" Predmet tužbe i tužbenog zahtjeva je račun po osnovu naknade za izvršeno preopterećenje javne ceste u desetorostrukom iznosu.

Što se tiče tužbenog zahtjeva tužitelja prema tuženom " Croatia osiguranje " Zagreb, napominje se da se kao materijalno pravo imaju primijeniti odredbe glave IV Pomorskog zakonika, a koje reguliraju ugovor o pomorskom osiguranju.

Stručni suradnik nadalje je sam zadužen za ažuriranje podataka o sporu u trenutku kada se dogodi neka promjena (ročište, preinačenje tužbe, povlačenje dijela tužbenog zahtjeva, zaprimanje vještačkog nalaza, donesena presuda i sl.).

Jednako tako to je i obveza oštećenih, odnosno njihovih zastupnika kod postavljanja tužbenog zahtjeva, ali i sudova u vođenju postupka i izricanju presuda.

O visini tužbenog zahtjeva, kaže Muselimović, odlučit će kada bude prikupljena sva dokumentacija.

Ukoliko bi uzeli neku prosječnu visinu tužbenog zahtjeva od 10.000,00 kn pa do 100.000,00 kn sudski troškovi u slučaju da se izgubi u cijelosti spor iznosili bi cca 15.000,00 kn.

Razlog obvezatnosti postavljanja tužbenog zahtjeva za naknadu štete zajedno sa tužbenim zahtjevom za utvrđivanje povrede ili ugrožavanja prava, je u činjenici što je povreda, odnosno ugrožavanje prava pretpostavka za naknadu štete.

Odnosno, potrebno je utvrditi osnov za podizanje tužbenog zahtjeva.

Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio.

Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi barem izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio patent.

Ako ti je promaklo nisu svi prihvatili rješenje koje većina jest,.. i dobili su sporove i puno više novca na temelju istog tužbenog zahtjeva.. dakle ako je jedan dobio onda to pravo mogu konzumirati i svi dugi.. kužiš ti to samo o tome ne želiš raspravljati argumentima???

(1) Sud će u okviru tužbenog zahtjeva odlučiti i o naknadi štete te povratu stvari.

Međupresuda je odluka o utemeljenosti osnove tužbenog zahtjeva.

Kad sud smatra da osnova tužbenog zahtjeva nije dokazana, nema mjesta donošenju međupresude, već se donosi jedna potpuna i konačna presuda kojom se tuž beni zahtjev odbija.

Uzevši u obzir: 1) novi ustroj upravnog sudovanja u RH te jačanje uloge upravnog suda prije svega zbog ovlasti da usvajanjem tužbenog zahtjeva donosi tzv. reformacijsku odluku, 2) da su u hrvatskom pravnom sustavu upravni sudovi sastavni dio sudbene, a ne upravno-izvršne vlasti, te 3) da se prema presudama Europskog suda za ljudska prava (dalje: Europski sud) te odlukama Ustavnog suda RH i na upravne sudove primjenjuje članak 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija), svoje ću izlaganje usmjeriti na temu o poštenom suđenju kao temeljnom načelu sudačke etike.

Do pravomoćnosti međupresude sud će zastati s raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva.

Za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuženika.

U slučajevima u kojima je savezni javni pravobranilac smatrao da ne treba pokrenuti postupak pred sudom ili da treba povući tužbu ili se odreći tužbenog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika ili zaključiti nagodbu, bio je dužan zatražiti da savezni organ ili fond federacije, kojeg je zastupao, zauzme stav o daljnjem postupanju.

U obrazloženju Županijskog suda, između ostalog, stoji da Tuženik (Gradnja osijek) neosnovano prigovara da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada je odbio prijedlog tuženika za ponavljanjem postupka, navodeći da je spornu izjavu kojom priznaje tužbeni zahtjev u predmetnoj parnici dao pod utjecajem prijevare tužitelja.No, prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju valjano zaključio da tuženik nije izjavu o priznanju tužbenog zahtjeva u predmetnoj parnici dao pod utjecajem prijevare tužitelja.

Iz razloga, jer je sud utvrdio da je prije davanja tuženikove izjave o priznanju tužbenog zahtjeva između parničnih stranaka bilo nesporno da je predmetni ugovor od 29. svibnja 2009. godine bio sklopljen suprotno izričitoj zakonskoj normi pa da je isti prema tome ništetan po sili zakona, a što su stranke i utvrdile predugovorom kojeg su sklopile dana 10. srpnja 2009. godine, prije davanja izjave o priznanju tužbenog zahtjeva.

Kada se radi o tužbenom zahtjevu za utvrđenje ništetnosti ugovora za koji ugovor su stranke, kao u ovom slučaju, jasno izvansudski, između ostalog, utvrdile nespornim da se radi o ništetnom pravnom poslu pozivajući se pri tom na izričitu zakonsku odredbu koja to propisuje (članak 10. c Zakona o postupku primopredaje vlasti Narodne novine broj 94/04, 17/07, onda ne može biti riječi o utjecaju prijevare jedne parnične stranke na davanje izjave o priznanju takvog tužbenog zahtjeva.

Nažalost, sud nije usvojio dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na viktimizaciju, unatoč mišljenju Sveučilišta, što smatramo negativnim i zbog čega ćemo uložiti žalbu na taj dio presude.

Kroz više godina gospođa Šeatović je pokušavala ishoditi usvojenje tužbenog zahtjeva, ali je u prvostupanjskom postupku pred Općinskim sudom u Novskoj i u žalbenom postupku pred Županijskim sudom u Sisku, njezin tužbeni zahtjev odbijen.

1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povući je, priznati tužbeni zahtjev ili se odreći tužbenog zahtjeva, zaključiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odreći se ili odustati od njega te zahtijevati izdavanje mjera osiguranja;

1) izjave stranaka od bitnog značenja, a osobito one kojima se, u cijelosti ili djelomično, priznaje tužbeni zahtjev, ili se odriče od tužbenog zahtjeva ili od žalbe, ili se preinačava ili povlači tužba;

Najnovija vatikanska uputa određuje da se pri svakom crkvenom sudu ili osnuje jedan ured ili odredi jedna kompetentna osoba koja će pomagati strankama u formuliranju tužbenog zahtjeva.

Stoga ovaj sud prihvaća u cijelosti pravno stajalište prvostupanjskog suda koji je odbijanjem tužbenog zahtjeva pravilno primijenio materijalno pravo ocijenivši da obveza tužitelja proizlazi iz sudske nagodbe te ista može prestati raskidanjem nagodbe zbog promijenjenih okolnosti ili ispunjenjem obveze.

Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

Zakonski zastupnik može u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnošenje ili povlačenje tužbe, za priznanje odnosno za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zaključenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima određeno da zastupnik mora imati posebno ovlaštenje, on može te radnje poduzimati samo ako ima takvo ovlaštenje.

Naime, dopisom broj 87/09. od 17. ožujka 2009. godine NSRHEP-a obraća se Članu NSRHEP-a, tužitelju osobno (uz potpis primitka) pismom koje je sastavni dio ove obavijesti u kojem se između ostalog navodi Očito je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do promjene stavova nadležnih sudova u svezi tumačenja odredbi Zakona o radu po tužbama radnika. Također u istom dopisu zahtjeva se pisano očitovanje o odustajanju ili ustrajavanju na ostvarivanju tužbenog zahtjeva. Toliko o dobronamjernom pismu koje možete pročitati u sklopu ove obavijesti.