Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu (HDPM) Hrvatskog liječničkog zbora Marijana Braš naglasila je kako je dobro što su se u razvoj palijativne medicine sada uključili i drugi fakulteti, jer njezin razvoj kao civilizacijski iskorak prelazi okvire medicinskog fakulteta.

Također je kazao kako hospiciji zakonom još nisu regulirani, te je kazao kako je nedavno u našoj županiji održana radionica socijalnog planiranja koja će, moguće, u plan uvrstiti i prioritet palijativne medicine.

Više od 120 zemalja u svijetu ima različite modele organizirane palijativne medicine, nastale s počecima modernog hospicijskog pokreta iz 60 - tih godina prošlog stoljeća.

Stručni tim se obično sastoji od liječnika specijalista palijativne medicine, internista, onkologa, psihijatra, te psihologa i fiziologa koji prate oboljeloga i njegove bližnje od dijagnoze do razdoblja žalovanja.

Problem je izraženiji uzimajući u obzir da Hrvatska još uvijek nema ni jednu ustanovu palijativne medicine uključenu u zdravstveni sustav.

Uvođenje palijativne medicine u zdravstveni sustav nije događaj, to je proces u koji se uz zdravstvenu administraciju, zdravstvene profesionalce, volontere, moraju i trebaju uključiti svi slobodnomisleći ljudi naše zemlje, a Hrvatski tjedan palijativne medicine pokazao je svima da u Hrvatskoj postoje tisuće otoka dobre prakse koje možemo i trebamo povezati.

Kao lijecnik obiteljske medicine stala sam u obranu naše struke te naglasila da nam nedostaje vremena i novaca za adekvatno liječenje naših pacijenata jer već sada radimo trostruki nadstandard, a da nam nažalost i predstojeći ugovori s HZZO-om neće pružiti mogućnost slobodnog vremena i dovoljno novaca za provođenje palijativne medicine.

Hrvatski tjedan palijativne medicine održava se od 7. - 14. listopada pod motom " Čini dobro - osjećaj se dobro ' '.

ZAGREB - U Hrvatskoj će se od 7. do 14. listopada obilježiti Hrvatski tjedan palijativne skrbi, s ciljem daljnje senzibilizacije javnosti i stručnjaka o potrebi razvoja palijativne medicine i palijativne skrbi u našoj zemlji, a pod mottom: Čini dobro, osjećaj se dobro.

Voditeljica je poslijediplomskog tečaja trajnog usavršavanja I kategorije Suvremene spoznaje iz palijativne medicine te suvoditelj poslijediplomskih tečajeva iz područja kronične boli i psihoonkologije.

Prema njenim riječima najdalje se otišlo u Koprivničko-križevačkoj županiji budući da je u Koprivnici otvorena prva ambulanta palijativne medicine u sklopu jedne bolnice.

Centar palijativne medicine u vojarni Kula, čiji su smještajni i svi drugi prateći sadržaji izvanredno očuvani, inicirali su sinjski SDP i HNS i njihov kandidat za gradonačelnika Željko Prelas.

Ta njihova inicijativa uklopila se u strateški plan palijativne medicine Ministarstva zdravlja i započeti proces restrukturiranja KBC Split, a kada je stigla pred ministra Ostojića ovaj je došao u ponedjeljak u Sinj uvjeriti se u kakvom je vojarna stanju.

Otvorili smo pitanja dječje i adolescentne psihijatrije, osoba s poteskoćama u intelektualnom razvoju, ovisnosti, depresije, shizofrenije, psihosomatskih bolesti, demencije, palijativne medicine, seksualnog zdravlja te forenzičkih i etičkih pitanja u psihijatriji.

Sada pokrećemo i organizaciju palijativne medicine na akademskoj i kliničkoj razini, a koja u Hrvatskoj, nažalost, zaista nedostaje.

Predstojnik CEPAMET-a prof. dr. sc. Veljko Đorđević istaknuo je nastojanja CEPAMET-a za podizanjem kvalitete palijativne skrbi u Hrvatskoj: CEPAMET je posvećen obrazovanju, organizaciji i istraživanju na područjima palijativne medicine, etike i komunikacije u zdravstvu.

Povodom otvorenja dr. Mato Devčić, voditelj Ambulante za palijativnu medicinu i Dnevnog odjela za palijativne bolesnike održao je predavanje o značaju palijativne medicine za našu zajednicu.

Palijativna skrb olakšava bol i ostale tegobe, integrira psihosocijalna i duhovna gledišta u skrbi bolesnika te nudi sustav podrške kako bi se bolesniku pomoglo živjeti što je moguće normalnije, kazala je dr. Klarin, istaknuvši da je kod palijativne medicine pozornost usmjerena na osobno iskustvo pacijenta s bolešću, na kvalitetu života, smanjenje patnji i zadovoljenje osobnih ciljeva.

O daljnjim planovima u razvoju palijativne medicine u Koprivnici govorio je i ravnatelj bolnice Petar Stapar, dok je župan Koren n aveo da daje punu podršku za razvoj ove djelatnosti.

Šprem je umro u tjednu palijativne medicine.

A manje od jedan na 10 specijalista palijativne medicine to podržava.

Baš smo jučer imali prvu u nizu radionica palijativne medicine na Školi Narodnoga Zdravlja Andrija Štampar, prisustvovalo je 10 ak studenata i mladih liječnika.

Cilj palijativne medicine je da bolesnici svoje zadnje dane ne provedu u odjelima intenzivne skrbi, nego kod kuće u okruženju svojih najbližih.

Poznato je da ste sudjelovali u organizaciji nekoliko radionica palijativne medicine.

U svojem djelu dr. Lenkić poziva na ljudsku i kršćansku solidarnost s umirućima potiče ustrojavanje mreže hospicija po hrvatskim gradovima te potporu terminalnim bolesnicima i njihovim obiteljima te vrjednovanje palijativne medicine.

Velik je i njegov doprinos u organiziranju Ambulante za bol te promicanju palijativne medicine i osnivanju hospicija u Osijeku, a bio je i potpredsjednik Udruge prijatelja hospicija. (T. L.)

Rezultati provedene ankete upućuju na to da je u Hrvatskoj potrebno žurno ustrojavanje mreže hospicija te prepoznavanje vrijednosti palijativne medicine.

Stav je autora da nema mjesta za eutanaziju, već za ljubav, solidarnost s umirućima, želeći dati potporu terminalnim bolesnicima, njihovim obiteljima te vrednovanju palijativne medicine.

POVIJEST PALIJATIVNE MEDICINE Začetnik hospicijskog pokreta (kasnije je hospicij preimenovan u palijativnu medicinu) u Europi je gospođa Dame Cicely Mary Saunders.

S pravom možemo reći da je prof. Anica Jušić naša pionirka na području palijativne medicine u Hrvatskoj.