Predstava Kraljević i prosjak u Oroslavlju

Na albumu će se naći 11 pjesama, a uz moju malenkost, na albumu će gostovati i poznati solisti i sastavi, poput Adalberta Turnera Jucija, Kavalira, Savskih valova, Podvinčana, Auzwinkl muzikanata, Zagorskih Mušketira i Ženskog vokalnog ansambla Sotelia.Album će izdati Croatia reccords, te se na jesen očekuje njegovo izdanje kao i promocije koje se planiraju u Humu na sutli, Krapini, Krapinskim Toplicama, Oroslavlju, Delnicama i Buzetu.Promocije će biti zamišljene kao koncerti te će se na njima, osim albuma promovirati i sponzori i donatori koji će taj projekt financijski poduprijeti.Album bi trebao izaći najkasnije do 1. listopada, kako bi ušao u konkurenciju i nominacije za Hrvatsku diskografsku nagradu Porin i to u nominacijama za folklorni album, pjesme i suradnje.Obraćam vam se sa zamolbom o financiranju ili sufinanciranju projekta s nekoliko prijedloga u vidu vaše marketinške promocije.Pošto cijeli projekt izrade, štampanja, tiskanja naslovnica, cd-a, omota, celofaniranja pa sve do službene prijave na zamp i huzip košta 12 000 kuna, na bazi od 1000 cd-a predlažem vam nekoliko mogučnosti o financiranju, a u interesu promocije vaše tvrtke, obrta ili proizvoda koji proizvodite i djelatnosti kojom se bavite.

Sv. Donat od ove sezone konkurira i u seniorskoj kategoriji, u kojoj su nastupe u Oroslavlju upisali Slovenci Simon Zupančić i Domen Verač.

Organizira, 1937. i prvu partijsku organizaciju u Oroslavlju.

Koncert će se održati u četvrtak, u 20 sati u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Oroslavlju, a na programu su djela Bacha, Couperia i Bartoka.

Koncertom u Oroslavlju započinje ciklus koncerata Višnje Mažuran koji će teći u raznim prostorima u Zagrebu, Varaždinu i drugim hrvatskim gradovima od jeseni ove, ali i tijekom čitave slijedeće godine koja će biti prilika za radno obilježavanje 45 godina umjetničkog djelovanja naše poznate čembalistice.

Zadnji put dovezli su smeće iz pogona za reciklažu u Oroslavlju.

Temeljem rješenja Narodnog odbora kotara Krapina broj 801 od 31.12.1953. došlo je do razdvajanja pogona u Oroslavlju i Zaboku.

Pogon u Oroslavlju počeo je sa samostalnim radom 1.1.1954. pod nazivom " Oroteks " Oroslavlje.

Na tribini su također govorili Hrvoje Petrić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Branko Čičko iz Srednje škole u Oroslavlju koji su željeli prisutne upoznati kako u vezi seljačke bune još mnogo toga nije razriješeno, te kako još uvijek postoje određena pitanja što je zapravo dio povijesne zbilje, a što legende.

Martina Bokulić, učenica 4. razreda u školi Oštarije, ovoga vikenda, 26. i 27. rujna, priredila nam je još jedno ugodno iznenađenje osvojivši prvo mjesto na Masters turniru za desetogodišnjakinje u Oroslavlju, te time izborila pravo natjecanja na državnom natjecanju u svojoj kategoriji.

Tako nam se 23. lipnja 2009. godine obratio Drago Bosnar, župnik u Oroslavlju.

Iz navedenog bi se moglo zaključiti da su najstarija prezimena zabilježena na području Zaboka bila Dolenec (prezime danas živi u Oroslavlju i Stubici) zatim, vjerojatno,« Brunisa »/ Bornemisa te Povšić (danas u Varaždinu).

Vodeći Vatrogasac nakon velike pobjede nad Loborom od 6:0, gostuje u Oroslavlju.

Svakako bi trebalo i pomagati klubovima koji se odvaže organizirati natjecanja mladih, poput najavljenih turnira u Sv. Nedelji, Dugom Selu, Kastavu, Sisku, Oroslavlju... ali i turnire kadetkinja, juniorki i žena, jer su to kategorije u kojima smo po brojnosti natjecateljki slabi.

Misa u Oroslavlju s narodom je u 9:00 sati.

Zbog dobro poznatih razloga-nedostatka financijskih sredstava u Oroslavlju je nastupilo samo 5 vozača ' Sokola ' u 4 kategorije, pod vodstvom Darija Kelera, no svi su na najbolji način opravdali povjerenje i okitili se medaljama.

Nastradala su dvojica radnika poduzeća sa sjedištem u Oroslavlju koje obavlja kooperantske poslove za PZC Varaždin, a radili su na zatvaranju pukotina na kolniku.

- U Oroslavlju je bio samo jedan kandidat za gradonačelnika.

Uskoro će i mlade šahistice i šahisti imati priliku igrati na turniru u Oroslavlju.

Pokvareni Hršak Stjepan je pak svjedoka vremena Frana Živičnjaka post mortem oklevetao, da je navodno bio njemački špijun, kako bi lažju obezvrijedio Živičnjakovo pismeno svjedočenje kojim ga je teško optužio za izvršenje organiziranog zločina masovnog ubojstva hrvatskih ratnih zarobljenika, svećenika i redovnika te civila u Maclju, 1945. godine (Knjižica:« U vječni spomen na hrvatske vojnike, svećenike i franjevce i sve hrvatske mučenike pobijene u svibnju i lipnju 1945. godine na prostorima maceljske šume kod Krapine i logorima u Mirkovcu kraj Sv. Križa-Začretja i Oroslavlju »)

Supruga Krste Oršića, Josipa grofica Zichy umrla je u Oroslavlju 1778. Grof Franjo Oršić, kanonik i pisac, rodio se 1758., od oca Krste i majke Josipe, grofice Zichy.

Najviše ih je bilo na kotaru Stubica (24 u Oroslavlju i 29 u Poljanici) te kotaru Vrbovec (29 u Lonjici).

Uslijedilo je međuratno razdoblje i procvat hrvatsko-poljskih veza: u Poljskoj su osnovana broja društva poljsko-jugoslavenskog prijateljstva, Poljaci su utemeljili društva u Hrvatskoj, u Hrvatsku je stigao poljski kapital u obliku ulaganja u tekstilne tvornice u Oroslavlju i Zagrebu u kojima su radili i poljski radnici, osnovani su jezični lektorati u Zagrebu, Krakovu i Varšavi, a nastavljeno je i djelovanje istaknutih osoba poljskog podrijetla u Hrvatskoj (npr.

Mićo Dušanović, iskusni komentator iz Sportske redakcije, zabrinut za gablec odmah je potražio sponzora i pronašao ga u Oroslavlju.

Tijekom ove godine pored mjesta i gradova u Zadarskoj županiji čekaju ih nastupi u Bizovcu, Oroslavlju, Samoboru, Varaždinu, Zagrebu, Čakovcu, a put će ih također odvesti u Češku, Italiju, Mađarsku i Sloveniju.

Vatrogasac bi pobjedom preskočio goste na ljestvici, dok bi ga drugi uzastopan poraz, nakon onog u Oroslavlju prošlo kolo, usporio u namjeri osvajanja prvenstva.

Sastav zločinačke organizacije koja je 1945. zapovijedila, nadzirala i počinila zločin genocid nad hrvatskim narodom: " Drug " Josip Broz " Tito " (Jugoslaven, i boljševik, bravar i maršal, ZLOČINAC, glavni zapovjednik u " Vrhovnom štabu " Jugoslavenske armije, predsjednik jugoslavenske vlade i generalni sekretar politbiroa CK KPJ, te agent Kominterne i doušnik sovjetske tajne policije NKVD), zatim, partizanski general Koča Popović (Srbijanac, i komunist, profesionalni oficir, zapovjednik Prve proleterske brigade, i I. armije JA), partizanski general Peko Dapčević (Srbin, i komunist), general JA Ivan Gošnjak (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, zapovjednik partizanske vojske u Hrvatskoj), partizanski general i politkomesar Vladimir Bakarić " Mrtvac " (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, predsjednik lokalne komunističke vlade u Zagrebu), partizanski general Aleksandar Ranković (Srbijanac, boljševik, krojač, član politbiroa CK KPJ i " Vrhovnog štaba ", i šef OZNE za Jugoslaviju), Milovan Đilas (Crnogorac i boljševik, član politbiroa CK KPJ i " Vrhovnog štaba "), Boris Kidrič (Slovenac, i boljševik), Andrija Hebrang " Mirotočivi " (Hrvat, i komunist, trgovac, ratni sekretar CK KPJ i zapovjenik partizanske vojske u Hrvatskoj do 1945.), general Ivan Krajačić " Stevo " (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, bravar, šef OZNE za Hrvatsku), Ivan Maček (Slovenac, i boljševik, šef OZNE za Sloveniju), Franc Leskošek (Slovenac, i boljševik, šef partizanske vojske u Sloveniji), zatim, partizan Vladimir Nazor (Hrvat, jugoslavenski i hrvatski književnik i zločinac, predsjednik predsjedništva komunističke skupštine " ZAVNOH "), zatim, Gabrijel Divjanović (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, poslijeratni direktor zagrebačke zvjezdarnice, a 1945. načelnik vojnosudskog odjela II. armije partizanske Jugoslavenske armije), zatim, partizanski general Kosta Nađ (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i titoist, oficir OZNE), zatim, politkomesar I. armije partizanske Jugoslavenske armije, Mijalko Todorović (Srbin, velikosrpski koljač), zatim, general Arso Jovanović (Srbijanac, profesionalni oficir, Jugoslavenske armije od veljače 1945. godine, i pomoćnik generala Ivana Gošnjaka), Josip Boljkovac (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik, oficir OZNE u Karlovcu), zatim, Josip Manolić (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i ratni zločinac, oficir OZNE u Bjelovaru), zatim, partizanski oficir i ratni zločinac Većeslav " Veco " Holjevac, komandant I. korpusa partizanske vojske u Hrvatskoj, i član " Komande grada Zagreba " (zadužen za kršenje ljudskih prava hrvatskih izbjeglica u Zagrebu, i za likvidaciju hrvatskih ratnih ranjenika i " ročnika " u Zagrebu, 1945. godine), zatim, Aleksandar Koharević, ministar zdravstva komunističke lokalne vlade u Zagrebu (zadužen za likvidaciju ranjenika iz zagrebačkih bolnica, zajedno s Krajačićem koji je odgovoran i za maceljske žrtve zajedno sa Stjepanom Hršakom i ostalom partizanskom bandom), zatim, Drago Desput (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, komunist), član sudskog odsjeka " Glavnog štaba NOV " Hrvatske, Stanko Obradović (Srbin iz Hrvatske), partijski sekretar KPH u partizanskoj " IV. udarnoj brigadi ", Dimitrije Georgijević, opunomoćenik " Odjeljenja za zaštitu naroda " za Jugoslaviju, Jakov Blažević (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i zločinac), partizanski Javni tužilac Hrvatske, zatim, Vukašinović (predsjednik partizanskog tzv. " NOO " za Slavoniju), partizanski major OZNE, " drug " Brnčić, zamjenik komesara, potpukovnik Robić Ivan, pomoćnik majora Ćuk Milojko, major Vujanović Damjan, major Vidović Lazo i kapetan Janeković Slavko, članovi izvršnog aparata za tako zvane " specijalne zadatke " tzv. " III. odsjeka Odjeljenja za zaštitu naroda " za Hrvatsku, Zvonko Komarica, iz opunomoćeništva partizanske divizije " KNOJ " u Hrvatskoj, zatim, " drug " Vicko Krstulović, ministar unutarnjih poslova komunističke Hrvatske (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik i zločinac), i drugi de facto ubojice iz zločinačke organizacije komunističke partije, zatim, " drug " Lutvo Ahmetović, de facto ratni zločinac sa Jazovke, i zamjenik načelnika UDBE u Zagrebu, Simo Dubajić (Srbin iz Hrvatske, boljševik, i četnik, te velikosrpski koljač iz 45 ' na Kočevskom Rogu), glavni komandant koljačke partizanske jedinice na Kočevskom Rogu, major, " načelnik štaba IV. armije), i ideološki vođa pobunjenih Srba iz 1990. godine), zatim, oficir Jugoslavenske armije, " M. P. " (Jugoslavenka hrvatskog podrijetla, zločinka i boljševik), partizanski politkomesar u " XI. dalmatinskoj brigadi 26. divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije " koja je iz svoje jedinice odabirala ljude za " povjerljiv zadatak " ubijanja ratnih zarobljenika na Kočevskom Rogu, zatim Nikola Marić Bokež " Crnogorac ", " komesar čete ", Kosta Ugrica, politkomesar " I. bataljona " partizanske " XI. dalmatinske brigade ", član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i KPJ, sudionik ratnog zločina i masovnih ubojstava na Kočevskom Rogu 1945. godine, Albert Štambuk, " zamjenik politkomesara 1. čete 5. bataljona XI. dalmatinske brigade " Jugoslavenske armije, Dinko Periša Ljubo, pukovnik " JNA ", Ivan Gugić, (partizanski) vojnik, Titov borac u " XI. dalmatinskoj brigadi ", svjedok-pokajnik, zatim, Nikola Maršić, " zamjenik komandanta 2. bataljona XI. dalmatinske brigade " koji je zapovijedao izabranicima iz " XI. dalmatinske brigade ", u sastavu od 60 do 70 partizana koji su ubijali na Kočevskom Rogu hrvatske ratne zarobljenike, i zarobljene hrvatske civile, Ljubo Barbarić " Hvaranin ", " politkomesar 3. bataljona XI. dalmatinske brigade ", član SKOJ od 1941. i KPJ od 1943. godine, Ivo Franković, " komandir 3. čete 3. bataljona XI. dalmatinske brigade ", član KPJ od 1943. godine, Božo Kačić, partizanski desetar u " XI. dalmatinskoj brigadi ", također sudjelovao u genocidu na Kočevskom Rogu, i u silovanju zarobljenih hrvatskih žena i supruga kod Kočevja ubijenih časnika hrvatske vojske oružanih snaga NDH, Ante Ćepić, " omladinski rukovodilac 4. bataljona u XI. dalmatinskoj brigadi Jugoslovenske armije " maršala Tita, Maks Baće i Jovo Kapidžić, Rankovićevi pomoćnici, izdali su, uz Ivana Matiju Mačeka, Simi Dubajiću zapovijed od Rankovića i Broza " Tita " za pokolj hrvatskih ratnih zarobljenika na Kočevskom Rogu kod Ljubljane, 1945. godine, partizanski pukovnik Dušan Dule Korać (Srbin sa Korduna), politički komesar 26. divizije JA, član komisije viših oficira koja je došla u kontrolu do jama-masovnih grobova na Kočevskom Rogu, zatim, počinitelji genocida u Maclju kod Krapine 1945. godine, Stjepan Hršak (Jugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik, titoist i zločinac, krojač po zanimanju, oficir (partizanski poručnik) i komandant tajne službe partizanske vojske u Krapini, i krvoločni isljednik OZNE, i komandant zarobljeničkih koncentracijskih logora u Krapini i okolici, te glavni zapovjednik i egzekutor na Maclju, zatim, ubojica s Maclja, Ivan Valjavec (Hrvat), doušnik UDBE među hrvatskim radnicima (" gastarbajterima ") u Zapadnoj Njemačkoj nakon rata, Rudolf Krivak (Hrvat), Josip Koret (Hrvat), Dragutin Koret (Hrvat), Stjepan Vinceljak (Hrvat), Šimek Leljak " Šinter " (Hrvat), Florijan Šerek (Hrvat), funkcionar UDBE nakon rata, Ivan Strmečki " Stanko " (Hrvat), ubijao nedužne ljude i u zagorskom Jesenju za vrijeme rata, Slavko Kovačec " Štefunjak " (Hrvat), Dragutin Draganić " Radobojec " (Hrvat), Josip Kovačec (Hrvat), Alojz Brodar (Hrvat), Zvon Smrečki (Hrvat), Miško Grobotek (Hrvat), August Herceg (Hrvat), i još 45 drugih partizana-ubojica na maceljskoj gori, te Leopold " Leo " Horvat (Hrvat), zapovjednik civilne OZNE u Krapini (zajedno s Hršakom izabirao dobrovoljce-ubojice za pokolj u Đurmancu i na vrhu maceljske gore Ilovec, a poslije rata radio u zagrebačkoj UDBDI, umirovljen sa činom kapetana UDBE), zatim, Branko Löw (Hrvat), oficir OZNE u Krapini, Ivica Fizir (Hrvat), istražitelj civilne OZNE u Krapini, i gradonačelnik Krapine nakon " demokratskih " promjena 1990. godine, Valent Katalenić " Valek " (Hrvat), istražitelj civilne OZNE u Krapini, Petar Bezjak " Perica " (Hrvat), zloglasni komesar koncentracijskog logora u Mirkovcu kraj Sv. Križa Začretja kod Krapine, 1945. godine, a poslije rata bio je " isljednik " zloglasne UDBE u Zagrebu, Milan Kunštek, prvi zapovjednik i " veliki i zloglasni krvoločni komandant " koncentracijskih logora kod Krapine, Branko V (i) dović (Hrvat), " komandant " komunističkog koncentracijskog logora u Oroslavlju kod Krapine, 1945. godine, Josip Frankol (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE u Krapini, Ivan Đurkin (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE u Krapini, zatim Mladen Šafranko " Marijan ", partizanski podoficir i stražar vojne OZNE u Krapini, svjedok-pokajnik o genocidu u Đurmancu, Mirkovcu i Maclju kod Krapine, 1945. godine, zatim, Dragutin Rafaj, partizanski oficir, i partizan Živko Vujčić, ubijali su, metkom u potiljak, hrvatske teške ranjenike iz zagrebačkih bolnica na Jazovki kod Sošica na žumberačkom gorju, i mnogi drugi partizanski i jugokomunistički ratni zločinci i zločinci protiv čovječnosti...

Zato jer je danas baka bila kod prabake u Oroslavlju (ne živi tam, u staračkom domu je).

No, pobjeda Bandića, Keruma i Glavaševih poslušnika, Ostojićeva: " Da je Kerum Indijanac, zvao bi se Bijeli prah ", Čačićeva: " Da sam sreo Čehoka ' 91, mislio bih da je četnik... ", HDZ-ovo: " Hvala, kume ", slučaj mrtvih koji su potpisivali u Oroslavlju, da ne govorimo o količini birača na nepostojećim adresama koji su vrlo vjerojatno vrlo uspješno glasali na ovim izborima samo su me dodatno utvrdili u uvjerenju da je vrlo bitno odbiti biti pogonski stroj ove političke lakrdije.