Danas je bilo nezaboravno, kiša rominja, hladno za poludit... kaciga koju ina č e nosim, posudila sam je, pa sam osu đ ena na kacigu-gljivu (ona otvorenog tipa) koja mi stoji kao klobuk od gljive... a još je sva stara i pohabana i moram priznat-ne izgledam bajno (vidi mi se faca, što nije dobro, a oblik kacige definitivno nije napravljen za moj tip lica, pa sam ko lik iz crti ć a, a kada stavim i sun č ane nao č ale, da mi vjetar i kuša ne upadaju u o č i, e onda je to tek pravi prizor.

Sutradan, 31. ožujka, njegovo strana č ko, a ujedno i op ć insko glasilo Avvenire, koje je izlazilo na talijanskom jeziku, donosi samo kratku vijest: Naše su srednje škole osu đ ene

Sedam stolje ć a s narodom, Ziral, Mostar-Zagreb, 2001, iz koje možemo saznati da su komunisti ubili u Hercegovini u Drugom svjetskom ratu i pora ć u 64 fratra, svakoga tre ć eg u Provinciji, dok su mnogi preživjeli izvedeni pred sudove i osu đ ivani na drasti č ne kazne.

KP: Premda je ARK i samim svojim imenom postavio za cilj zaustavljanje rata, s obzirom na to da su se centri politi č ke mo ć i u prvom redu Miloševi ć, ali i Tu đ man odlu č ili za sudjelovanje u ratu i mobilizirali č itava društva, mogli bi re ć i da ste zapravo bili osu đ eni na to da, sa svojim skromnim resursima, " sanirate " i intervenirate na nekim od traumati č nijih mjesta poput prigovora savjesti ili delo ž acija, dok na op ć u sliku niste mogli utjecati?

Č im se previše osu đ uje i sva đ a sa svijetom, zna č i da su krš ć ansku dušu preplavili strahovi.

Španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero Delibesa je nazvao glasom zemlje osu đ ene na šutnju.

U prakti č ki svim ostvarenjima umjetnik je bio trajno zaokupljen sudbinama društvenih marginalaca, njihovim unaprijed na poraz osu đ enim pobunama protiv establishmenta, kao i poniranjem u složena psihološka stanja protagonista i pokušajima otkrivanja razloga zbog kojih postaju buntovnici i odmetnici, odnosno zbog č ega rade to što rade.

Jasenova č ki logor osnovao je ustaški režim, a Crkva na č elu s nadbiskupom Stepincem sustavno je osu đ ivala to zlo č ina č ko mjesto, kao i druga zla, te je uz velike rizike pružana pomo ć svim ugroženim osobama bez razlike na njihovu vjeroispovijed ili etni č ko podrijetlo.

Poezija je postala privremeno vlasništvo i pjesnika i malobrojnih č ita č a, a time je ve ć pri svome oknjiženju osu đ ena na zaborav.

Ocrtavaju ć i njihov odnos Ishiguro vrlo uspješno kombinira razli č ite emocionalne registre, uspješno do č arava emocionalnu složenost situacije u kojoj se njegov lik našao (osu đ enost na svjesno samopodcjenjivanje, zatajivanje osje ć aja prema voljenoj, konstruiranje nove osobnosti), a sentimentalnost i patetiku neutralizira velikim dozama vrlo uspjela humora (u ovom slu č aju zasnovana na filmskom slapsticku).

Malo je organizatora osu đ eno, a s druge strane sankcije su č esto usmjerene na žene, jer su ilegalno ušle u zemlju, nemaju dokumente i sli č no.

Č esto zabranjivana i osu đ ivana ukazima i proglasima službene, institucijske vlasti, pokladna ludost u Dubrovniku od 15. stolje ć a do danas, a posebice za vrijeme renesanse, bila je na maškaranom zemljovidu svih hrvatskih krajeva najslikovitija i najteatrabilnija.

Kroz pri č u o svojoj brojnoj obitelji, Romima koji su potkraj 60 - ih godina iz Bosne i Hercegovine stigli u Italiju, devetnaestogodišnja autorica donosi širu sliku tegobna položaja europskih Roma neizbježno osu đ enih na netrpeljivost, diskriminaciju, šovinizam i mržnju od strane ve ć inskoga stanovništva, bez obzira u kojoj se zemlji nalazili.

Jesmo li mi osu đ eni na genijalne pojedince koje onemogu ć avaju razne udruge, koterije i generacijski vukovi?

Unato č intimisti č kom pristupu zbog kojeg gledatelj gotovo postaje pridruženi č lan njezine porodice i kruga prijatelja, autorica ne osu đ uje ni drugu stranu.

Jer tu ć emo prona ć i svoja opravdanja, bilo da osu đ ujemo druge kulture, ili ne možemo osu đ ivati...

Mi naše sportske navija č e možemo osu đ ivati ili voljeti, ali moramo shvatiti da su rezultat društva koje ho ć e istomišljenike.

Poštovani gospodine glavni uredni č e Pleše, Polemiziraju ć i s intervjuom dr. Hebranga iz beogradskog lista, osu đ uju ć i izjave oko Maksa Luburi ć a, Jergovi ć je napisao, žele ć i valjda neku usporedbu, da on, Jergovi ć prema Draži Mihailovi ć u nema ni pozitivan ni negativan stav.

Samo seljak i pu č anin nije mogao birati; on je bio osu đ en na svoj hrvatski jezik (ma kojeg da je dijalekta bio), kao što je bio prikovan za svoju, hrvatsku zemlju.

Želio sam time naglasiti, da i njegova i spisatelji č ina fasciniranost životnom pri č om Viktora Tauska proizlazi iz istog poriva potrebe da se javnost upozori na zaboravljene važne pojedince, a pritom da se istraže i mehanizmi koji dovode do toga da su neki genijalni duhovi osu đ eni na tihi, ma ć ehinski prezir povijesti.

Nakon Drugoga svjetskog rata, dolaskom komunista, mnogi su katolici i Hrvati osu đ eni i zatvoreni u najgore zatvore, kakav je bio slu č aj s Božom Antuni č evi ć em iz Bara, rodom iz obližnjeg sela Zupci, koji je potpuno nevin osu đ en na višegodišnju robiju.

Neki hrvatski intelektualci u Baru zbog iznošenja istine o položaju svojeg naroda bivaju osu đ eni u vrijeme ÂťHrvatskog prolje ć aÂŤ.

Prof. Ivo Vickovi ć iz Zubaca kod Bara je, dopisuju ć i se s dr. Vladom Gotovcem i drugim prvacima Hrvatskog prolje ć a, osu đ en za verbalni delikt i višegodišnju zatvorsku kaznu.

Dovodi do onoga što č ovjeka na kraju stavlja u situaciju sartrovskog o č aja pred slobodom, koji č ovjeka navodi na misao da je sa slobodom osu đ en na prokletstvo.

Podsje ć am, jer smo legalisti i moralno dosljedni, da postoji niz rezolucija Europske Unije i me đ unarodnih konvencija i UN-ovih rezolucija koje osu đ uju negiranje bilo kojega zlo č ina protiv č ovje č anstva pa i komunisti č kih zlo č ina tijekom Drugoga svjetskog rata.

Kad društvo ili pojedinac ne može sebe prihvatiti u cijelosti, žrtvuje jedan dio sebe: lakrdijaša, osu đ uju ć i ga na smrt zbog uvrede Vladara, Veli č anstva.

Sustavno bavljenje znanim i prikrivenim elementima ideologije rekonstrukcionizma unaprijed je osu đ eno na propast ako ono permanentno zanemaruje razornost ideologije rekonstrukcionizma na globalnoj, svjetskoj razini.

Crkva u srednjem vijeku osu đ uje hinjenu ludost kao oru đ e poruge, što je slu č aj u Sve č anostima luda; ali duboko štuje pravo ludilo, koje nosi tragove nevinosti, bezazlenosti, nepoznavanja zla, jer je od prirode navodno lišeno razuma.

Pritom je na č elo kretanja (kinetizma), kojemu su podvrgnuti likovi i cjelokupan siže, postavljeno izvan i iznad likova i radnje (fatalno djelovanje više sile), što zbivanju pridaje karakter mehani č nosti, beživotnosti, slu č ajnosti, odnosno unutarnje nepovezanosti i beznadnosti (osu đ enosti).

Budu ć i da su mnogi pjesni č ki naslovi u proteklom razdoblju, po obi č aju, prošli nezapaženo, a od teku ć e kritike posve neverificirano, poezija kao da je opet osu đ ena razumijevati samu sebe, a najvjernija joj č itala č ka publika i nadalje ostaje osamljena i izdvojena to su, naravno, pjesnici.