Da bi se restaurirao i konzervirao zidni oslik, bilo je potrebno obnoviti krov koji je propuštao.

Posebno je obrađena tema promjene krovišta s pokrovom, kapilarne vlage i aktivnih soli koje uništavaju zidni oslik.

Naime, originalni oslik kotoripske crkve su freske.

Zidni oslik bio je u dosta zapuštenom stanju koje se očitovalo u izblijeđenosti kolorita, zaprašenosti i mrljavosti oslikanih površina, mnogim mehaničkim oštećenjima te neprimjerenim naknadnim cementnim zakrpama.

Idejno rješenje i crtež grba, kao i njegov oslik na zastavi, izradio je akademski slikar Josip Hohnjec.

Sama je kapela iz 18. stoljeća, a oslik je sekundarni sloj i nije izvorni, nego datira iz kasnijeg vremena.

Istraživanje je pokazalo da se zidni oslik većim dijelom sačuvao na južnom, dok je na sjevernom zidu crkve preostao u dva manja fragmenta.

Ovaj je oslik nastao u drugoj polovini, odnosno potkraj 15. stoljeća, kada je kapela bila župna crkva, te je imala župnika.

Oslik s prikazom ljeta u Fumijevom salonu na prvom katu, kraj 19. st.

Atraktivnošću se izdvaja i nekadašnji budoar, gdje oslik čine plavi ovalni medaljoni s mitološkim prikazima, poput scene Dijana na kupanju i Djevojke slave Amora.

Ikonografski prikazuje motiv sv. Jurja koji ubija zmaja, a oslik je skinut sa zabata Kraljevićeve vinogradarske kolibe.

Radovi su započeli odstranjivanjem vapnenih naliča koji su prekrivali oslik.

Kod Blanke Dužanec Cmrok je dobio u svoje vrijeme jednu od najkvalitetnijih umjetničko-tehnoloških poduka iz keramike, što je kasnije bio osnov njegova izražavanja u tom mediju: izbrušeni metje, te osjećaj za živi koloristički oslik keramičkih predmeta tanjura, vaza, ploča, zdjela, svijećnjaka..., na čijoj površini je docnije, za cijelog svog umjetničkog života, pričao zanimljive priče.

Pronađeni je oslik slikan tehnikom a secco, zbog čega je uklanjanje naknadnih žbukanih slojeva i naliča izvođeno polako, skalpelima.

Stariji je nanesen izravno na kamenu strukturu ziđa, žućkaste je boje i slabe prionjivosti za podlogu, dok je žbuka na koju je nanesen oslik toplije sivkaste boje i finije granulacije te neujednačene debljine nanosa koja varira od nekoliko milimetara do jednog centimetra.

Srodni su primjeri i oslik u ilirsko-ugarskom kolegiju u Bologni te glavni oltar crkve Sv. Ladislava u Pokupskom.

Njezinu unutrašnjost krasi zidni oslik poznatog hrvatskog slikara Celestina Medovića.

Riječ je o zbirci od 87 pjesama, u kojoj su objavljene i recenzije Tomislava Žigmanova (Fantastični oslik čovjekova svijeta i života u Panoniji) i Snežane Ilić (Panonski pianissimo)

Tijekom 19. stoljeća nastao je dekorativni stropni oslik kao i zidne slike na pozornici koje su služile kao scenska dekoracija.

Odlučili su prezentirati taj stariji sloj, a dotada vidljivi, a kasnije nastali oslik skinut je sa zida tehnikom strapiranja i muzejski prezentiran u Muzeju hvarske baštine.

Kapela je temeljito obnovljena 1899. kada je stariji oslik prekriven današnjim freskama slikara Sikošeka iz Brežica koje su danas u vrlo lošem stanju.

Treći je sloj kasnogotički zidni oslik s kraja 15. stoljeća na kojem se nalazi Krist na prijestolju, lik Sv. Lovre i pape Siksta II., a četvrti je sloj pučki kasnobarokni oslik niže kvalitete kojeg smo ipak ekstrahirali te sačuvali u sakristiji kao dokument vremena, kaže restaurator konzervator Grzegorz Rodak koji je zajedno sa kolegom Josipom Marićem i tehničarom restauratorom Sinišom Marićem iz licencirane sinjske tvrtke " Ars Restauro " obavio detaljne radove restauracije i sanacije crkve.

Unutrašnja oprema uglavnom je sačuvala izvorna obilježja ranog XIX stoljeća, kako je kuća nastala, ali dio opreme potječe i iz vremena Bukovčeve adaptacije početkom XX stoljeća, gdje posebno valja napomenuti unutrašnji zidni oslik i stakla kasetiranih vrata stubišta, koje je radio sam Bukovac.

U neotučenim dijelovima zidova vidljivi je zidni oslik, odnosno ornamentika i slike iz 1934. godine, autora Josipa Andresa iz Zagreba.

Oslik apside izveo je 1928. Carlo Donati iz Verone, o čemu svjedoče isprave koji se čuvaju u samostanskome arhivu.

Oslik svetišta bio je povjeren rovinjskome slikaru Antoniju Macchiju.

Ispod sloja bijelih vapnenih naliča otkriven je dekorativni oslik iz prve polovice 19. stoljeća koji se proteže duž dvaju zidova prostorije, a organiziran je nizom crvenih, sivih i oker vertikalnih ploha unutar kojih su prostoručno naslikani biljni i vitičasti motivi.

Oslik završava ukrasnom bordurom na visini od 2,25 metara od poda.

Prva scena prikazuje motiv iz života svetoga Franje Asiškog, na drugoj se nalazi oslik utvrda i fortifikacijskog sustava, dok je na trećem prikazu mogući motiv Navještenja. Angažirali smo i stručnjake iz Restauratorskog zavoda Hrvatske koji su nam upravo poslali prve stručne nalaze.

Oslik svetišta gotovo je u potpunosti sačuvan.