Stoga je Ustavni sud posebnu pažnju u ovom ustavnosudskom postupku usmjerio na unutarnju strukturu tog novog kaznenoprocesnog modela i u tim okvirima utvrdio njegove temeljne strukturalne nedostatke i manjkavosti.

Stoga u ovom ustavnosudskom postupku nije bilo potrebe posebno ispitivati može li se ZoPPPM smatrati organskim zakonom ili ne.

U novom zakonskom uređenju rada trgovina nedjeljom, ustavnost kojega se osporava u ovom ustavnosudskom postupku, zakonodavac je uvažio pravna stajališta Ustavnog suda izražena u navedenoj odluci iz 2004. godine, otklonivši prigovore neustavnosti vezane uz nejednake uvjete trgovaca na tržištu s obzirom na površinu prodajnog prostora te uz nejasnoće zakonskih termina kao što su »prodaja pretežito prehrambenih proizvoda«, »vrijeme turističke sezone« i »turističke potrebe«, kao i prigovore neustavnosti vezane uz postupak izdavanja dozvola za rad nedjeljom na temelju odluke o godišnjem rasporedu dežurstava prema broju stanovnika naselja odnosno mjesta.

Ustavni sud utvrđuje da mu u ovom ustavnosudskom postupku nisu predočeni dostatni dokazi iz kojih bi se izvan svake sumnje izveo zaključak da su u konkretnom slučaju podnositelji pohađali nastavu prema smanjenom opsegu nastavnog programa....

Ustavni sud ne smatra potrebnim u ovom ustavnosudskom postupku ispitivati bi li priznavanje dopunskog glasa »brojčano velikoj« (to jest srpskoj) manjini bilo ustavnopravno (ne) prihvatljivo u okolnostima koje postoje u Republici Hrvatskoj.

7.3. S obzirom na izloženo, a polazeći od navoda predlagatelja, zadaća je Ustavnog suda u ovom ustavnosudskom postupku ispitati je li navedeno razlikovanje ustavnopravno dopušteno.

Iako stavci 1. i 3. članka 16. ZPZ-a sami po sebi nisu u nesuglasnosti s Ustavom, njihova organska povezanost s člankom 15. i člankom 16. stavkom 2. ZPZ-a pred Ustavni sud postavlja zahtjev da ih u ovom ustavnosudskom postupku također ukine.

U postupku koji je uslijedio poslije donošenja rješenja broj: U-I-763/2009 i dr. od 7. srpnja 2010. Ustavni sud odlučio je ispitati i prigovore predlagatelja Dinka Blaževića (predmet broj: U-I-1814/2010) koji se odnose na članke 15. i 16., te članke 81. do 84. ZPZ-a u ovom ustavnosudskom postupku.

B. predlaže pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i članaka 181., 282., 294. i 309. ZSPNC-a koji nisu predmet ispitivanja u ovom ustavnosudskom postupku.

Konačno, osobite okolnosti ovog slučaja, vezane uz oduzimanje slobode (pritvor podnositelja) kao glavni predmet ispitivanja u ovom ustavnosudskom postupku, nalažu po naravi stvari da se iz pravnog poretka ukine i rješenje o provođenju istrage protiv podnositelja ustavne tužbe, koje je donio istražni sudac u postupku i prema pravilima ZKP/97. Riječ je, naime, o jednom sudskom aktu, u kojem je istodobno određeno i provođenje istrage i pritvor.

129.3. Nije zadaća Ustavnog suda u ovom ustavnosudskom postupku tragati za pravilnom pravnom svrhom članka 246. stavka 1. ZKP-a.

Nije na Ustavnom sudu da u ovom ustavnosudskom postupku nagađa o odgovoru na postavljena pitanja.

Ustavnom sudu u ovom ustavnosudskom postupku nije predočena nijedna činjenica ili okolnost koja bi ukazivala na to, da su tuženici postupali na takav način s ciljem diskriminiranja učenika romske pripadnosti po osnovi njihova rasnog ili etničkog podrijetla.

Ustavni sud ne smatra potrebnim u ovom ustavnosudskom postupku posebno ispitivati sve posljedice navedene razlike u pravnom položaju predlagatelja kandidacijskih lista u okviru općeg izbornog sustava.

28. Ustavnom sudu ostaje da u ovom ustavnosudskom postupku ispita jesu li pojedinačna zakonska rješenja predviđena u člancima 15. i 16. ZPZ-a zadovoljila zahtjeve koji proizlaze iz načela razmjernosti i načela vladavine prava, u svjetlu ustavnog jamstva prava vlasništva čiji je sadržaj obrazložen u točkama 15. do 24. ove glave obrazloženja odluke.

8. Zbog različitog sadržaja odredbi ZSPNC-a ustavnost kojih se osporava u ovom ustavnosudskom postupku, prigovori podnositelja zahtjeva i predlagatelja, mjerodavno pravo, kao i sadržaj samih osporenih članaka ZSPNC-a navode se u odgovarajućim odjeljcima obrazloženja ove odluke.

Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku polazi od prethodno navedene legalne svrhe instituta stavljanja na raspolaganje, prema kojoj prestanak državne službe nastupa po sili zakona prvi idući dan nakon isteka roka raspolaganja, ali samo pod uvjetom da do isteka tog roka nadležne državne službe nisu uspjele službenika premjestiti u drugo državno tijelo i rasporediti na odgovarajuće radno mjesto.

Nakon razmatranja sadržaja i svrhe zakonskih odredbi koje su predmet ispitivanja u ovom ustavnosudskom postupku, Ustavni je sud zaključio da osporeni Zakon o trgovini nije propis kojim se uređuje financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu članka 36. Ustavnog zakona.

Ustavni sud je zbog tog propusta, naime, doveden u poziciju da mora pretpostavljati eventualne ciljeve takve posebne zakonske mjere čija se ustavnost ispituje u ovom ustavnosudskom postupku, što nije prihvatljivo ima li se u vidu činjenica da bi osporena zakonska mjera, zbog svojih učinaka na gospodarski život zemlje, mogla biti protumačena i kao proturječna prethodno navedenom i jasno izraženom općem cilju Zakona o trgovini.

8. Budući da je u članku 16. ZID-a ZOZO/09 - I riječ o normi prijelaznog karaktera koja određuje rok u kojem je ministar bio dužan donijeti pravilnik iz članka 53. ZOZO-a (odnosno članka 10. ZID-a ZOZO/09 - I), Ustavni sud tu odredbu u ovom ustavnosudskom postupku nije razmatrao.

Zahtjev za suzdržanošću Ustavnog suda u ovom je pitanju osobito naglašen zbog izvjesne činjenice da bi i prihvaćanje drugog rješenja (oporezivanje ukupnog mjesečnog primitka ostvarenog iz različitih izvora koji se oporezuju po različitim poreznim stopama) moglo biti osporavano pred Ustavnim sudom s aspekta članka 51. Ustava isticanjem jednakovrijednih argumenata koji su u ovom ustavnosudskom postupku izneseni protiv prihvaćenog rješenja (to jest, oporezivanja svakog primitka prema pojedinom njegovu izvoru zasebno).

Zbog navedenih razloga, a vodeći se činjenicom da je nedjelja već Zakonom o radu ustanovljena kao dan tjednog odmora u pravnom poretku Republike Hrvatske te spoznajom o važnosti predmeta koji razmatra u ovom ustavnosudskom postupku za cjelokupnu gospodarsku djelatnost zemlje, ali i za prava trgovaca i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost trgovine, radnika zaposlenih u prodavaonici i potrošača odnosno profesionalnih korisnika u smislu mjerodavnih odredbi Zakona o trgovini, Ustavni sud polazi od pretpostavke da osporena zakonska mjera ima za cilj zaštitu prava radnika zaposlenih u trgovini.

Nije na Ustavnom sudu da u ovom ustavnosudskom postupku nagađa o tom odgovoru.

Rok za izdvajanje takvih nezakonitih dokaza iz spisa predmet je ispitivanja u ovom ustavnosudskom postupku.

1.1. Sutkinja Ustavnog suda Slavica Banić izuzela se od raspravljanja i glasovanja u ovom ustavnosudskom postupku

18. Za ocjenu osnovanosti pokretanja postupka u ovom ustavnosudskom predmetu mjerodavni su članci 42. i 38. stavci 1. i 2. u vezi s dijelom članka 1. stavka 1. te člancima 3., 14. i 16. Ustava.

Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku stoga nije ispitivao navedene prigovore predlagatelja.

53. Posljednje pitanje u ovom ustavnosudskom postupku tiče se prigovora predlagatelja vezanih uz nadležnost, sastav Povjerenstva odnosno uvjete koji su zakonom propisani za izbor njegovih članova te njegov pravni položaj.

16. Polazeći od prigovora predlagatelja, temeljna je zadaća Ustavnog suda u ovom ustavnosudskom postupku ocijeniti je li zakonodavni okvir određen ZoSSI-jom u skladu s Ustavom i prati li ga ustavnopravno prihvatljiv administrativni okvir koji bi trebao osigurati njegovu provedbu.

Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku neće razmatrati materijalnopravni supstrat osporenog akta odnosno njegov sadržaj, a ni navodno vrijednosno opredjeljenje koje mu pridaju predlagatelji.