Iz niza bitnih načela održivog razvoja posebno bismo izdvojili trostruko pravo javnosti u vezi okolišne politike, koje je uneseno u naš sustav prihvaćanjem Arhuške konvencije 2007, a koje je još uvijek mrtvo slovo na papiru.

Naglašavamo da je upravo zahtjev Arhuške konvencije suprotan predloženom rješenju te se u članku 6. stavku 2. navodi: " Zainteresirana javnost mora rano tijekom postupka odlučivanja o okolišu, bilo putem javne obavijesti ili pojedinačno, kako je prikladno, te na odgovarajući, pravodoban i djelotvoran način biti obaviještena, među ostalim, o: (a) predloženoj djelatnosti i primjeni o kojoj će se odluka donijeti, (b) prirodi moguće odluke ili nacrta odluke,... ", te dalje u stavku 4. " Svaka stranka dužna je osigurati rano sudjelovanje javnosti kada su sve mogućnosti otvorene i kada se može osigurati djelotvorno sudjelovanje javnosti. " Na ovom mjestu skrećemo naročito pozornost na izričaj točke (b) članka 6. stavka 2. koji izričito propisuje da javnost mora biti uključena i o odlučivanju o prirodi moguće odluke ili nacrta odluke ().

Dapače, smatramo da svi navedeni sudionici moraju do završetka postupka postupati kao da se radi o zainteresiranoj javnosti, štoviše poduzimati mjere poticanja javnosti na uljučivanje kako i slijedi iz članka 6. stavka 5. Arhuške konvencije: " 5. Svaka stranka treba, gdje je to prikladno, poticati moguće podnositelje zahtjeva na određivanje zainteresirane javnosti, na otpočinjanje razgovora i na pružanje informacija koje se odnose na ciljeve njihovoga zahtjeva prije nego zatraže dopuštenje. "

To je omogućeno provedbom Arhuške konvencije kroz pristup informacijama, sudjelovanje javnosti kod donošenja odluka i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, što predstavlja tri glavna područja konvencije.

Vladu RH poziva na poštivanje županijskog Prostorno plana kojim se predviđa maksimalna snaga od 350 megavata i plin kao energent u budućem trećem bloku te od nje traži da na temelju Arhuške konvencije raspiše referendum o trećem bloku u Plominu.

Bilo tko može pokrenuti sudski postupak protiv države, ukoliko ima dokaze da je u konkrentom slučaju prekršena neka od odredbi Arhuške konvencije.

Takvo ponašanje neosporno predstavlja ozbiljno kršenje odredbi Arhuške konvencije i, premda smo ga naveli i tijekom prethodne rasprave o nacrtu Izvješća, ta činjenica nije našla svoje mjesto u tekstu nacrta.

Procjena utjecaja na okoliš svedena je na kozmetički zahvat kojeg samo uvjetno, u nekim slučajevima, treba provesti hitnom procedurom u roku od 10 dana, čime se ismijavaju znanstvene discipline, sudjelovanje javnosti te obveza poštivanja međunarodnih standarda zaštite okoliša, poglavito Arhuške konvencije.

Odredbe Arhuške konvencije, u domaćem su zakonodavstvu prenesene u Uredbu o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

Tako su organizacije koje prate primjenu utvrdile postojanje samo jedne sudske odluke koja se izravno poziva na odredbe Arhuške konvencije.

Arhuška konvencija nema veze sa prostornim planiranjem, ali je uvođenje njenih postulata u Zakon o prostornom uređenju i gradnji apsolutna potreba, eto novog zadatka za izraditelje prijedloga Zakona..... premijer opet prekida nedjeljni ručak kako bi pripremio vladu na dolazak 5000 bijesnih civilnodruštvenih aktivista na prosvjed zbog neunošenja duha Arhuške konvencije u Zopug.....

Uostalom takav njihov status proizlazi i iz Arhuške konvencije te iz Zakona o zaštiti okoliša.

Članak 2. stavak 5. Arhuške konvencije: " »zainteresirana javnost« označava javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili koja je za to zainteresirana; za potrebe ove definicije, nevladine organizacije koje rade na promicanju zaštite okoliša i udovoljavaju svim zahtjevima domaćeg zakonodavstva smatrat će se zainteresiranima. "

U pravu Europske Unije dvije direktive uređuju područje Arhuške konvencije: Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu podacima o okolišu i prestanku važenja Direktive Vijeća 90/313/EEZ i Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. kojom je osigurano sudjelovanje javnosti kod izrade određenih planova i programa koji se odnose na okoliš te se njom izmjenjuju i dopunjuju odredbe o sudjelovanju javnosti i pristupu pravosuđu u direktivama vijeća: 85/337/EEZ i 96/61/EZ.

Uz navedene direktive važna pitanja primjene Arhuške konvencije u pravu Europske Unije uređuje i Direktiva 2001/42/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš te Direktiva 2000/60/EC od 23. listopada 2000. g. kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na području politike voda.

Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu podacima o okolišu i prestanku važenja Direktive Vijeća 90/313/EEZ donesena je sa ciljem usklađivanja odredbi prava Europske Unije sa odredbama Arhuške konvencije kao i sa ciljem poboljšanja dostupnosti informacija propisanih Direktivom Vijeća 90/313/EEZ od 7.6.1990. g. o slobodi pristupa informacijama o okolišu (Council Direktive 90/313/EEC of 7 June 1990 on the freedom of access to information on the environment).

Direktiva 2003/4/EC pokriva prvi stup Arhuške konvencije te kao takva daje pravo (za razliku od slobode pristupa koja se primjenjivalo prema Direktivi br. 90/313/EC) svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi, bez obzira na državljanstvo, nacionalnost ili boravište, na pristup informacijama o okolišu koje su dostupne u tijelima javne uprave.

Dok Direktiva 2003/4/EC pokriva prvi stup Arhuške konvencije, Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. g. koja predviđa sudjelovanje javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš te vrši izmjene i dopune odredbi o sudjelovanju javnosti i pristupu pravosuđu u direktivama vijeća: 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđa uređuje« drugi i treći stup »Arhuške konvencije tj. pravo na sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka važnih za okoliš kao i pravo na pristup pravosuđu u pitanjima okoliša.

Žalbi u vezi s okolišem nema puno, što se tumači dosljednom provedbom zakona i Arhuške konvencije.

Želimo naglasiti da je u Hrvatskoj, temeljem Arhuške konvencije, zabranjeno ikakvo kažnjavanje, gonjenje ili uznemiravanje osoba koje ukazuju na okolišne probleme.

Tražimo stoga da se ovakav nepotreban progon hitno obustavi te da se institucije Hrvatske države pridržavaju svojih obveza prema građanima, a koje proizlaze iz Arhuške konvencije.

Zahtjevi koje će peticijom uputiti gradonačelniku i Gradskom vijeću su; objava svih relevantnih dokumenata vezanih uz MBO pogon, objava plana rješavanja problema otpada, poštivanje odredbi Arhuške konvencije, raspisivanje natječaja za analizu stanja zagađenja u Brezju te informiranje građana o sudskim tužbama koje se vode s T7 Grupom oko MBO postrojenja.

Eko Pan je vodio kampanju javne edukacije o osnovnim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Arhuške konvencije i načelima usvojenim od strane Republike Hrvatske, kao i mogućim sankcijama zbog nepoštovanja odredbi.

Rezultati upitnika potvrdili su nedostatnu praksu u pržanu informacija javnog Na temelju tih rezultata, održan je okrugli stol za predstavnike javnih vlasti, tijekom kojeg su analizirani rezultati ankete, a svi sudionici educirani su o pravima i obvezama koje proizlaze iz prava na pristup informacijama i Arhuške konvencije.

Izrađeni su provedbeni planovi za dvije direktive EU koje se odnose na provedbu prva dva dijela Arhuške konvencije, pristup javnosti informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša,

Radi se o šutnji administracije i kršenju Arhuške konvencije te Zakona o pravu na pristup informacijama.

Posebno izdvajamo pismo europske mreže udruga okolišnih pravnika« Justice and Environment »koja smatra kako ovakvim postupanjem državnih tijela, Republika Hrvatska krši odredbe Arhuške konvencije koju je ratificirala 2007. godine te je time otvorena mogućnost pokretanja postupka protiv Hrvatske pred međunarodnim tijelima.

Dužnost države kao stranke Arhuške konvencije jest da zaštiti građane od uznemiravanja kada upozoravaju na kršenje zakona vezanih uz zaštitu okoliša, posebice kad kršenje može imati izravne posljedice na zdravlje građana.

No, ako su udruge radi takve aktivnosti kasnije kažnjene, progonjene ili uznemiravane na bilo koji način, kao npr. prijavljene za prekršaj nadležnom sude, takav postupak tijela javne vlasti je jasno kršenje ljudskih prava i nepoštivanja Arhuške konvencije.

Članice J E smatraju kako, osim što je potpuno pogrešno, ovakvo postupanje Ministarstva može dovesti i do pokretanja postupka protiv Hrvatske pred Odborom Arhuške konvencije koji prati usklađenost članica Konvencije s njenim odredbama (UNECE, Ženeva) pa pa i postupka pred Europskim sudom za ljudska prava (COE, Strasbourg) protiv Hrvatske.