UN je 1994. proglasio Dan zaštite ozonskog omotača kako bi naglasio važnost provedbe Montrealskog protokola, koji su ratificirale sve članice UN-a i bez čije bi prmjene oštećenje ozonskog sloja bilo deset puta veće.

Zaštita ozonskog sloja i ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama

Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće nego što je danas što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš.

Glavni mogući tipovi utjecaja promjene klime i oštećenja ozonskog sloja na ljude

Voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Višnja Grgasović, u svome izlaganju dala je pregled obaveza RH prema Okvirnoj Konvenciji UN-a i promjeni klime (UNFCCC) i politici EU.

Odjel za zaštitu atmosfere obavlja upravne i stručne poslove u vezi s provedbom mjera za zaštitu zraka, klime i zaštitu ozonskog sloja.

Toga su dana učiteljice informirale učenike o važnosti ozonskog sloja za opstanak života na Zemlji, te koje su posljedice uništavanja, navikama zdravog življenja, zdrave prehrane, kretanja, te općenito pravilnog odnosa prema prirodi.

Navesti i ostale opasnosti, kao što je zaprašenost, unakrsna preosjetljivost, opasnost od gušenja, smrzavanje, velika sposobnost utjecanja na miris ili okus ili učinci na okoliš (npr. opasnosti za organizme koji žive u tlu, oštećivanje ozonskog sloja, potencijal stvaranja prizemnog ozona itd.), koje ne proizlaze iz razvrstavanja, ali mogu doprinijeti općoj opasnosti.

C2. Smanjenje emisije onečišćujućih tvari s ciljem ispunjenja obveza prema međunarodnim konvencijama i protokolima (regionalna onečišćenja, zaštita ozonskog sloja i ublaženje klimatskih promjena) Republika Hrvatska stranka je svih međunarodnih ugovora iz područja zaštite atmosfere.

Članovi eko skupine s voditeljicom učiteljice Đurđe Zajc, obilježili su Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja.

Sektor za atmosferu, more i tlo u razdoblju od lipnja 2007. do listopada 2008. redovito je mjesečno objavljivao informativne članke u časopisu »National Geographic Hrvatska« o sljedećim temama: klimatske promjene, zaštita ozonskog sloja, kakvoća zraka, emisije u zrak, proizvodnja i korištenje fosilnih goriva i biogoriva te zaštita morskog okoliša Hrvatske.

Posljednjih je godina iznad nekoliko područja na Zemlji zabrinjavajuće propadanje ozonskog sloja.

(2) Popis kontroliranih tvari s pripadajućom kemijskom formulom, CAS oznakom, faktorom oštećenja ozonskog sloja i tarifnom oznakom te popis mješavina kontroliranih tvari s pripadajućom tarifnom oznakom sadržan je u Prilogu 1. ove Uredbe.

Ispuštanje raznih plinova u atmosferu (ponajviše freona), dovelo je do razaranja ozonskog sloja, pa su se iznad pojedinih područja zemaljske kugle stvorile tkz. ozonske rupe (Antartik, Australija, Europa, Čile).

Tumače se fizičko-kemijski procesi nastanka, podržavanja i gubljenja ozonskog sloja planetske atmosfere.

Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora, pozdravila je skup ispred Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Kakp pak unštavanje ozonskog sloja ima predvidljive vrlo negativne posljedice, tu su već provedene mjere, da se plinovi koji oštećuju ozonski sloj izbace iz upotrebe.

Pored eksperimenata sa elektromagnetnim valovima, zbog promjene klime korištene su i kemikalije, kao barij i litij, koji su ubacivani iznad ozonskog sloja atmosfere.

Bečka konvencija o zaštiti ozonskog sloja ima za cilj očuvanje ljudskog zdravlja i okoliša, te propisuje poduzimanje određenih mjera koje će spriječiti promjene ozonskog omotača.

Dodatni problem je izloženost zračenju sa Sunca, jer nema ni magnetskog polja ni ozonskog sloja, tako da je Mars zapravo jako loš kandidat za naseljavanje i bolje ga se kloniti.

Njena postignuća kao istraživača na Antarktiku pridonijela su osnutku Protokola iz Montreala, medjunarodnog dogovora za zaštitu ozonskog sloja u stratosferi.

Podsjetila je kako je Hrvatska članica Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj od 1991. te da su ratificirane sve izmjene i dopune Montrealskog protokola koji je do danas potpisalo 196 zemalja članica i najuspješniji je međunarodni sporazum.

Faktor oštećenja ozonskog sloja (ODP) 1)

Zaštita ozonskog sloja je jedan od glavnih problema današnjice budući da o njemu ovisi ukupan život na Zemlji.

S obzirom da je ozon glavni apsorber UV-B zračenja, intenzitet UV-B zračenja na Zemljinoj površini jako zavisi o ukupnom iznosu ozona u atmosferi i nadalje o debljini ozonskog sloja.

5.1.2.1. Tvar se razvrstava kao opasna za ozonski omotač ako raspoloživi dokazi o njezinim svojstvima i predviđenoj odnosno zapaženoj sudbini i ponašanju u okolišu pokazuju da ona može predstavljati opasnost za strukturu i/ili funkcioniranje stratosferskog ozonskog sloja.

Iako je Montrealski protokol napravio velike korake u zaštiti ozonskog sloja, zemljama članicama i dalje preostaje teška borba na tom području, te se oporavak sloja očekuje tek sredinom 21. stoljeća.

Budući da u Hrvatskoj nema mjerenja ozonskog sloja, domaći stručnjaci rade grube procjene na osnovi satelitskih snimki.

S ciljem naglašavanja važnosti provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, Ujedinjeni narodi su krajem 1994. godine proglasili 16. rujna Međunarodnim danom zaštite ozonskog sloja.

Ovim se Zakonom određuju nadležnost i odgovornost za zaštitu zraka i ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, planski dokumenti, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka, mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka, izvještavanje o kvaliteti zraka i razmjeni podataka, djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi, praćenje emisija stakleničkih plinova i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama,, informacijski sustav zaštite zraka, financiranje zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, upravni i inspekcijski nadzor.