Sa svakom revizijom osnivačkih ugovora države članice su sve više širile nadležnost Zajednice.

Valja istaknuti da je izvornik nastao na osnovi već postojećih prijevoda temeljnih osnivačkih ugovora i drugih pravnih akata primarnoga zakonodavstva EU-a, pa su engleske, češke, francuske i njemačke istovrijednice uspostavljene tako što su se odgovarajući leksemi ili leksičke sveze iz četiriju jezičnih verzija (a u pristupu EU-a svi se oni smatraju jednakovrijednim izvornicima) jednostavno izolirali iz tekstova na tim jezicima i poredali jedni uz druge.

Acquis ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj, načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno primjenom osnivačkih ugovora te presuda Suda Europske zajednice, deklaracije i rezolucije koje je Unija usvojila, mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Zajednica, kao i ugovore između zemalja članica u području djelovanja Unije.

Svaka država koja želi postati članicom Europske unije mora prihvatiti odluke iz osnivačkih ugovora, i uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Zajednice.

2. Načelo diskriminacije u aktima Europske unije Važne odredbe koje se odnose na spolnu diskriminaciju postale su sastavni dio osnivačkih ugovora, Ugovora o Europskoj zajednici i Ugovora o Europskoj uniji zahvaljujući Amsterdamskom ugovoru iz 1999. Naime, tadašnji članak 119. (današnji 141.) Amsterdamskog ugovora nadopunjen je čl. 2; čl. 3 (2); čl. 12; čl. 13; čl. 137. u kojima se eksplicitno reguliraju pitanja spolne diskriminacije.

Istaknuto je kako se pravila osnivačkih ugovora Europske zajednice o tržišnom natjecanju i temeljnim slobodama EZ-a primjenjuju se i na lučke poduzetnike, koji se moraju natjecati pod jednakim uvjetima, kad je riječ o obavljanju lučkih djelatnosti komercijalnog karaktera.

Treba napomenuti da je izvornik većim dijelom izrađen na osnovi tada važeće (tzv. maastrichtske) verzije osnivačkih ugovora iz 1992. godine.

Njegovi počeci datiraju iz 1950 - ih i osnivačkih ugovora, a od 1979. njegove članove izravno biraju građani koje zastupaju, pa je tako Europski parlament, zapravo, glas naroda.

Sud pravde Europske zajednice jedini je ovlašteni tumač odredaba osnivačkih ugovora EU.

Primjerice, na ovaj način omogućeno je obraćanje nacionalnih sudova putem prethodnog postupka (podrobnije čl. 267 Ugovor o funkcioniranju Europske unije (TFEU)) Sudu Europske unije u području slobode, sigurnosti i pravde, kao i nadzor legalnosti akata usvojenih u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, odnosno mogućnost utvrđivanja kršenja odredaba Osnivačkih ugovora, tj. sekundarnog prava u području dosadašnjeg trećeg stupa uz propisivanje financijskih sankcija, a na zahtjev Komisije ili druge države članice.

Svaka zemlja članica slobodna je odlučiti o svom mirovinskom sustavu u skladu sa svojim specifičnostima te za njega snosi odgovornost, no veliko europsko oko pratit će svaku od njih kako se ne bi ugrozila prava osnivačkih ugovora, direktiva i odluka.

Po pravnoj snazi su ispod osnivačkih ugovora, ali su nadređene direktivama.

Raznolika priroda tih izvora nametnula je strukturu njihove hijerarhije u čijem se središtu nalazi primarno pravo koje čine akti država članica (riječ je o pravnim izvorima koje su izravno, bez posredovanja institucija Europske unije prihvatile države članice), opća načela prava koja se artikuliraju kroz praksu Europskog suda, međunarodni ugovori što ih je sklopila Europska unija, te sekundarno pravo temeljeno na odredbama Osnivačkih ugovora.

Odbor za pitanja osnivačkih ugovora predlaže uvođenje dvostrukog biračkog prava za građane Unije na izborima za političko predstavništvo u Europskom parlamentu.

Zakonodavstvo, tj. sekundarno pravo Europske unije proizlazi iz Osnivačkih ugovora temeljem njihovih izričitih odredaba.

Iako se Lisabonski ugovor vratio prijašnjoj praksi dopune postojećih tekstova (osnivačkih Ugovora), i iako je odbacio sve ustavne simbole prisutne u odbačenom Ustavu - zastavu, himnu i moto, brojni su komentatori zaključili da je zapravo više od 90 posto teksta Ugovora identično Ustavnom ugovoru.

Od tada su tekstovi osnivačkih ugovora doživjeli brojne izmjene i nadopune što su redovito inkorporirane u tekst temeljnog dokumenta.

Komisija osigurava provedbu osnivačkih ugovora i utjelovljuje interese Zajednice.

Temeljem načela proporcionalnosti, sadržaj i oblik djelovanja Unije ne smije prelaziti ono što je nužno kako bi se ostvarili ciljevi osnivačkih ugovora.

Europska komisija, koja zastupa interese Unije i ima ulogu " čuvarice Osnivačkih ugovora ".

Kao i Parlament i Vijeće, Europska komisija osnovana je 1950 - ih u okviru osnivačkih ugovora EU-a.

Naravno, sve izmjene i dopune osnivačkih ugovora moraju se donijeti tako da se ratificiraju u svakoj državi članici.

ETUC naglašava činjenicu koja proizlazi iz samih osnivačkih ugovora EZ - da ciljevi Europske unije nisu samo ekonomski - fer konkurencija i prethodno navedene slobode kretanja - već su to i promocija visokog stupnja socijalne sigurnosti i zaposlenosti.

Na početku udžbenika nalazi se kratki predgovor autorica (str. 1. - 3.) te pregled najvažnijih Osnivačkih ugovora, to jest ugovora kojima se osnivaju Europske zajednice i Europska unija i ugovori kojima se oni dopunjuju i mijenjaju (str. 5. - 7.).

5. Pored osnivačkih ugovora postoje i drugi ugovori koji spadaju u tzv. primarno zakonodavstvo - koji su to ugovori?

Izmjenama Osnivačkih ugovora uvedenim Lisabonskim ugovorom, Europsko vijeće dobilo je status institucije.

Bruxelles - Odbor za pitanja osnivačkih ugovora (Committee on Constitutional Affairs) u siječnju je ponovio zahtjev za radikalnom reformom izbornog modela za sastav Europskog parlamenta.

Europska komisija načelno podržava reformu izbornog modela, ali izražava sumnju da je ona provediva do izbora 2014., osobito ako se uzme u obzir da je riječ o izmjeni osnivačkih ugovora i modela parlamentarne zastupljenosti članica za čiju je izmjenu potrebna suglasnost svih članica što u nekima od njih podrazumijeva provedbu referenduma.

Osim toga, 1 milijun građana koji jesu državljani značajnog broja država članica EU mogu zahtjevati od Komisije da podnese prijedlog o pitanjima za koja građani smatraju kako je potreban pravni akt Unije kojim bi se osigurala implementacija Osnivačkih ugovora.

Izvornik je izrađen na osnovi više dokumenata Europske zajednice koji se mogu pronaći na internetu: http://europa.eu.int i http://www.eurotreaties.com, a najveći broj izraza potječe iz osnivačkih ugovora iz 1992. godine (tzv. maastrichtska verzija).