Film, simboličnog naziva Istinom do pobjede vidjela je cijela naša domovinska i iseljana Hrvatska, te ostavila snažan pečat domoljublja i osnaženja Domovinskog rata kao pravedne i poštene oslobodilačke borbe hrvatskog naroda.

Tako se o vojno-političkim prilikama oskudne informacije mogu pronaći u popisima vojnih obveznika koji su služili u sastavu neprijateljske vojske, popisima nemobiliziranih osoba, iskazima grobova palih boraca narodno-oslobodilačke borbe ili grobova pripadnika ustaša i domobrana.

Hrvatska povijest puna je tih dokaza i nama nisu potrebne krivotvorine. 19. U vezi s time treba stalno iznositi na oprezan način pojedine odlomke iz hrvatske povijesti. 20. Mnogo pažnje posvetiti starijim i novijim žrtvama hrvatske oslobodilačke borbe i još više isticati zlodjela četničko-komunističkih bandi. 21. Riječ Srbin ima nestati, kad se radi o Vlasima u Hrvatskoj.

Predsjedništvo Socijalističke radničke partije Hrvatske zgroženo je revnošću ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske u poduzimanju istražnih radnji prema istaknutim pojedincima Antifašističke narodno oslobodilačke borbe, za navodne ratne zločine počinjene nakon završetka II.

Grb usvojen drugoj polovici XX. stoljeća prikazuje simbole narodno-oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu (plamen), socijalističke revolucije (zvijezda), industrije (zupčanik i rudarstva (čekići).

Gojko Polovina i njegovi bliži suradnici, po uputama Marka Oreškovića, ispočetka ih nisu sprečavali, naprotiv: pokušavali su ih pridobiti za široki front narodno-oslobodilačke borbe protiv ustaških genocidnih vlasti.

S druge strane, bilo je smiješno gledati kako starci s umjetnim zubalima sline za govornicama i po mikrofonima, kako mucaju na televiziji o tekovinama oslobodilačke borbe i uspjesima socijalizma s likom čovjeka.

U medijima koji često polemiziranju o broju i visini braniteljskih mirovina, rijetko se mogu naći podaci o drugoj najvećoj skupini ' povlaštenih umirovljenika ' - sudionicima Narodno oslobodilačke borbe iz 2. svjetskog rata, tzv. partizanima.

Bili su to presudni trenuci da započetu borbu i uspješno završimo 1945. g. i na Žumberku i na Gorjancima, što nam je također jedna od potvrda koliko su za neprijatelja u vojnopolitičkom smislu značili ovi krajevi, a posebno prometne veze u dolini Save i Kupe, Isto tako je nesporno da su od prvog dana oružane oslobodilačke borbe počeli izgrađivati svoju narodnu i demokratsku vlast koja je do raspada SFRJ bila temelj jedinstvenog političko-društvenog sistema.

Nacrt tada donesenog statuta pun je visokih ciljeva, a između ostalih u točki 1. se kaže:. Savez će da pomaže onu našu reproduktivnu muzičku delatnost koja bude izražavala dela o vekovnoj borbi i stremljenju naših naroda ka slobodi, jedinstvu i napretku, heroizam i veličinu narodno-oslobodilačke borbe i pregnuću trudbenika za ostvarenje socijalističke zajednice naših naroda. Jedan od uvjeta za pristupanje u članstvo Saveza je revizija članstva u udruženjima, neka vrsta provjere podobnosti, pa u tom svjetlu možda valja gledati i reviziju članstva nešto ranije već obavljenu u Zagrebu.

Sve je to definitivnije označeno u proglasima od 12. i 15. srpnja. 1941. [ 11 ] Slično Aniću zaključuje i Jelić: Na povijesnoj sjednici Politbiroa CK KPJ, koja je održana 4. srpnja u Beogradu, donesena je odluka o pokretanju oružane oslobodilačke borbe protiv okupacijskih i kvislinških snaga, koja će se voditi u obliku partizanskog rata.

Ta se odluka zatim brzo prenosila nacionalnim i pokrajinskim rukovodstvima putem pojedinih članova CK KPJ. [ 12 ] Dotičnu odluku prenio je, prema Jelićevom zapisu, vodstvu KPH Titov izaslanik Vladimir Popović: Odmah nakon sjednice Politbiroa CK KPJ u Beogradu 4. srpnja, Centralni komitet KPH upoznao se s odlukom rukovodstva KPJ o pokretanju oslobodilačke borbe kao partizanskog rata (o tome je Vladimir Popović referirao na sastanku CK KPH 6. srpnja). [ 13 ] Poput Jelića spomenuti događaj opisuje i Anić: Šestog srpnja 1941. zasjeda CK KPH u Zagrebu.

Tamo piše kako polazeći od prava s rpskog naroda na samoopredjeljenje i dr žavno ujedinjenje koje je utvrđeno u ustavima RSK i RS, ostvarujući opredjeljenje srpskog naroda iz obje republike da se dr žavno ujedini i sa ostalim dijelovima srpskog naroda ostane u saveznoj dr žavi Jugoslaviji, izra ženo neposredno i izričito na referendumima u RS u svibnju 1993. i RSK u svibnju iste godine, kao i u Deklaraciji sa zajedničke sjednice skup ština dviju republika u Prijedoru iz listopada 1992. i potvrđeno odlukama skup ština o prihvaćanju projekta srpske federacije iz studenog 1994. i travnja 1995., u namjeri da obrani i učvrsti rezultate svoje oslobodilačke borbe i da izgradi jedinstvenu, suverenu i demokratsku dr žavu, Skupština RSK i Narodna skupština RS na zajedničkoj sjednici od... (određivanje datuma pokvarila " Oluja " op.p.) 1995., nakon prethodne suglasnosti skup ština obje republike donosi Odluku o dr žavnom ujedinjenju RSK i RS u jedinstvenu državu - Ujedinjenu republiku srpsku.

Ovo razdoblje, kroz koje prolazi vremenska os završetka Drugog svjetskog rata (1945.), traje sve do otprilike 1956. i u njemu nastaje niz vrlo uspjelih skladbi koje su obilježene recentnom poviješću stvaranjem nove države i događajima iz tzv. Narodno-oslobodilačke borbe (Simfonija br. 2, Poema o Neretvi, Stojanka majka Knežopoljka, muzička poema za sopran solo, zbor i veliki orkestar, Obnova, simfonijski pokret za veliki orkestar itd.).

U praksi Savez je služio veličanju tekovina Narodno-oslobodilačke borbe, kao i lika i djela Josipa Broza, u planskomu razvoju kulta ličnosti.

Međutim, da nije bilo ovog događaja i spomenute odluke, sasvim je izvjesno da bi tok oslobodilačke borbe i otpor neprijatelju bio potpuno drugačiji.

Da je Njemačka pobijedila u ratu, NDH bi opstala, a budući da nije, tu bi državu pobjednici opet priključili Jugoslaviji, sve da uopće nije ni bilo ustanka i oslobodilačke borbe, koja se nije vodila u cilju promjene režima u državi, nego prvenstveno za njezino ponovno priključenje Jugoslaviji u danim okolnostima komunističkoj.

(...) odnosno osuđivanjem oslobodilačke borbe naroda;

Usporedno s tim godine 1960. crta za poljoprivrednu reviju Mladi zadrugar strip s tematikom iz narodno-oslobodilačke borbe Kurir s Psunja koji je, prema romanu Gabrijela Vidovića, scenaristički uobličio Norbert Neugebauer.

Sa njime, Anđom Knežević i Dževadom Midžićem Mladen će provesti mnoge radosne i teške trenutke, kao član Sreskog, a zatim Okružnog komiteta SKOJ-a, više puta prokrstariti Kozaru i na mnogobrojnim zborovima govoriti o ljepoti i veličini naše oslobodilačke borbe.

Valja naime podsjetiti da se kod triju popisa žrtava II. svjetskog rata, 1946, 1950. i 1964. po službenim uputama SUBNOR-a i Saveznog zavoda za statistiku, nije popisivalo one koji su u toku Narodno-oslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajica bilo na koji način (kao borci pomagači, simpatizeri), jer ih se ne smatra žrtvama rata.

U ime svih Zadrana izražavam poštovanje prema sudionicima Narodno-oslobodilačke borbe, rekao je gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić

- Fašistički okupatori od nas su otuđili ovaj divni grad, danas peti po veličini u Hrvatskoj i u Zadru je bilo zabranjeno sve što je kulturno i napredno. 31. listopada 1944. Zadar su od dugogodišnje fašističke okupacije oslobodili partizani, borci Narodno-oslobodilačke borbe uz podršku građana Hrvatske.

Toliko su širokog pogleda na svijet da ne vide dalje od Kumrovca i " narodno oslobodilačke borbe ".

U svojim izlaganjima promotori su ukazali na pokušaje falsificiranja povijesti, izvrtanja istine i pokušajima dezavuiranja narodno-oslobodilačke borbe i njenog antifašističkog karaktera.

Mnogi su u tu epopeju naše oslobodilačke borbe ugradili svoje živote.

Na vršnom dijelu Petrove gore, svega nekoliko stotina metara od ostataka velebnog spomenika otvorenog 1981. u čast narodno-oslobodilačke borbe tijekom 2. svjetskog rata, nalaze se ostaci pavlinskog samostana i crkve.

Antifašistička svijest naših mladih pokoljenja ponovno je došla do izražaja i zato i danas, budimo ponosni na našu antifašističku prošlost i branitelisku budućnost, " kazao je Keserović, poručivši svima kako mijenjanje povijesti Narodno oslobodilačke borbe neće proći bez reakcije.

Monografija sadrži sudbinu kulturno-historijskih spomenika, mahom iz narodno-oslobodilačke borbe i srpskih pravoslavnih crkava od njihovog nastanka do današnjih dana kada je većina njih u devastiranom i zapuštenom stanju.

Nikola Budija, predsjednik Komisije za njegovanje tekovina Narodno-oslobodilačke borbe i prvoborac iz 6. ličke divizije, pozdravio je okupljene te rekao da je pucanj prve ustaničke puške na tom mjestu označio plamen NOB-a u cijeloj domovini Hrvatskoj.