Polazeći od odredbe čl. 11 Zakona o platnom prometu u zemlji kojim je određeno da je poslovni subjekt dužan odrediti na kojem će se računu izvršavati nalozi za plaćanje zakonskih obaveza () te nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih ovršnih isprava (glavni račun) i Ovršni je zakon odredio čl. 207. dužnost sastavljanja ovršnog prijedloga usklađen s navedenom odredbom ali i sa odredbom čl. 29 i 30 Zakona o platnom prometu, prema kojoj je ovrhovoditelj dužan u prijedlogu za ovrhu zatražiti da se ovrha provede na novčanim tražbinama po svim ovršenikovim kunskim i deviznim računima kod svih banaka kod kojih ovršenik ima račune, uz naznaku broja i banke kod koje je otvoren račun ovršenika za redovno poslovanje koji je on odredio kao račun za plaćanje zakonskih obaveza i javnih prihoda, za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata plaćanja te naloga s naslova ovrhe i sudskih odluka i drugih ovršnih isprava (glavni račun).

Zakonom nisu taksativno navedeni predmeti koji mogu biti predmetom ovrhe, te u tom smislu vrijede opća pravila negativnog određenja iz čl. 4 OZ kojim je određeno da predmetom ovrhe ne mogu biti stvari izvan prometa kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom utvrđeno, ne mogu biti tražbine po osnovi poreza i drugih pristojbi, objekti, oružje i oprema namjenjeni obrani, no da li neka stvar može biti predmet ovrhe ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga.

U nastavku postupka će prvostupanjski sud pozvati ovrhovoditelja da dostavi četiri nova primjerka ovršnog prijedloga u kojem će naznačiti točan naziv tvrtke ovršenika, na način kako je isti upisan u sudski registar odnosno u registar obrtnika (ako se radi o obrtniku). "

Prenošenjem ovlaštenja za izdavanje rješenja o ovrsi, odnosno prenošenjem prava na određivanje ovrhe na javne bilježnike, na njih je prenesen i teret odlučivanja o ocjenjivanju osnovanosti i dopuštenosti ovršnog prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi.

Člancima 35 OZ definiran je sadržaj ovršnog prijedloga na temelju vjerodostojne isprave, te je određena i posljedica u slučaju da prijedlog nije podoban za ovrhu, a to je njegov odbačaj, dok je čl. 28 OZ definiran pojam vjerodostojne isprave.

Odredba je imperativna, novim je određenjem st. 3 čl. 35 OZ, određeno da će sud odbaciti prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve navedene podatke, bez pozivanja predlagatelja na dopunu ili ispravak ovršnog prijedloga, čime se otklanja supsidijarna primjena čl. 109 Zakona o parničnom postupku.

Predmet ovrhe kao sredstvo sastavni su dio ovršnog prijedloga prema kojem se ovrha određuje i na čemu se provodi.

No s druge strane, ovrhovoditelj je od samog početka postupka - podnošenja ovršnog prijedloga, suočen sa restriktivnim odredbama kojima mora definirati svoj zahtjev i sa preuzimanjem inicijative postupka te održavanjem njegove dinamike.

(3) Podnošenjem ovršnog prijedloga sudu i pokretanjem prisilne naplate doprinosa putem porezne uprave, zastara se prekida i teče od dana kada je pravomoćno okončan postupak za ovrhu, odnosno postupak prisilne naplate.

S tim u vezi značajne su izmjene pretrpjele i odredbe zakona koje se odnose na sadržaj ovršnog prijedloga i angažman ovrhovoditelja u raznim fazama postupka, od podnošenja prijedloga pa nadalje pod posljedicama odbačaja prijedloga ili obustave postupka.

no, da li neka konkretna stvar može ili ne biti predmet ovrhe ocjenjuje sud s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga.

ovršnog prijedloga u iznosu od najmanje 312,00 kuna, trošak pribave pravomoćnosti također toliko, trošak sastava prijedloga radi dostave rješenja FINA-i 156,25 kuna, te trošak javnog bilježnika, nagrade i klauzule pravomoćnosti 137,50 kuna, ili ukupno 918,75 kuna.

U konkretnom slučaju trgovački je sud odredio ovrhu na novčanim sredstvima na temelju ovršnog prijedloga koji je podnio ovrhovoditelj " Z. se " d. o. o. i koji je u ovršnom prijedlogu naveo kao ovršenike " Z. " d. o. o. iz Z. te njezina vlasnika " A. " d. o. o i određeno naveo brojeve žiroračuna oba ovršenika, pa i žiro račune " A. " d. o. o. koja nije bila stranka u parničnom postupku iz kojeg proistječe ovršna isprava te nije obvezana " Z. se " d. o. o. isplatiti određeni novčani iznos, ali je odmah kada je utvrđeno po prigovoru te treće osobe da je ovrha određena i na njezinim žiro računima, sud proglasio nedopuštenom ovrhu na tim računima.

U slučaju da je ovršni postupak pokrenut nad ovršenkom nad kojim je u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga već bio otvoren stečajni postupak, a to u naznaci ovršenika nije bilo naznačeno, niti su ovrhovoditelji razlučni ili izlučni vjerovnici u smislu čl. 98 st. 4 i 5 SZ, u tom slučaju nisu postojali ni uvjeti za izdavanje rješenja o ovrsi i određivanje ovrhe, stoga takav predmet kada utvrdi te činjenice, javni bilježnik treba dostaviti sudu na odlučivanje, odnosno donošenje odluke o obustavi postupka.

A svi oni korisnici usluga koji u roku od osam dana po dobivanju ovršnog prijedloga plate sav dug za odvoz komunalnog otpada neće morati plaćati ovršne troškove u iznosu od 996,25 kuna, objašnjava Suzana Gabud, pravnica u Eko Flor Plus u Jastrebarskom.

Prilikom zaprimanja ovršnog prijedloga, prijemni štambilj javnog bilježnika trebao bi imati jasno i točno naznačene rubrike iz kojih će se vidjeti način primitka prijedloga, da li je prijedlog zaprimljen neposredno u uredu ili poštom, te ako je zaprimljen poštom, u štambilju treba naznačiti dan predaje prijedloga na poštu i dan primitka u ured, a sve navedeno radi utvrđivanja moguće zastare za podnošenje prijedloga, po prigovoru ovršenika.

Da li je neka stvar podobna za provođenje ovrhe, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga i uz primjenu odredbi koje uređuju zaštitu ovršenika kao fizičke osobe, te zaštitu djelatnosti pravne osobe.

Ako je do upisa pripajanja došlo prije podnošenja ovršnog prijedloga tada je kao ovršenik u prijedlogu morao biti naveden onaj pravni subjekt kojemu je dužnik pripojen.

Isto tako klijentu se prijeti sudskim postupkom koji će " premašiti ukupno potraživanje tvrtke ", a odnosi se na opominjanje, podnošenje ovršnog prijedloga te javnobilježničku naknadu.

Kada se ovo usporedi sa činjenicom da je banka dužna provesti ovrhu na računu i u situacijama kada je ovrha određena općenito na imovini ovršenika, jasno je da definicija ovršnog prijedloga u ovom slučaju ne mora biti baš doslovna.

U praksi se pojavilo pitanje da li bi kod odlučivanja o podobnosti ovršnog prijedloga sastavljenog po odvjetniku u dijelu odlučivanja o trošku, trebalo priznati i zatraženi trošak s naslova traženja i izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti (Tbr.32 Tarife).

Počinjena je bitna povreda odredaba ovršnog postupka time što je kao ovrhovoditelj u postupku sudjelovao stečajni dužnik koji je prije podnošenja ovršnog prijedloga brisan iz sudskog registra.

Stoga je preporučljivo ali i oportuno prije podnošenja ovršnog prijedloga izvršiti uvid u određeni upisnik i tako utvrditi točnu naznaku imena i prezimena ovršenika, ili ime tvrtke ovršenika, te adresu prebivališta ili boravišta, odnosno adresu sjedišta tvrtke.

Kada se govori o kontroli samog sadržaja ovršnog prijedloga valja naglasiti da sudovi odnosno javni bilježnici ne paze po službenoj dužnosti na zastaru potraživanja iz vjerodostojne isprave već na to mora paziti ovršenik.

Svima smo savjetovali, a činimo to i dalje, da nam se jave na vrijeme te ne čekaju pravomoćnost ovršnog prijedloga.

Valjano naznačavanje predmeta i sredstva ovrhe kao je to određeno za prema tome predloženu vrstu ovrhe, od posebnog je značaja, budući se i u na taj dio ovršnog prijedloga odnosi odredba čl. 35 st. 3 OZ, odnosno u slučaju ta ovršni prijedlog i u tom dijelu trpi nedostatke, sud ga odbacuje rješenjem bez pozivanja ovrhovoditelja na dopunu ili ispravak.

Ovakvo rješenje bez potrebnog specificiranja pojedinih predmeta i sredstava ovrhe, s jedne strane omogućava ovrhovoditeljima da na jednostavniji i učinkovitiji način sveobuhvatno naznače imovinu ovršenika te da pritom ne trpe posljedice odbačaja ovršnog prijedloga u slučaju da ga nisu u tom dijelu potpuno i točno naznačili, dok sa druge strane olakšava javnom bilježniku kontrolu ovršnog prijedloga u tom dijelu kada odlučuje o njegovoj podobnosti za određivanje ovrhe.

Odredbe iz Glave druge ZPP vezane za nadležnost i sastav suda u parničnom postupku na odgovarajući se način prema čl. 19 OZ primjenjuju i u ovršnom postupku, te bi prema čl. 15 ZPP sud po službenoj dužnosti odmah po primitku prijedloga za ovrhu ocjenjivao da li je nadležan (ovršni postupak u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac), te bi sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga ostao nadležan i u daljnjem tijeku postupka ako bi zbog promjene okolnosti na kojima je nadležnost utemeljena, bio nadležan sud iste vrste ili sud druge vrste.

Cijena ovršnog prijedloga i njegove ovjere ovisi o visini iznosa koji radnici potražuju.

Iz pokretanja ovršnog prijedloga posebno je interesantno što odvjetničko društvo Rožman Oredić, preko javne bilježnice Blanke Žaja iz Karlovca, u ime Gradske toplane, zastupane po direktoru, pokreću ovršni prijedlog ne na novčana sredstva ovršenika, nego na imovinu ovršenika.