Ona sama hodo č asti sa svijetom, donose ć i tomu svijetu božansko oslobo đ enje i spasenje.

Opisuju ć i život posve oslobo đ en potrage za ljubavlju i istinom, Tolstoj kao da je htio potvrditi nužnost takva traganja.

Nakon oslobo đ enja dospjelo je cjelokupno podru č je Slavonije u vlasništvo Dvorske komore, koja ga je potom podijelila zaslužnim osobama ili prodala.

Kao karakteristike Oslobo đ enog Jeruzalema koje svjedo č e o pjesni č kome umije ć u njegova autora, ali su i osobit izazov za njegove prevoditelje, mogu se spomenuti i složen pjesni č ki izraz, s bogatim repertoarom maniristi č ko-baroknih stilskih figura, te zahtjevan versifikacijski ustroj.

Ve ć ina korpusa hrvatskih prepjeva Oslobo đ enog Jeruzalema sastoji se ipak od pojedina č nih ulomaka, iako postoje i dvije integralne dvadesetostoljetne verzije, od kojih je ona Vinka Premude, dovršena 1927, ve ć im dijelom ostala u rukopisu i po suvremenim se mjerilima može držati zastarjelom.

Oslobo đ eni Jeruzalem nastao je u ozra č ju protureformacije, koja je izravno utjecala na autorov izbor središnje teme, pri č emu je njegova pjesni č ka obrada zauze ć a Jeruzalema u posljednjoj godini Prvoga križarskog rata (1066 1099) trebala pružiti poticaj suvremenicima u borbi za pravovjerje.

Nastojanje da udovolji zahtjevima religiozne ispravnosti Tassa je navelo i na sadržajne izmjene u novoj verziji epa, koja je objavljena 1593. pod naslovom Osvojeni Jeruzalem, ali nije doživjela znatnijega odjeka te je kao standardno prihva ć eno prvo izdanje iz 1581. Jasno definirana ideološka polazišta bila su i jedan od žanrovskih zahtjeva onodobne vergilijanske epike, no, prihva ć aju ć i njezine temeljne parametre, Tasso je u Oslobo đ enom Jeruzalemu uspio oblikovati inovativan epski model, koji je postao uzorom europskoj baroknoj epici, dok su neke njegove kvalitete prepoznate tek u kasnijim razdobljima.

Tijekom Domovinskog rata punionica je bila ve ć im dijelom uništena, ali je ve ć polovicom srpnja 1992. jednim dijelom proradila te postala prva obnovljena tvornica na oslobo đ enom podru č ju Republike Hrvatske.

Macduffovo ubojstvo tiranina Macbetha, oslobo đ ena domovina i sve č ani obred za novoga kralja Malcoma otjerali su veselim napjevima demone tiranije.

Knjigom Oslobo đ enje životinja (Animal Liberation) iz 1975. filozof Peter Singer priskrbio je konceptu specizma široku pozornost.

I dok je Peter Singer na hrvatskom tržištu prijevoda zastupljen trima knjigama (Oslobo đ enje životinja, Prakti č na etika, Jedan svijet), Tom Regan, profesor emeritus filozofije na Sveučilištu North Carolina State, a gdje predaje od 1967., na žalost, zasad još nije zauzeo mjesto na policama u našim gradskim knjižnicama, iako uz Singera slovi kao vodeći intelektualni vođa pokreta za prava životinja.

Ako je kastiljanski u Španjolskoj imao imperijalni položaj, okretanje prema francuskom bilo je i oslobo đ enje i proširenje vidika, no i talijanska se blizina uvijek osje ć ala kao izbor po srodnosti.

Podsjećamo da je Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske održan u jeku borbe za oslobo đ enje zemlje u lipnju 1944. godine.

Oslobo đ ena (no ne i osiromašena) slike, radiodramska rije č s lako ć om je prodrla u slušateljevu intimu te se u sljede ć ih pedeset godina prometnula u najagilniju izvedbenu umjetnost za koju su pisali najve ć i svjetski dramati č ari, a koja je putem etera zavodila stotine tisu ć a slušatelja auditivnom zaigranoš ć u oslobo đ enom vizualne zadanosti.

U njemu je, naime, Oslobo đ eni Jeruzalem dobio hrvatsku ina č icu koja vjerno odražava zna č ajke talijanskoga izvornika koje ga č ine jednim od klasika svjetske književnosti.

Naime, u Oslobo đ enju životinja (1975.) Peter Singer, između ostaloga, u okviru utilitarizma preferencija zapisuje kako odbacivanje specizma ne povlači za sobom da svi životi imaju jednaku vrijednost.

Podsjećam na Singerovu definiciju specizma iz Oslobo đ enja životinja (1975.): Predrasuda ili stav ili pristranost u korist interesa članova nečije vlastite vrste, a protiv interesa članova drugih vrsta.

Ep Oslobo đ eni Jeruzalem talijanskoga pjesnika Torquata Tassa (1544 1595) nedvojbeno se može svrstati me đ u klasike europske i svjetske književnosti.

Stalni književni, prevoditeljski i znanstveni interes za Oslobo đ eni Jeruzalem tijekom 20. i na po č etku 21. stolje ć a potvr đ uje njegovu kanonsku vrijednost, a tomu u prilog svjedo č i i njegov najnoviji hrvatski prepjev, koji potpisuje eminentni prevoditelj i komparatist Mirko Tomasovi ć.

Humor, ironija i oslobo đ enje od tradicije

To je tzv. teologija oslobo đ enja?

To jest: za državnu organizaciju nacionalnoga prostora (teritorija) u kojoj ć e hrvatski narod, ne vrije đ aju ć i i ne ranjavaju ć i druge, ne otimlju ć i nikome ništa, mo ć i opstati na razini svojih oslobo đ enih mogu ć nosti i pravâ, koja u svojim državama uživaju i drugi europski narodi: Norvežani i Portugalci, Grci i Austrijanci, Talijani i Nijemci i mnogi drugi.

To je, nadalje, prostor otrežnjuju ć e pa i ozdravljuju ć e samoironije i ogoljavanja koji zapravo omogu ć uju osloba đ anje od racionaliziraju ć ih slika o sebi i daju priliku bogatijem naviranju vitaliteta u pjesni č kome tekstu oslobo đ enu izvanpoetske logike.

Baš unutar pomaknute poetske logike konstituira se ne samo novi govor nego i nova osobnost koja duhovnom lucidnoš ć u i poetskom maštovitoš ć u nadvladava sav stvarnosni jad (Svako malo oslobo đ en/u kavezu slova/mladena č ki šizne Jendri č ko.// Neukrotiv razmaše se/mrežicom skuplja/sisatu svjetlost zvijezda).

Tako ć e Oslobo đ eni Jeruzalem Torquata Tassa doživjeti novo izdanje u prijevodu Mirka Tomasovi ć a, što je mogu ć e pratiti kako nastaje u č asopisima »Forum« i »Mogu ć nosti«.

Vrstan poznavatelj Tassove prevoditeljske fortune, kojom se bavio u nizu znanstvenih radova, uredivši i dvojezi č nu antologiju izabranih hrvatskih prepjeva njegovih stihova (Ljuvene rane/Le piaghe d amore, 1995), svoj je rad na prevo đ enju Tassova epa zapo č eo prije punih dvadeset godina te, nakon višegodišnje stanke, nastavio 2007. Najnoviji hrvatski Oslobo đ eni Jeruzalem objavljen je prošle godine u biblioteci Posebna izdanja Matice hrvatske.

Tomasovi ć ev prevoditeljski korpus obuhva ć a, prema vlastitome izra č unu, desetke tisu ć a stihova prevedenih sa španjolskoga, portugalskoga, francuskoga, talijanskoga i provansalskoga jezika, koji su bili dobra vježba za prepjev više od petnaest tisu ć a stihova Oslobo đ enog Jeruzalema.

Njima su bili podvrgnuti i ranije prevedeni dijelovi Oslobo đ enog Jeruzalema koji su objavljivani u hrvatskoj književnoj periodici, pri č emu bi vrijedilo napomenuti da je prepjev prvih triju pjevanja objavljen i u uglednom talijanskom tasološkom č asopisu Studi Tassiani Sorrentini.

Slijede ć i tako definirana traduktološka na č ela, u prepjevu je nastojao prenijeti sve konstitutivne elemente Tassove strofe, u č emu raniji hrvatski prevoditelji Oslobo đ enog Jeruzalema nisu uvijek uspijevali.

U prepjevu Oslobo đ enog Jeruzalema kao najprimjereniji se izvor leksi č kih posu đ enica pokazao Gunduli ć ev opus, ponajprije Osman kao hrvatski par Tassovu epu, a dijelom i Mažurani ć ev spjev Smrt Smail-age Č engi ć a, dok je u prijenosu petrarkisti č ki intoniranih stihova kao leksi č ko izvorište poslužila hrvatska ranonovovjekovna ljubavna lirika.