Evo i (više nego) konkretnog primjera, i to iz pera cijenjenoga dubrovačkog baroknog književnika Junija Palmotića (1608. - 1657.).

Konavle se dobro sjećaju svojih odanih sinova i rodoljuba: Mažibradića jednog i drugog, oba Palmotića, slavnog Gundulića, Zlatarića, Ranjine, Crijevića i mnogih Nalješkovića, te oba svoja Konavljanina Držića.

Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini. (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Institut« Ivo Pilar »u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik, 2010. Pored toga priredila je dvadeset i pet knjiga izabranih djela, antologijskih izbora književnosti i monografija.

Tako se, npr., uspoređuju teme, strukture, dramske osobe, dijalog, žanrovi i sl., u srednjovjekovnoj hrvatskoj i svjetskoj te suvremenoj dramaturgiji, u Držića, Plauta, Shakespearea, Molierea, u Kanavelića, Gundulića, Palmotića i Calderona, u Stullija i Goldonija, u Brezovačkog i Goethea, i sl.

Ono čem je riječ je koji narod, danas, ima povijesno sjećanje na tu baštinu i taj period doživljava kao dio svoga identiteta. vać sam napomenuo primjere Marulića i Palmotića, a isto tako mogu i prvog pisca povijesti Bosne, koja nije potpuna mitomanija, Pavla Rittera Vitezovića, kao i Andriju Kačića Miošića, kod kojega u fantazijskoj mješavini ulazi ne samo starobosanska motivika (i niz drugih) u dio pankroatističke ideologije.

Nema li nas? Machiedo se pita: Može li hrvatska književnost enciklopedijski postojati bez Zoranića, Zlatarića, Bunića Vučića, Kašića, Križanića, Frankopana, Palmotića, Vitezovića, Vide, Šopa, Ivaniševića, Ivšića, Gotovca, Slamniga? Tako se eto poriče hrvatski znak sve do 19. stoljeća zbog očitog velikosrpstva i iredentizma.

Vidjeli smo presjek kroz čitavu povijest hrvatske drame: od predstava srednjovjekovnoga kazališta do renesansne drame i komedije (izvrsna splitska Robinja), od Nalješkovića do Benetovića i smješnica 17. stoljeća, vidjeli smo Palmotića, Bruerovića i Stullija, potakli praizvedbu Svetoga Aleksija Tita Brezovačkoga, inicirali revival J.

Formalno Centar sada počinje s radom, ali smo mi i u međuvremenu, od kada nam je prostor obećan, obavili nekoliko znanstvenih i javnih poslova u centru pa smo izdali i prvu studiju u koautorstvu dr. Lupisa i dr. Hrvojke Mihanović - Salopek Željezni duh: Prinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini.

Mi imamo mnogo starih i glasovitih djela iz XVI. i XVII. vijeka: Čubranovića, Ranjinu, Zlatarića, Gundulića, Palmotića, Đorđića i mnoge ine koje treba organičkim, tj. glasnoshodnim pravopisom tiskati«.

Po motivici se nerijetko u hrvatskoj umjetničkoj književnosti (različite kakvoće) spominju stari bosanski likovi - Tvrtko, Hrvoje (kao hrvatski ban u drami Junija Palmotića), te razna vlastela.

Palmotića, Kolodvorska od...... pročitaj cijeli tekst...

Prema dr. Enniju Stipčeviću valja odbaciti tvrdnju da se početkom hrvatske opere može smatrati prokomponirana melodrama Atalanta Gundulićeva nasljednika Junija Palmotića (1607 - 1657).

Dopustite nam da Vam, stihom dičnoga Junija Palmotića, na lijepoj, hrvatskoj latinštini poželimo u ime Matice hrvatske i njezina brojnoga članstva, iz više od stotinu i dvadeset hrvatskih i drugih, prijateljskih gradova, u ime njezina Predsjedništva i u svoje ime mudrosti i odvažnosti u zastupanju Vjere, Crkve i Hrvatske.

Sjednica je održana kao prvi službeni skup u vlastitom (kupljenom i novo uređenom) prostoru u Bjelovaru, Junija Palmotića 1 nakon dugog razdoblja podstanarstva, koje je trajalo od samog osnutka Komore 1994. godine.

Drijemalo se kao akter pojavio u komediji Skup koju su odabrani gledatelji mogli vidjeti 1555. godine, na svadbi Saba Gajčina (Palmotića).

U stalnom programu izdavanja hrvatskih pisaca iz Dubrovnika, izdala je knjige Ignjata Đ urđevića i Junija Palmotića.

Mi imademo mnogo starih i glasovitih djela iz 16. i 17. vijeka - kad još njemačka literatura u zibci bijaše - ubranovića, Ranjinu, Zlatarića, Gundulića, Palmotića, Gjorgjića i mnoge ine.

Kako bi predočio povijest ovoga grada i Dubrovačkih ljetnih igara autor scenarija koristio je fragmente iz djela velikih dubrovačkih pisaca Bunića, Držića, Gundulića, Nalješkovića, Palmotića, Vetranovića, Vojnovića i drugih.

Lupisa o prinosima Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini predstavljena je u Dubrovniku, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad (Od Puča 6), 28. listopada 2010. godine

Zbog te se činjenice spominje u 17. st. u spjevu Dubrovnik ponovljen Dubrovčanina Jakete Palmotića-Dionorića: Debelijeh se kod otoka/Izađosmo puni sreće/Gdje godina prem žestoka/Sagnala nas bješe veće.

Hrvatski treba pisati " iz samoga duha jezika ", nu osvrćući se na sadanje stanje koje je posve nepotrebno korjenito mijenjati.Tko je čitao i izvorna i kasnija izdanja Marina Držića, Matije Divkovića, Bartola Kašića, Junija Palmotića, Ivana Mažuranića,.. te uspoređivao ih sa sadanjom normom, zna da je ovaj hrvatski pravopis vrlo dobar i treba samo njekoliko manjih izmjena (osim ovih navednih, tu su, mislim, i nejednačenje u predmetcima pred -, od -..., te još dvije-tri sitnice).

Gradonačelnik Grada Bjelovara Antun Korušec sa zamjenikom Antom Topalovićem i pročelnikom Ivicom Markovinovićem u utorak je, 9. listopada 2012. godine obišao Ulicu Junija Palmotića u Bjelovaru gdje su radovi na...

Na njima se temelji tradicija dubrovačke barokne drame oslonjene na libreto rane talijanske opere (takva drama doseže vrhunac u djelima Junija Palmotića).

BJELOVAR - Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije obavještava da s 23. travnjem 2012. godine (ponedjeljak) mijenja sjedište koje po novome glasi: Bjelovar, Junija Palmotića 1.

Lupisa obrađuje na multidisciplinaran način život i djelo istaknutog dubrovačkog diplomata i književnika Jakete Palmotića Dionorića, uključujući povijesna, arhivska, književnopovijesna, teatrološka, povijesnoumjetnička, pa i arheološka istraživanja koja odražavaju autorovu djelatnost i kontekst vremena u kojem je djelovao.

Lupisa ŽELJEZNI DUH: PRINOS JAKETE PALMOTIĆA DIONORIĆA HRVATSKOJ KNJIŽEVNOJ BAŠTINI.

Ferlati navodi iz zapisa Monumentae congregacione sancti Domini de Ragusio da je 1226. ustupljena prvim dominikancima crkvica Sv. Jakova jer im je te iste godine jedan od plemića iz roda Palmotića darovao crkvu Marijina Navještena, kuću i vrt da bi na tome mjestu mogli kasnije izgraditi svoj velebni samostan.

Volim, nadalje, Arsena Dedića, Johnnyja Štulića, Ota Šolca, Boru Pavlovića, Junija Palmotića te Balade Petrice Kerempuha.

Nakon obnove Trga Kralja Tomislava, Ulice Grgura Ninskog i Janka Draškovića, došao je red na rekonstrukciju Ulice Junija Palmotića.

Tako će bez dvojbe mjesto u brošurama naći i legenda iz ilirskog razdoblja vezana uz lokalitet, a iz pera pjesnika Junija Palmotića pripovijeda o strašnom zmaju Voazu iz Epidaura koji je žiteljima nanosio štetu proždirući stoku sve dok ga na lomači nije spalio Sveti Ilar.