U mnogim djelima M. je očitovao humanističko zanimanje za povijest te domoljubnu zabrinutost zbog osmanskih osvajanja i razjedinjenosti kršć.

Autor je više desetaka znanstvenih radova i stručnjak je za problematiku sudbine izbjeglica i prognanika u doba osmanskih navala na Hrvatsku i Ugarsku.

Osnovna teza cjeline komparativna je analiza hipoteze o zaostajanju Hrvatske zbog osmanskih napada koje, piše Stipetić, do sada ne potvrđuju nikakva komparativna istraživanja. (369).

Na prijelazu srednjeg u rani novi vijek Pešćenica je demografski i ekonomski stradala zbog osmanskih provala u naše krajeve.

Imenovao bi ga najjednostavnije moguće - Popis osmanskih titula.

Kad mi se pomiješaju imena svih tih silni osmanskih paša tijekom izlaganja: D

Unatoč sukobima nakon raskola između istoka i zapada Inkvizicija nam svjedoči kako je Crkva u BiH pripadala zapadu, rekao je prof. Slišković, podsjetivši da su nakon osmanskih osvajanja u BiH mnoge katoličke crkve srušene ili pretvorene u džamije.

19.06. dr. sc. Vjeran Kursar, viši asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu će održati predavanje na temu Znanost i umjetnost u doba Sulejmana Veličanstvenog: sultansko pokroviteljstvo i stvaranje osmanskih klasika Predavač će nas upoznati s segmentom osmanske povijesti, odnosom Sulejmana Veličanstvenog prema znanosti i umjetnosti, kao i njihov značaj u promicanju slave, snage i utjecaja osmanske države.

Carstvo sa prijestolnicom u Konstantinpolisu (službeni naziv grada i za vrijeme vizantijskih vasileusa i osmanskih sultana) još uvijek stvarno ili formalno vladalo zemljama na tri kontinenta, simptomi njegove bolesti su bili vrlo vidljivi (često preživljavajući samo zahvaljujući suparništvima tadašnjih velikih sila), pa je i metafora Bolesnik na Bosforu u kontekstu XIX. st. potpuno razumljiva.

Poturi nisu bili popularni kod osmanskih cinovnika pa je jedan zapisao (poslije cu pronaci ko i kad) da su mu poturi samo silom sljedbenici.

Četverodnevni boravak u 14 milijunskom gradu iskorišten je i za turističko razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti: remek djelo bizantske arhitekture i umjetnosti, prvotno crkva, zatim džamija, a sada muzej - Aja Sofija ili Crkva Svete Mudrosti; jedna od glavnih turističkih atrakcija u Istanbulu - Plava džamija (Ahmedija); Potopljena palača (Bazilika Cisterna) koja se nalazi ispod grada; povijesna jezgra Istanbula u kojoj dominira Palača Topkapi koja je 400 godina bila rezidencija osmanskih sultana, a danas muzej s vrijednom umjetničkom zbirkom, a zavirili smo i u Harem (a u novoizgrađenoj replici palače Topkapi snima se popularni serijal ' Sulejman Veličanstveni '); srednjevjekovni toranj Galata (Kristov toranj) s kojeg se pruža veličanstveni pogled na Bospor i stari dio grada.

Tako je izgleda popis stanovništva još jedna u nizu dobrih stvari koje su nam u prošlosti donijeli inače " mrski okupatori ", poput rimskih cesta, osmanskih česmi, kanalizacije i motela ili (također austrijske) obavezne osnovne škole i pismenosti.

Topkapi Saraj (turski: Topkapı Sarayı, osmanski turski: طوپقپو سرايى) je palača u Istanbulu (Turska) koja je skoro 400 godina bila glavnom rezidencijom osmanskih sultana, od 1465. - 1856. godine. [ 1 ]

Iz tih razloga, vladar govori kako je šerijat dao kao neophodnu Âťpotpunu sigurnostÂŤ svim zaštićenim podanicima osmanskih zemalja.

U bitci kod Sigeta nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba Nikola Šubić Zrinski jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti.

Zahvaljujući tome, postao je kapetan jedne od najvećih osmanskih mornarica Indijske mornarice.

Selo je na prijelazu XV. u XVI.st. stradalo od upada osmanskih postrojbi, a poslije Uskočkoga rata osvojili su ga Kraljevci, te je postalo feud. posjedom različitih plemićkih obitelji.

Crkva Svih Svetih, Bedenica župni ured Bedenica, Bedenica 115, tel. 01 2068 086. Ova snažna građevina podignuta na idiličnom brežuljku, nekada je bila na dobrom strateškom položaju, pa je u doba osmanskih prodora pretvorena u crkvu tvrđavnog tipa za zaštitu lokalnog stanovništva, s iznimno debelim zidovima i crkvenim tornjem s puškarnicama, vidljivim i danas.

Pustinja Blaca jedinstveni je povijesni spomenik na otoku Braču, ali i na cijeloj hrvatskoj obali, koji su osnovali poljički svećenici glagoljaši u 16. stoljeću kad su bježali od osmanskih osvajanja.

Dok je do rata Osijek bio pretvoren u muslimanski grad na čijim se ulicama trgovalo i pričalo raznim jezicima zbog prisutnosti raznih osmanskih podanika, poslije rata imamo sasvim novu sliku: ulicama se sada šeću strani vojnici i stranci koji nude svoje razlilčite usluge.

Nakon njihovog odlaska u 14. stoljeću pa do osmanskih provala vlasnička struktura kraja se stubokom mijenjala nekoliko puta da bi se ustalila negdje koncem 16. stoljeća kada zapravo nalazimo dva posjeda imena Lekenik.

Osmansko Carstvo u I. svjetskom ratu, mirovni sporazum u Sevresu, okupacija osmanskih teritorija i početak turskog narodno-oslobodilačkog pokreta

Sam Grad trenutno ima oko 27.000 stanovnika, a sa okolnim stanovništvom oko 70.000. Poznat je po tome, što je bio prijestolnica osmanskih vezira od 1686. do 1850. godine, pa i njegovo kulturno nasljeđe datira iz tog perioda).

Čak i Lowry, jedan od najvećih kritičara osmanskih deftera, svoju tezu započinje sučeljavanjem jednog deftera sa drugim kontemporarnim primarnim izvorom, koji pokazuje da je defter ispustio određen broj sela, te je kao takav neprecizan.

Većina podataka i informacija iz života ovog sufija iz 14. stoljeća, koji je Balkanom putovao decenijama prije osmanskih vojnih jedinica, obavijeni su legendom.

Dvije istaknute zavije osnovane su u bosanskom gradu Sarajevu neposredno nakon njegovog osvajanja 1463. Obje su utemeljili šejhovi Nakšibendijja reda i izgrađene su kao zadužbine lokalnih osmanskih uglednika.

Svaki su put članovi gvozdanske posade odbile napade, a svaka je opsada bila dramatična i u dramatičnim okolnostima hrvatske su snage odbile napade osmanskih snaga i njihovih martoloških saveznika.

Zbog sve češćih osmanskih prijetnji i prodora na hrvatski teritorij pod vlašću Mlečana, Splićani su na Poljičane počeli gledati kao na svojevrsno predziđe pred Osmanlijama, svjesni da o poljičkoj sudbini dobrim dijelom ovisi i njihova.

U vrijeme osmanskih provala i 1562. g. jedina je utvrda koja nije pala.

Kasnije su Arapi bili pod vodstvom Osmanskih Turaka, a zatim Francuza u 19. stoljeću.