Takvo rješenje o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti javni bilježnik predat će ovrhovoditelju koji je zahtijevao stavljanje te potvr de (članak 252. f OZ 2005).

(1) Ovrha radi predaje broda koji se nalazi kod ovršenika provodi se tako da službena osoba oduzima brod od ovršenika i predaje ga, uz potvrdu, ovrhovoditelju.

Mogućnost utvrđivanja podataka o imovini ovršenika, odnosno njihova transparentnost zadnjom Novelom Ovršnog zakona (NN 88/05.) u značajnoj je mjeri unaprijeđena i operacionalizirana na nivou tijela koje vode određene evidencije o imovini ovršenika, ovršenikovih dužnika i trećih osoba, da ovrhovoditelju ili sudu daju podatke o imovini ovršenika kojom raspolažu.

U žalbi u bitnome navodi da je ovrhovoditelju onemogućeno vođenje postupka, jer nije obaviješten o stanju spisa, odnosno o nemogućnosti pljenidbe žiro računa ovršenika, stoga nije mogao staviti odgovarajuće prijedloge.

(3) Očitovanje ovršenikova dužnika dostavit će se ovrhovoditelju bez odgode.

" Sudski ovršitelj je na mjestu gdje je bila kuća i poslovni prostor zatekao hrpu građevinskog materijala i utvrdio da su kuća i poslovni prostor srušeni do temelja te predao u posjed ovrhovoditelju nekretninu slobodnu od osoba i stvari, ali u zatečenom stanju s građevinskim materijalom koji je ostao na nekretnini uslijed rušenja objekta ", piše u sudskom rješenju.

Nalaže se računovodstvu ovog suda da ovrhovoditelju isplati neutrošeni predujam koji je uplaćen 23. studenog 2010. godine na račun broj 2484008 - 1104918244 kod Raiffeisenbank Austria d. d..

(5) Na ispravi koja se daje ovrhovoditelju sud će zabilježiti da je proveden prijenos tražbine za koju je određena ovrha.

(1) Ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine iz članka 255. ovoga Zakona provodi se tako da sudski ovršitelj, nakon što udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine, predaje nekretninu u posjed ovrhovoditelju.

Ovrha na novčanoj tražbini, koja po žiroračunu, deviznom računu i drugim računima kod banke ili drugih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa pripada ovršeniku, određuje se tako što se rješenjem o ovrsi nalaže toj pravnoj osobi da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati ovrhovoditelju, nakon pravomoćnosti toga rješenja.

U slučaju takve provedbe putem isplate od strane isplatitelja stalnog novčanog primanja dužnost je pri godom isplate ovrhovoditelju (po stupanja po rješenju o ovrsi) voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na primanjima (članak 252. g stavak 2. OZ 2005).

(4) Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.

U odnosu na sredstva izvršenja ona se definiraju u zavisnosti od vrste ovrhe na pojedinom predmetu, npr. kod pokretnina taksativno se nabrajaju sve radnje koje se u prijedlogu moraju naznačiti u ovršnom prijedlogu i to, zapljena, procjena, oduzimanje, otpremanje, povjeravanje na čuvanje sudu, ovrhovoditelju ili trećoj osobi, njihovom prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Popisane pokretnine sudski ovršitelj ostavlja na čuvanje ovršeniku, ako sud, na prijedlog ovrhovoditelja, ne odredi da se one predaju na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi.

javni bilježnici nisu ti koji ovršeniku mogu nešto oprostiti, odgoditi i sl. (to je valjda to asocijalno ponašanje javnih bilježnika), već se s takvom zamolbom, možda i prije pokretanja ovršnog postupka, ovršenik može eventualno obratiti ovrhovoditelju;

Međutim, drugostupanjski sud smatra da zatezne kamate nisu dio naknade štete zbog ozljede tijela, pa se na ovrhom naplaćeni iznos na ime zateznih kamata ne primjenjuje odredba čl. 216. ZOO te je u tom dijelu preinačio prvostupanjsko rješenje i naložio ovrhovoditelju vratiti ovršeniku novčani iznos naplaćen na ime zateznih kamata.

Protivno navodima ovrhovoditelja, sud drugog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je prihvatio žalbu ovršenika i preinačio prvostupanjsko rješenje te naložio ovrhovoditelju vratiti ovršeniku iznos koji je u ovršnom postupku naplaćen na ime zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete.

Kako je ovršna isprava na temelju koje je ovrhom naplaćen novčani iznos na ime zateznih kamata ukinuta u revizijskom postupku, to u smislu čl. 58. st. 1. toč. 1. OZ je osnovan zahtjev ovršenika da sud naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je dobio ovrhom na ime zateznih kamata.

Stoga je pravilno drugostupanjski sud u tom dijelu preinačio prvostupanjsko rješenje i naložio ovrhovoditelju vratiti ovršeniku naplaćeni novčani iznos na ime zateznih kamata od 197.552,84 kn i to sa zateznim kamatama od dana podnošenja zahtjeva (čl. 214. ZOO).

Sud navodi slijedeće: " pravomoćnom presudom ovdje ovršeniku (tamo tužitelju) je naloženo naknaditi trošak postupka ovdje ovrhovoditelju (tamo tuženiku), a ne njegovom punomoćniku, pa se isplata tog iznosa mora obaviti upravo ovdje ovrhovoditelju.

To iz razloga jer bi, u slučaju da se isplata troška koji je dosuđen ovrhovoditelju može obaviti mimo ovrhovoditelja, to zapravo značilo da je ovrhovoditeljev punomoćnik stekao tražbinu svoje stranke.

Sud, na njegov prijedlog, nalaže ovrhovoditelju da vrati novac te, nakon pravomoćnosti tog rješenja, određuje provođenje prisilne protuovrhe, također na prijedlog ovršenika.

(1) Ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi protiv kojega je podnesena žalba iz članka 52. i 53. stavka 1. ovoga Zakona provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika, preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu.

Ovrha radi predaje jedne ili više određenih stvari koje se nalaze kod ovršenika provodi se tako što sudski ovršitelj oduzima te stvari od ovršenika i predaje ih uz potvrdu ovrhovoditelju.

Ako se stvari ne uspiju pronaći ni kod ovršenika ni kod treće osobe, sud je dužan, u istom postupku, na prijedlog ovrhovoditelja, procijeniti vrijednost tih stvari i rješenjem naložiti ovršeniku da ovrhovoditelju u određenom roku isplati iznos u vrijednosti.

Tuženik je pravna osoba koja temeljem pravomoćne presude duguje ovrhovoditelju iznos troškova parničnog postupka od 391.578,30 kn.

Prema općoj odredbi iz čl.38. OZ, rješenje o ovrsi se dostavlja ovrhovoditelju i ovršeniku.

Ovrhovoditelj, ukoliko dakle želi ovrhu na pokretninama dužan je u prijedlogu navesti predlaže li popisane pokretnine predati njemu (ovrhovoditelju) na čuvanje ili predlaže povjeriti čuvanje popisanih pokretnina trećoj osobi koju je u prijedlogu dužan odrediti jer je jedna od zakonom propisanih ovršnih radnji obavezno oduzimanje popisanih pokretnina.

(1) Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao.

Smatram da budući je ovršni postupak bez obzira da li je počeo podnošenjem prijedloga za ovrhu sudu ili javnom bilježniku, jedinstveni postupak sa ciljem namirenja ovrhovoditelja, te da je banka dužna izvijestiti ovrhovoditelja o nemogućnosti provedbe na žiro računu i u slučaju izvansudske ovrhe, te smatram da od dana te obavijesti ovrhovoditelju teče rok od šest mjeseci za predlaganje izmjene predmeta i sredstva ovrhe.