Mjesna nadležnost za određivanje i provedbu ovrhe određena je čl. 126 i 127 OZ, a u zavisnosti o tome da li je poznato mjesto gdje se nalaze pokretnine ovršenika, odnosno u zavisnosti o naznaci tog mjesta u ovršnom prijedlogu te u tom dijelu zakon nije trpio izmjene.

Naslov iznad članka 140. mijenja se i glasi: »Pljenidba novčanih sredstava ovršenika po računima«.

Općinsko državno odvjetništvo protiv Novaka je 19. srpnja 2011. godine podnijelo optužni prijedlog kojim mu se na teret stavljalo da nije na vrijeme poslao ovršno rješenje za ovršenika Dalibora Predovana svim nadležnim institucijama zbog čega je na koncu za iznos od oko 123 tisuće oštećena veleprodaja tekstila Sintex d. o. o. u vlasništvu Senije i Silvija Ivanova.

Prema navedenom, mjesna nadležnost za određivanje i provedbu ovrhe na pokretnini biti će određena i ne samo mjestom na kojem se pokretnina nalazi odnosno mjestom boravišta ili sjedišta ovršenika, kao isključivim kriterijem već i vrstom isprave temeljem koje se ovrha predlaže odrediti.

Na ovaj način, zahvaljujući ni prvoj ni posljednjoj aktivaciji stranačkog humaniste u Vama, zahvaljujući mojoj želji da Štenglu što prije isplatim odštetu za duševnu bol, te zahvaljujući želji obitelji Štengl da što prije i što više novca pokupe od ovršenika te kupe barem još jednu nekretninu ili tuže barem još petero bezveznih neHDZ-ovih i protuHDZ-ovih građana i medija... mislim da bismo na ovaj način, što hitnijom isplatom dvjesto i kusur tisućaka iz Vaše Kase uzajamne stranačke pomoći, napravili veliku stvar, veliko djelo koje bi sigurno nadahnjivalo i trenutne i nadolezeće generacije HDZ-ovaca, a nakon čega bismo svi dugo i sretno živjeli, baš kao u završnim rečenicama najpoznatijih bajki.

Ukoliko je ovrha već određena na pokretninama obrtnika kao ovršenika, primjenom odredbe čl. 131. st. 5. OZ-a nema nikakve prepreke da se pljenidba provede u kući koja je vlasništvo njegovog bračnog druga, pod uvjetom da on tamo stanuje (odnosno da je tamo prijavljen).

Ovršni prijedlog iz 2003. je na plaću i pokretnine ovršenika..

(2) Pri provedbi ovrhe porezno je tijelo dužno paziti na dostojanstvo ovršenika.

Jednako tako pravilo o formalnom legalitetu odnosi se i na samu odluku - rješenje o ovrsi u kojem se ovrha određuje u korist ovrhovoditelja protiv ovršenika na određenom predmetu i određenim sredstvom ovrhe, a sama ovrha provodi se u granicama rješenja o ovrsi.

(1) Pokretnine koje su kod ovršenika ovrhovoditelj popisuje i plijeni (pljenidbeni popis).

Pokretnine osim novca, dragocjenosti i vrijednosnih papira (vrijednosnica) ostavljaju se kod ovršenika, ako se time ne ugrožava ovrha.

Zaplijenjene pokretnine koje ostaju kod ovršenika treba označiti stavljanjem pečata ili na drugi način.

Ovrhovoditelj broj žiro računa ovršenika može saznati primjenom čl. 16 b st. 4 OZ obračanjem FINI za dostavu tog podatka, nastavno može od samog ovršenika primjenom čl. 181 st. 1 OZ prema kojem je ovršenik dužan na pisani zahtjev ovrhovoditelja obavezan dati pisane podatke o svim računima koje ima i pravnim osobama kod kojih se ti računi vode, u roku od 8 dana od dana kada mu je taj zahtjev dostavljen, dok je odredbom istog čl.

Od prvog siječnja javni ovršitelji provodit će ovrhe blokirati račune i pokretnine ovršenika te deložirati građane iz domova umjesto dosadašnjih sudskih ovršitelja.

Prema obrazloženju banka koja vodi ovršenikov poslovni račun primila je rješenje o ovrsi i podneskom od 9. veljače 2006. godine obavijestila sud da zbog nedostatka sredstava na računu ovršenika rješenje je ostalo nenaplaćeno i zavedeno u redoslijed naplate.

33. banka koja ne doznači novčana sredstva zatečena na računu ovršenika ili ne doznači novčana sredstva koja su prispjela na račun ovršenika za vrijeme trajanja ovrhe (članak 140. stavak 1.),

Novelom Ovršnog zakona iz 2005. (ZID OZ/05) uvedeno je, u skladu s potrebama novog sustava sudje lovanja javnih bilježnika u ovrsi, i za potrebe tog sustava, novo pravno sredstvo u obliku pritužbe ovršenika - sada iz članka 252. J OZ 2005.

Stav je Visokog trgovačkog suda RH da, ukoliko dostava nije uspjela na adresi ovršenika koja je ujedno i adresa upisana u odgovarajući registar, nije potrebno ponavljati dostavu već se odmah ide na oglasnu ploču.

Zaštita ovršenika, između ostalog, ostvaruje se isključivanjem i ograničenjem predmeta i sredstava na kojima odnosno kojima se može prisilno tijekom ovršnoga postupka ostvarivati tražbina ovrhovoditelja te pružanjem ovršeniku određenih procesnih i materijalnopravnih garancija tijekom i u povodu ovršnoga postupka.

A takva obavijest, koja bi u skladu s odredbom članka 252. J OZ 2005 trebala sadržavati i pouku o pravu na pritužbu, ne bi bila dostavljena ovršeniku, tada se rok računa od saznanja ovršenika o započinjanju provedbe ovrhe. (Tako Dika, Ovrha na temelju vjerodostojne isprave, Javi bilježnik, godina IX., 2005., broj 21, str. 19.)

Proširenje zone odgovornosti obrtnika na cjelokupnu njegovu imovinu naizgled komplicira i proširuje provođenje ovršnog postupka zadirući u imovinu ovršenika koja nije obuhvaćena čl. 21. (20) ZO i postavlja se pitanje zbog čega bi sudovi (ili pojedini suci) forsirali takvu proširenu odgovornost obrtnika.

(1) Ovrha radi predaje broda koji se nalazi kod ovršenika provodi se tako da službena osoba oduzima brod od ovršenika i predaje ga, uz potvrdu, ovrhovoditelju.

Mogućnost utvrđivanja podataka o imovini ovršenika, odnosno njihova transparentnost zadnjom Novelom Ovršnog zakona (NN 88/05.) u značajnoj je mjeri unaprijeđena i operacionalizirana na nivou tijela koje vode određene evidencije o imovini ovršenika, ovršenikovih dužnika i trećih osoba, da ovrhovoditelju ili sudu daju podatke o imovini ovršenika kojom raspolažu.

U ovršnom prijedlogu piše kako se on odnosi na imovinu ovršenika.

Zanimljivo je da st. 3 čl. 133 OZ kojim je određeno da će se na popisanim stvarima koje su ostavljene ovršeniku na čuvanje, vidljivo naznačiti da su zapljenjene, nije doživio izmjene iako više nije predviđena mogućnost da se popisane pokretnine zadrže kod ovršenika.

U nedostatku jasnog utvrđena načina izvršenja izrečenih kazni, praksa rada sudova teško da ga može sama standardizirati i učiniti funkcionalnim u svrhu ostvarenja svrhe kažnjavanja, te discipliniranja ovršenika kao stranke u postupku ali i ostalih tijela ili osoba kojima se kazna izriče.

Sada se mjesna nadležnost suda određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu ovršenika, dakle dioničara (čl.198a OZ.) Međutim, zakonom nije izrijekom određeno koji će sud biti nadležan ukoliko ovršenik nema prebivalište na području nadležnosti hrvatskih sudova.

Polazeći od odredbe čl. 11 Zakona o platnom prometu u zemlji kojim je određeno da je poslovni subjekt dužan odrediti na kojem će se računu izvršavati nalozi za plaćanje zakonskih obaveza () te nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih ovršnih isprava (glavni račun) i Ovršni je zakon odredio čl. 207. dužnost sastavljanja ovršnog prijedloga usklađen s navedenom odredbom ali i sa odredbom čl. 29 i 30 Zakona o platnom prometu, prema kojoj je ovrhovoditelj dužan u prijedlogu za ovrhu zatražiti da se ovrha provede na novčanim tražbinama po svim ovršenikovim kunskim i deviznim računima kod svih banaka kod kojih ovršenik ima račune, uz naznaku broja i banke kod koje je otvoren račun ovršenika za redovno poslovanje koji je on odredio kao račun za plaćanje zakonskih obaveza i javnih prihoda, za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata plaćanja te naloga s naslova ovrhe i sudskih odluka i drugih ovršnih isprava (glavni račun).

Istovremeno, ako se prodaju nekretnine ovršenika, ovršni sud prioritetno namiruje samo troškove do tada provedenog ovršnog postupka (stavak 1. članka 164. a SZ-a) Postavlja se pitanje da li se u stečajnom postupku prioritetno namiruju tražbine poreza i drugih pristojbi dospjele za posljednjih godinu dana koje terete prodanu nekretninu.

Vjerujem da će se ovrha na motornom vozilu učiniti još efikasnijom sa mogućim novim normativnim određenjem, kojim bi se uz sadašnji režim, uz suradnju MUPa prilikom registracije vozila ovršenika, isto lociralo, zadržalo i o tome obavijestio ovrhovoditelj ili sud.