih kiselina, beta karotena, pektina, terpena, kalcijevog oksalata, citrata te malu energetsku vrijednost citrusi su dobro prihvaćeni kod osoba koje žele fit izgled i light osjećaj (znači za sve nas)

Največa prednost organskih kiselina je u tome što u medu ne ostaljaju tragove (rezidue) i što varoa ne stvara otpornost (rezistenciju) na njih.

U prehrani ljudi med se, zbog velikog udjela lako probavljivih monosaharida, može koristiti kao visokoenergetska namirnica, a kao izvor mnogih biološki aktivnih tvari (aminokiselina, enzima, organskih kiselina, vitamina, mineralnih tvari, tvari s hormonalnim djelovanjem i sl.) predstavlja važnu dijetetsku namirnicu.

Dolazi do stvaranja većih količina CO2 i suviška neprikladnih organskih kiselina tla.

Sastav ploda Plod marelice sadrži najviše vode i to u 100 g ploda 86,26 posto, mineralnih tvari 0,65 posto, šećera od 6,3 do 14,4 posto, organskih kiselina od 0,8 do 2,12 posto te celuloze, pektina, tanina.

U medu ima glukoze, levuloze, više vrsta fermenata, minerala (kalija, natrija, kalcija, magnezija, željeza, bakra, mangana, klora, fosfora, joda i sumpora), organskih kiselina (jabučne, vinske, limunske, mliječne i oksalne), vitamina (B1, B2, B3, B6, C, E, karotina i biotina), bjelančevina te hormonalnih, antibiotskih, fitoncidnih i drugih sastojaka.

Dizajn novih iznimno jakih organskih kiselina, kako se napominje, od izuzetne je znanstvene i praktične važnosti.

Od svih organskih kiselina najviše je sadrži špinat, 0,12 - 0,77 % od svježe tvari.

Proizvod temeljen na kombinaciji organskih kiselina i tanina iz kestena (Castanea sativa).

Od natrijskih soli organskih kiselina veću tehničku važnost imaju: natrij-formijat (HCOONa), bezbojne kristalne prizme ili ploče, koje se na zraku raskvase, a u vodi lako tope, proizvodi se djelovanjem ugljikova-monoksida na natrij-hidroksid pod tlakom; služi za proizvodnju oksalne kiseline, kao zamjena za natrij-acetat, u kožarstvu i dr. Natrij-acetat, CH3COONa x 3 H2O, kristali bez boje i mirisa, lako topljivi u vodi, u kemijskoj industriji međuproizvod pri proizvodnji mnogih kemikalija, upotrebljava se i u bojadisarstvu, kožarstvu, industriji kaučuka, pri galvanizaciji, za konzerviranje mesa, itd.

Zreli plodovi sadrže oko 83 posto vode, oko 15 posto ugljikohidrata, od kojih 12,5 posto invertnog šećera, koji je lako usvojiv u prehrani, zatim 1,4 posto saharoze, 0,7 posto organskih kiselina (iskazano kao jabučna), vrlo malo masti i bjelančevina i pektina, a dosta vitamina A, B12, C i minerala, od kojih su najzastupljeniji: kalcij, fosfor i željezo.

Nasljedni poremećaji koji mogu uzrokovati sekundaran nedostatak L-karnitina su genetički poremećaji u razgradnji aminokiselina i metabolizmu lipida, kao što su nedostatak srednjolančane acil-CoA dehidrogenaze, propionska acidurija, metilmalonska acidurija, nedostatak citokrom C oksidaze i dr. Navedeni nasljedni poremećaji mogu rezultirati nakupljanjem organskih kiselina, koje se uklanjaju iz tijela vežući se za L-karnitin, čime nastaju acil-karnitin esteri, te se izlučuju urinom.

Masa ploda bi trebala biti između 3 i 5 g, udio svježeg mesa 70 do 80 %, plod mora imati visok udio suhe tvari, povoljan udio organskih kiselina, visok udio C vitamina (poželjno bi bilo da se kreće između 600 i 1200 mg/100 g svježeg mesa ploda), dobru aromu i boju.

Za procese disanja, transpiracije, apsorpcije, biosinteze bjelančevina i organskih kiselina, svjetlost predstavlja izvor topline, a također djeluje kao stimulans na rast, razvoj i razmnožavanje.

Punoću i prepoznatljivost okusa čini slatkoća, koja ovisi o udjelu i omjeru glukoze, fruktoze, aminokiselina, eteričnih ulja i organskih kiselina.

Plod brusnice je nutricionistički gledano vrijedan izvor vitamina i minerala, antocijana, proantocijanidina, organskih kiselina, šećera, biljnih vlakana i drugih hranljivih sastojaka, a hipurična kiselina, koja ulazi u sastav ovog voća, predstavlja prirodni antibiotik.

Relativno malo radova je objavljeno o sastavu organskih kiselina u medu.

Nešto veće vrijednosti udjela organskih kiselina dobivene su u istraživanju Suarez-Luquea i sur.

Medljikovac s više glukoze nego fruktoze ima i veću sklonost kristalizaciji. kristalizacija ovisi i o udjelu minerala, organskih kiselina, proteina, temperaturi skladištenja i vlažnosti zraka. inicijatori kristalizacije su i pelud, prašina, vosak i potresanje meda.

Mikrobna aktivnost tijekom prozračivanja silirane mase je usmjerena značajnom povećanju pH vrijednosti silaže jer dolazi do oksidacije organskih kiselina proizvedenih tijekom procesa siliranja na CO2 i vodu.

Željezo u hrani biljnog podrijetla dolazi kao sol anorganskih kiselina, a u hrani životinjskog podrijetla kao sol organskih kiselina, vezano za proteine (tzv hem-željezo).