Ispitujući zakonitost osporenog rješenja Sud ocjenjuje da se osporeno rješenje temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju i nepravilnoj primjeni zakona.

Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, Upravni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjsko upravno tijelo svoju odluku donijelo na temelju mjerodavnog zakonskog propisa

Konačno, sud je u obrazloženju zaključio kako " iz spisa predmeta kao i iz osporenog rješenja ne proizlazi zaključak da je tužitelj (tj.

Agencija je poništila rješenje i predmet vratila na ponovni postupak budući da se Ministarstvo pravosuđa kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama i donošenja osporenog rješenja rukovodilo činjenicom da se u ovom slučaju radi o ugovoru koji je sklopljen između dviju strana, te da treba štititi interese obiju ugovornih strana, a nije uzelo u obzir što se stupnjem tajnosti POVJERLJIVO " klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka. "

« Kao što to navodi i tuženo tijelo u obrazloženju osporenog rješenja, osporeno rješenje doneseno je nakon što je presudom ovog Suda broj Us-10147/2001 - 9 od 15. listopada 2003. godine povodom tužbe Nadbiskupije z., Nadbiskupskog duhovnog stola poništeno ranije rješenje tuženog tijela klasa: UP/II-942-01/00 - 01/779, ur. broj: 514 - 02 - 09 - 04/1 - 00 - 2 od 10. siječnja 2001. godine, kojim je povodom žalbe Državnog pravobraniteljstva Grada Z. te« S. »d. d.

2. U opsežnoj ustavnoj tužbi podnositelj osporava presudu Upravnog suda Republike Hrvatske " zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog bitnih povreda pravila postupka i pogrešne primjene materijalnog prava ", ali i " primjenu Pravilnika o unutarnjem redu kao i njegove izmjene i dopune od 03. svibnja 2001. g. na koji se državno tijelo poziva u obrazloženju osporenog rješenja, jer mu kao građaninu Republike Hrvatske nikada do danas nije obrazloženo iz kojih razloga je upravo on neraspoređen, a na njegovo radno mjesto su došle druge osobe ".

Izreka osporenog rješenja ŽIP-a od 23. svibnja 2013. glasi:

Zaključno, neovisno o tome bi li posljedica osporenog rješenja o ukidanju pravomoćne građevinske dozvole bila prisilno rušenje izgrađenog objekta po nalogu nadležnog državnog tijela ili pak građevinski zahvat na samom izgrađenom objektu radi njegova dovođenja u stanje koje bi se odredilo nekom novom građevinskom dozvolom (za koje bi zahvate, zbog zadiranja u pravomoćni upravni akt, prema ocjeni Ustavnog suda, troškove morala snositi država odnosno drugo javnopravno tijelo koje je izdalo nezakonitu dozvolu), ostaje činjenica da su podnositelji osporenom mjerom ostali bez svoje imovine koja je nastala kao posljedica pravomoćno im izdane građevinske dozvole, uz istodobno postojanje obveze otplate kredita koji je uz ukinutu dozvolu vezan i otvaranja mogućnosti da banka cijelu nekretninu proda trećim osobama na ime osiguranja tražbine.

Sve primjedbe Ministarstva u ostalom dijelu obrazloženja osporenog rješenja s tim su u vezi i svode se na tehničke neusklađenosti pojedinih dijelova dokumentacije s DPU-om i općim aktom jedinice lokalne samouprave vezanim uz primjenu Prostornog plana otoka B.

Jednostranim zahvaćanjem države u njihovo pravo vlasništva, koje se očitovalo u donošenju osporenog rješenja kojim je ukinuta njihova građevinska dozvola zbog (navodne) pogreške samog njezina donositelja, podnositelji snose prekomjeran pojedinačan teret koji se ne može smatrati razmjernim s naravi potrebe za ograničenjem u konkretnom slučaju, to jest s legitimnim ciljem koji se tim ukidanjem nastojao ostvariti.

13. U obrazloženju osporenog rješenja nijednom se riječju ne spominje ili barem posredno naznačuje interes Republike Hrvatske koji bi opravdavao ukidanje građevinske dozvole u konkretnom slučaju, koja je u vrijeme ukidanja bila pravomoćna već gotovo godinu dana.

14.2. Drugo, iako odriče formalnu valjanost DPU-u jer nije dobio njegovu suglasnost, Ministarstvo, kao nadležno upravno (nadzorno) tijelo, u obrazloženju osporenog rješenja ističe da " glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole nije izrađen u skladu s lokacijskim uvjetima " određenim upravo tim DPU-om.

Protiv osporenog rješenja, koje je prvopodnositelju dostavljeno 7. ožujka 2007., a drugopodnositelju 9. ožujka 2007., podnositelji su 3. travnja 2007. podnijeli tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske (upravni spor vodi se pod brojem: Us-3860/07).

U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo navodi da je žalitelju omogućen pristup informaciji uvidom u cjelokupnu ugovornu dokumentaciju dana 14.08.2008. godine u prostorijama ustanove Gradski stanovi Varaždin sukladno čl. 2. Zakona i uputi Upravnog suda sukladno presudi broj: Us-931/2008 - 4, u okviru ovlaštenja kojima Grad raspolaže sukladno zakonu i važećim propisima te dozvolama

Ne može se prihvatiti obrazloženje osporenog rješenja, da je stranka u postupku utvrđivanja minimalnih uvjeta samo osoba koja je podnijela zahtjev za utvrđivanje tih uvjeta, a da ostale osobe, pa tako i susjedi spornog objekta nemaju pravo sudjelovati u tom postupku, već da svoja prava mogu ostvariti u postupku pred redovnim sudom ili drugim državnim tijelima.

Us-3448/1999 ističe se da je odredbom članka 20. stavak 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog rješenja bilo je propisano da se glede prisilne naplate komunalne naknade primijenjuju propisi o prisilnoj naplati poreza na dohodak odnosno dobit... Cijeli tekst je dostupan pretplatnicima Poslovnog dnevnika

Podnositelji su protiv osporenog rješenja u zakonskom roku podnijeli tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske, čime su dokazali da su u prethodnom postupku iskoristili sva raspoloživa pravna sredstva zaštite sukladno članku 72. Ustavnog zakona.

Prvostupanjsko tijelo u obrazloženju osporenog rješenja navodi kako presliku tražene ugovorne dokumentacije nije u mogućnosti dati obzirom da nema izričiti pisani pristanak nositelja autorskog prava predmetnog Ugovora i Ugovorne dokumentacije, Hrvatskog instituta za mostove i konstrukcije (HIMK) već naprotiv zabranu izdavanja preslike s posljedicom kaznene odgovornosti temeljem važećih propisa te obveze na naknadu štete vlasnika autorskih prava.