Projekt će početi analizom trenutnog stanja u Hrvatskoj u području zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla vina i utvrđivanjem sastavnica sustava koji nisu u skladu sa zahtjevima EU-a.

Danom pravomoćnosti rješenja o registraciji, oznaka se upisuje u odgovarajući Registar, a svaki pojedini član udruženja koji je proizvođač odnosno prerađivač prehrambenog proizvoda s registriranom oznakom upisuje se u odgovarajući Upisnik (Upisnik korisnika registriranih oznaka izvornosti ili Upisnik registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla prehrambenih proizvoda).

Registrirana oznaka izvornosti odnosno oznaka zemljopisnog podrijetla objavljuje se u Narodnim novinama.

1) »oznaka zemljopisnog podrijetla« naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koja se rabi za označavanje pića:

PGI OZNAKA Oznaka zemljopisnog podrijetla (PGI) je naziv regije, određenog mjesta ili zemlje koja se koristi za označavanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji ili potječu iz navedene regije, mjesta ili zemlje.

Oznaka zemljopisnog podrijetla tako postaje za određenu zemlju zaštita kulturnog naslijeđa, prepoznatljivosti i naposlijetku izvor zarade proizvoda sa dodanom vrijednošću.

Zaključuje se da oznaka zemljopisnog podrijetla štiti naziv za navedeni proizvod, ali također i samu recepturu proizvoda.

U Hrvatskoj trenutno postoji desetak oznaka kao što su oznaka zemljopisnog podrijetla, oznaka izvornosti, oznaka tradicijskog ugleda, eko znak, oznaka hrvatskog otočnog proizvoda, izvorno Hrvatsko, hrvatska kvaliteta i druge, ali postoji problem iz razloga što je velik prag nepoznavanja tih oznaka.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla kao i oznaka izvornosti kao intelektualnog vlasništva omogućuje efikasno sprečavanje njihove zloupotrebe odnosno neovlaštene upotrebe.

Iako se takvim propisima proizvođačima određenih proizvoda (primjerice vrste francuskih sireva i vina) dodjeljuje svojevrsni monopol na upotrebu imena regija u svojim proizvodima, u teoriji se smatra da takva upotreba ima opravdanje u osiguravanju visokog nivoa kvalitete proizvoda i time zaštite prava potrošača.Upravo iz ovih razloga, zakonska zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla (GI ' s, odnosno geographic indicators - geografski indikatori) je slična zaštiti koja se pruža određenim vrstama intelektualnog vlasništva, pogotovo znakova razlikovanja.

Naime, Hrvatska mora uspostaviti sustav zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na temelju već postojećeg Zakona o vinu, kako bi ispunila kriterije postavljene za organizaciju europskog tržišta vina. Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) označava naziv regije ili određenog mjesta, a u skladu s već uvedenim oznakama zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj, podrijetlo bi se moglo temeljiti na postojećim podregijama (npr.

Imajući u vidu izravnu povezanost spleta promotivnih aktivnosti u industriji oglašavanja i prava intelektualnog vlasništva, posebno autorskog i srodnih prava te robnih i uslužnih žigova, industrijskog dizajna te oznaka zemljopisnog podrijetla, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo organizirala je 18. i 19. svibnja 2010. godine u Zagrebu Regionalni okrugli stol Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo o upravljanju pravima intelektualnog vlasništva u industriji oglašavanja.

NACIONALNE I REGIONALNE KVOTE ", doslovno stoji: (b) U Prilogu III. točki 9. dodaju se sljedeće oznake zemljopisnog podrijetla: Hrvatska loza Hrvatska, Hrvatska stara šljivovica Hrvatska, Slavonska šljivovica Hrvatska; (c) U Prilogu III. točki 32. dodaje se sljedeća oznaka zemljopisnog podrijetla: " Hrvatski pelinkovac Hrvatska "; (d) U Prilogu III. umeće se sljedeća točka: 39. Maraschino/Marrasquino/Maraskino, Zadarski maraschino Hrvatska "; (e) U Prilogu III. pod kategoriju proizvoda " Ostala jaka alkoholna pića " dodaje se sljedeća oznaka zemljopisnog podrijetla: Hrvatska travarica Croatia ".

Općenito gledajući, radionica za specifikaciju pokazala je potrebu za daljnjim usklađivanjem propisa sa onim referentnim u EU, kako bi se stvorile predispozicije za zaštitu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj i EU razini.

Registracija oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla relativno je dugotrajan i zahtjevan proces, jedan od oblika marketinške pripreme prehrambenih proizvoda, koji u konačnosti rezultira proizvodom prepoznatljivim na širem prostoru od onoga gdje je nastao i koji pozitivno utječe na razvoj ruralnih sredina.

Zaštita prava intelektualnog vlasništva obuhvaća autorsko pravo u umjetnosti i znanosti te pravo industrijskog vlasništva poput patenata, žigova ili oznaka zemljopisnog podrijetla.

6. Tri EU oznake, poznatije kao oznaka izvornosti (OI), Oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP) i Oznaka tradicionalnog ugleda (OTU), promiču i štite nazive kvalitetnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a u posljednje ste vrijeme na tu temu najviše čuli u raspravama o prošeku, kojega su se sjetili zaštititi Talijani, pa domaćim proizvođačima napravili probleme.

Područje oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnoga podrijetla u Europskoj uniji regulirano je Uredbom vijeća (EZ-a) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Uredbom vijeća (EZ-a) br. 509/2006 od 20. ožujka 2006. o poljoprivrednim proizvodima kao zajamčeno tradicionalnim specijalitetima i Uredbom Komisije (EZ-a) br. 1898/2006 od 14. prosinca 2006. koja predviđa detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 510/2006. Ove Uredbe zamijenile su Uredbu vijeća (EZ-a) br. 2081/92 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode i Uredbu vijeća (EZ-a) br. 2082/92 o potvrdama o osobitim svojstvima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Postupak za registraciju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla prehrambenog proizvoda pokreće se zahtjevom koji se podnosi MPŠVG-u, odnosno pri Ministarstvu osnovanom Povjerenstvu za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla prehrambenih proizvoda koje provodi postupak registracije oznaka.

je jedna od neriješenih zagonetaka antike (julijevske epohe u Istri) za koju npr. nema odgovora ni na pitanje je li pucinum ime sorte grožđa, vrste bijelog ili crnog vina ili, kako se to danas kaže, oznaka zemljopisnog podrijetla gdje je rasla loza i nastajalo to vino što u sebi istovremeno sadrži i miris gore i mora.

Prvu prezentaciju o zakonskim propisima EU i RH o zaštiti oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla hrane, s naglaskom na odredbe koje se odnose na specifikaciju, održala je Marija Pišonić, stručni savjetnik u Odjelu za hranu MPŠVG-a.

Naime, temeljem odredbi Zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva Zavod će, umjesto ranijeg jedinstvenog popisa zastupnika za industrijsko vlasništvo, ubuduće objavljivati dva odvojena popisa zastupnika - patentnih zastupnika, ovlaštenih za zastupanje u području postupaka za priznanje patenta, te zastupnika za žigove, ovlaštenih za postupke registracije žigova, dizajna, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i usluga, te topografija poluvodičkih proizvoda.

Zagorski puran prvi je proizvod u kategoriji svježeg mesa koji će u Republici Hrvatskoj dobiti Oznaku zemljopisnog podrijetla. Oznaka zemljopisnog podrijetla jedna je od načina zaštite autohtonih proizvoda koji su specifični za određeno zemljopisno područje, a imaju posebna prehrambena i organoleptička svojstva te kvalitetu koja je u slučaju Zagorskog purana postignuta tradicionalnim načinom uzgoja na otvorenom.

U pogledu važnosti sireva s oznakama PDO (Protected Designation of Origin odnosno Oznaka izvornosti) i PGI (Protected Geographical Indication odnosno Oznaka zemljopisnog podrijetla), ponajprije za ranjive ruralne regije te kako bi se osigurala dodana vrijednost i kvaliteta, države članice imaju pravo primijeniti pravila za reguliranje nabave PDO/PGI sireva na zahtjev organizacije proizvođača, međugranske organizacije (interbranch organisation - IBO) ili skupine PDOI/PGI-ja.

Poglavlje 2. OZNAKA IZVORNOSTI I OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA HRANE

Oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti mogu biti u obliku riječi (jedna ili skupina riječi koje odgovaraju nazivu zemljopisnog područja, koje ga uključuju ili na njega upućuju), a oznaka zemljopisnog podrijetla može biti i u obliku slike (kartografski ili neki drugi simbolični prikaz koji upućuje na to da proizvod ili usluga potječu iz određenog zemljopisnog područja) Pravo korištenja oznake zemljopisnog podrijetla traje deset godina od dana upisa ovlaštenog korisnika u registar ovlaštenih korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili u registar ovlaštenih korisnika oznake izvornosti.

Utvrđivanje zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te enoloških postupaka Članak 19. (1) U sektoru vina propisuju se posebna pravila vezana uz zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, tradicionalne izraze i označavanje. (2) U sektoru vina propisuju se posebna proizvodna pravila vezana uz enološke postupke i ograničenja te certifikate i analitička izvješća. (3) Posebna pravila iz stavka 1. i 2. ovoga članka te uvjete i način njihove primjene propisuje ministar pravilnikom. 3. PROIZVOÐAČKE I SEKTORSKE ORGANIZACIJE Članak 20. (1) Ministarstvo provodi postupak priznavanja proizvođačkih organizacija osnovanih na inicijativu proizvođača u sektorima voća i povrća, maslinovog ulja i stolnih maslina, vina i hmelja. (2) Sektorske organizacije su pravne osobe koje se mogu osnovati na inicijativu organizacija ili udruženja iz područja trgovine, proizvodnje i/ili prerade u sektorima voća i povrća, maslinovog ulja i stolnih maslina, duhana i vina. (3) Ministarstvo provodi postupak priznavanja proizvođačkih organizacija koje ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka te koje u svom programu rada imaju najmanje jedan od sljedećih ciljeva: planiranje i prilagođavanje proizvodnje zahtjevima potražnje, posebno u odnosu na kvalitetu i količinu, koncentraciju ponude i stavljanje na tržište proizvoda koje su proizveli njihovi članovi, optimiziranje proizvodnih troškova i stabiliziranje proizvođačkih cijena. (4) Ministarstvo provodi postupak priznavanja sektorskih organizacija koje ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka te koje u svom programu rada imaju najmanje jedan od sljedećih ciljeva: koncentracija i koordinacija ponude i marketinga proizvodnje svojih članova, zajedničko prilagođavanje proizvodnje i prerade zahtjevima tržišta i poboljšanje proizvoda, promidžba racionalizacije i poboljšanja proizvodnje i prerade, provođenje istraživanja metoda održive proizvodnje i razvoja tržišta. (5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kao prijelazni oblik do priznavanja statusa proizvođačkih organizacija, Ministarstvo provodi postupak prethodnog priznavanja proizvođačkih grupa u sektoru voća i povrća. (6) Proizvođačke grupe iz stavka 5. ovoga članka su pravne osobe ili jasno definirani dijelovi pravnih osoba, osnovane od strane proizvođača jedne ili više vrsta proizvoda iz sektora voća i povrća, čiji su ciljevi istovjetni ciljevima proizvođačkih organizacija, a mogu im se odobriti povoljniji uvjeti potpore putem mjera za uređenje tržišta. (7) Proizvođačke organizacije, proizvođačke grupe i sektorske organizacije mogu biti korisnici pojedinih mjera potpora za uređenje tržišta. (8) Način i uvjete priznavanja proizvođačkih organizacija i grupa, njihovih udruženja i sektorskih organizacija, način izvješćivanja te povlačenje priznanja propisuje ministar pravilnikom. 4. TRGOVINA S DRUGIM ZEMLJAMA Uvozne dozvole Članak 21. (1) U svrhu administrativnog praćenja uvoza može se propisati obveza izdavanja uvozne dozvole za uvoz proizvoda iz sljedećih sektora: žitarice, šećer, maslinovo ulje i stolne masline, konoplja, voće i povrće, goveđe meso, mlijeko i mliječni proizvodi, etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla. (2) Uvozne dozvole iz stavka 1. ovoga članka izdaje Agencija za plaćanja svakom podnositelju zahtjeva koji ispuni uvjete iz stavka 3. ovoga članka. (3) Izdavanje uvozne dozvole iz stavka 1. ovoga članka uvjetuje se polaganjem sredstva osiguranja koje jamči da će proizvodi za koje je izdana dozvola biti uvezeni za vrijeme važenja dozvole.

U Hrvatskoj je, prema regulativi koja regulira područje oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, ukupno 12 zaštićenih proizvoda.

(1) Kao oznaka izvornosti ili kao oznaka zemljopisnog podrijetla ne može se registrirati: naziv koji ne udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom, naziv čija bi registracija, zbog reputacije, poznatosti i duljine upotrebe žiga, mogla dovesti javnost i potrošače u zabludu o pravom identitetu hrane, naziv koji je u proturječju s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine i koji zbog toga može dovesti javnost i potrošače u zabludu o pravom podrijetlu hrane, naziv koji je, iako se odnosi na određeno mjesto ili na određenu regiju u kojoj je hrana izvorno proizvedena ili stavljena na tržište, postao uobičajen naziv za tu hranu (generički naziv). (2) Pri utvrđivanju je li neki naziv postao generički u smislu odredbi stavka 1. podstavka 4. ovoga članka, uzimaju se u obzir svi čimbenici, a osobito postojeća situacija u zemljopisnom području iz kojeg taj naziv potječe i u područjima potrošnje proizvoda. (3) Naziv koji je u cijelosti ili djelomično homonim s nazivom koji je već registriran u skladu s ovim Zakonom, registrirat će se uz odgovarajuće poštivanje lokalne i tradicionalne uporabe te stvarnog rizika od dovođenja javnosti i potrošača u zabludu.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (DZIV) - tijelo je državne uprave koje provodi postupke za priznanje prava industrijskog vlasništva (osim u dijelu koji se odnosi na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za prehrambene i poljoprivredne proizvode, kao i oznaku tradicionalnog ugleda na nacionalnoj razini, čiju registraciju provodi Ministarstvo poljoprivrede, te se bavi pratećom stručnom i zakonodavnom djelatnošću.