Osim voća i povrća značajna je i uloga čaja kao namirnice biljnog porijekla.

Napokon, kako bismo mogli provoditi jednu uravnoteženu prehranu po sadržaju masti, kako onih zasićenih tako i nezasićenih, potrebno je ne samo razlikovati jelu li namirnice biljnog ili životinjskog podrijetla, već i prepoznati u sastavu jednih i drugih namirnica koje vrste masnih kiselina prevladavaju.

No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.

Jedina razlika između ovih bjelančevina i onih iz mesa je da iz jedne namirnice biljnog porijekla ne možemo dobiti sve potrebne aminokiseline odjednom, kao, na primjer, iz odreska (zato je biljne namirnice potrebno kombinirati).

Namirnice biljnog podrijetla pravi su lijek za srce.

Na blagoslov u crkvu možete odnijeti namirnice biljnog podrijetla.

Najbolji izvori svih ovih bitnih nutrijenata su bez razmišljanja svježe namirnice biljnog porijekla kao što su: voće, povrće, orašasti plodovi i razna biljna ulja, te namirnice životinjskog porijekla kao što su: meso, iznutrice, mlijeko i mliječni proizvodi.

Namirnice životinjskog podrijetla povećavaju inzulinsku rezistenciju dok je namirnice biljnog podrijetla smanjuju.

Svježe namirnice biljnog porijekla sadržavaju relativno mnogo vode - od 80 do 90 % - koja zajedno s prirodnim hranjivim tvarima predstavlja povoljnu podlogu za razvoj mikroorganizama kao što su gljivice plijesni i razne bakterije.

Na jelovniku ove dijete trebale bi se naći i namirnice biljnog izvora koje pružaju vlakna i ne sadržavaju kolesterol.

Djeci te dobi je neophodno energetski obogatiti hranu dodavanjem kvalitetnih ulja i prirodnih sladila, ponuditi suplementaciju raznovrsnim vitaminima i mineralima, a namirnice biljnog podrijetla kombinirati na način da se izbjegne nedostatak bjelančevina (primjerice mahunarke i žitarice), ili posebice pojedinih esencijalnih aminokiselina.

- Mnoge industrijski proizvedene namirnice biljnog podrijetla bogate su tzv.« praznim kalorijama »(razni rafinirani ugljikohidrati), koje dugotrajnom konzumacijom izazivaju kronične bolesti kod čovjeka, ovisno o njegovoj predispoziciji.

Što se tiče fitinske kiseline, sadrži je ne samo soja, nego i mnoge druge namirnice biljnog porijekla, no ne u dovoljnim količinama da bi to bilo opasno.

Još osamdesetih godina prošlog stoljeća cijeli niz istraživanja ustvrdio je da ne postoji superiornost namirnica životinjskog porijekla u odnosu na namirnice biljnog porijekla Volumen hrane nije ništa veći od uobičajenog volumena hrane, to zna svatko tko je pripremao kašice za svoje dijete.

Osobe koje se pojačano bave fizičkom aktivnošću trebaju i više bjelančevina, a najbolji izvori su jaja, mlijeko meso i riba pa se na prvi pogled vidi da vegetarijanci imaju problem pa ovdje navodimo alternativu, namirnice biljnog porijekla bogate bjelančevinama.

U prehrani slijedi savjete dr. Deana Ornisha i dr. Caldwella Esselstyna, koji vode program prevencije srčanih bolesti na Cleveland Clinic Wellness Institute, preporučujući namirnice biljnog podrijetla za sprječavanje i liječenje srčanih bolesti. (cnn.com)

Velik protektivni učinak imaju vitamini A, C i E, koje u izobilju sadrže mnoge namirnice biljnog podrijetla.

Super prehrambenim namirnicama se smatraju namirnice biljnog porijekla koje sadrže visok udio vitamina, minerala i fitonutrijenata aktivnih spojeva koji biljke, ali i ljude, štite od nametnika i uzročnika bolesti.

Najvažniji izvor ugljikohidrata su namirnice biljnog porijekla.

Vitamin B12. Namirnice biljnog podrijetla ne sadrže taj vitamin, što može rezultirati megaloblastičnom anemijom te promjenama na živcima.

ADA - American Dietetic Association zaključuje na temu vegetarijanske prehrane: ' Dobro planirana prehrana koja sadrži raznovrsne integralne namirnice biljnog podrijetla uz male količine mlijeka i jaja (lakto-ovo vegetarijanska prehrana) zadovoljava unos svih potrebnih hranjivih tvari za organizam.

Izvori bjelančevina su namirnice biljnog i životinjskog podrijetla, no valja znati da bjelančevine biljnog podrijetla nisu jednako kvalitetne kao one iz životinjskih izvora, odnosno ne sadrže sve aminokiseline u potrebnim količinama i omjerima.

Premda većina ljudi prema ponašanju spada u svejede, još uvijek se postavlja pitanje je li čovjek svojom anatomijom prilagođen prehrani koja uključuje namirnice biljnog i životinjskog porijekla.

Namirnice biljnog porijekla bogate omega-3 masnim kiselinama uključuju lanene sjemenke i njihovo ulje, orahe te ulje soje i repice.

Vegetarijanska prehrana podrazumijeva prehranu u kojoj se uzimaju namirnice biljnog podrijetla, mlijeko i mliječni proizvodi, a izostavljeni su meso, mesne prerađevine i riba.

Bez životinjskih bjelančevina i masti i uz zdrave namirnice biljnog podrijetla ljudi se osjećaju puni energije, takav pristup kuhanju otvara novu kreativnost u kuhinji

U veganskoj prehrani koriste se samo namirnice biljnog podrijetla, a često se pažnja stavlja i na hranu uzgojenu na organski način

Namirnice biljnog podrijetla uglavnom su bogate i vlaknima, topivim ili netopivim, koja su nužna za pravilno funkcioniranje probavnog sustava, a mogu pomoći u prevenciji nekih vrsta raka.

Ipak, preporučujemo vam da se tokom trudnoće odlučite za manje restriktivan oblik vegetarijanstva - semivegetarijanstvo, odnosno da uz " laktoovovegetarijanske namirnice " (namirnice biljnog porijekla, jaja, mlijeko i mliječne proizvode) u svoju prehranu uvrstite i pileće meso i ribu.

Jesti egzotične namirnice biljnog porijekla koje zamjenjuju meso ne mora biti ekološki prihvatljivije.