Tamo se kroz rastvaranje biologije panonskoga prostora, kroz erosna kontaktiranja subjekta, zemlje i zemljinih plodova, kroz fenomenološku interpretaciju kuće i njezinih dijelova uz reinterpretiranje arhetipskih motiva majke, kruha, stabla, križa, alegorijski razmatra konkretni prostor kao egzistencijalni, identitetni iskon.

Iz Austrije su sudjelivali akademik Nikola Benčić, Jurica Čenar, Petar Tyran, Herbert Gassner i Robert Hajszan, urednik Panonskoga instituta.

Bitan razlog za proglašenje Papuka parkom prirode jest što su u njemu očuvana obilježja žive i nežive prirode, karakteristična za srednju Slavoniju. 22. travnja 2007., ne skrivajući oduševljenje Papukom, koji je prije 20 - ak milijuna godina bio najveći otok Panonskoga mora, njegovu je nominaciju za europski geopark potvrdila UNESCO-ova komisija.

Danas se na mjestu nestaloga Panonskoga mora talasa kvalitetno žito, koje hrani maštu žitelja diljem kugle zemaljske, od riba u rijeci Žitvi, na ušću koje je 1606. godine sklopljen mir između Rudolfa II.

Ona je, moglo bi se reći, njeno završno očitovanje, svojevrsni sažetak svekolikoga postojanja žive i nežive prirode: prisjetimo se samo Panonskoga mora, velike vode, koja je pokrivala nepregledni ravničarski teren današnje Slavonije i susjednih zemalja.

Zatim tu su i Bunjevačko - hrvatske teme Đure Frankovića, tekst Petka Vojnića Purčara o narodnim pjesmama s vojničkom tematikom, opširna izvješća o devetim ' Danima Balinta Vujkova ' u Subotici, s Pečuškog 10. međunarodnog kroatističkog znanstvenog skupa, s prošlogodišnjeg predstavljanja u ovom prostoru ' Panonskoga ljetopisa ' i dviju pjesničkih zbirki Ljubice Kolarić Dumić.

Glavni urednik ljetopisa Robert Hajszan 20. Panonski ljetopis za 2013. posvetio je djelovanja Panonskoga instituta u Pinkovcu.

Dio je to, čini se, širega usuda panonskoga, svog na svome, pa ipak ne dokraja snađena čovjeka

Kajkavolog i leksikograf dr. Mijo Lončarić ističe " Rječnik je upravo leksikon ne samo varaždinskog idioma, specifičnoga govora kajkavskoga narječja, nego i varaždinske kulture, njegova duha, kako u 20. stoljeću, tako u mnogome i nasljeđa toga staroga baroknoga sjeverozapadnoga hrvatskog panonskoga grada, nekad i hrvatske prijestolnice ".

U Osijeku se osjeća, mnogi su to primijetili, sugestivan dodir slanosti, slane vode od negdašnjega Panonskoga mora, koje je vrlo bitno za boje, imena, mirise, život i ideje ovoga kraja.

I tek pokoji sijedi Vukovarčanin koji je došao da potraži svoju kuću i obitelj, da identificira leš grada na dnu Panonskoga mora.

Kako je u toj šumi evidentiran odista veliki broj antičkih grobnih tumula noričko-panonskoga tipa, vrlo se oprezno pristupilo činjenici da trasa autoceste njome prolazi.

Prisjetimo se doživljaja što ga znatiželjnome putniku priskrbljuje pogled s najvišega kata hotela Central ili Osijek na ravnu površinu kojom dominira svjetloplava rijeka Drava, koja guta zelenilo i kuće, tramvajske tračnice, dvorišta, kad čovjek nehotice, u treptaju oka, spaja zemaljsko plavetnilo bivšega (ili možda i budućega) Panonskoga mora s nebeskim azurom daljine i tako dobiva osjećaj da je na brodu koji ga polako nosi u prošlost, ali ne u povijest zemlje odnosno vode koje nadvisuje, nego u vlastitu kronologiju.

Sada, kada su te tri srednjoeuropske zemlje (Austrija, Mađarska, Slovačka) okupljene u Europskoj uniji, Hrvati koji žive na njihovom dodirnom prostoru prirodno su upućeni jedni na druge, s time da određeni diferencijalni razmak koji postoji među njima djeluje kao dodatni čimbenik njihova identiteta u složenom i slojevitom mozaiku sveukupne zbilje suvremenoga zapadno panonskoga svijeta.

U nakladi HAD-a izašla je nova, četvrta po redu zbirka panonskoga liričara Kopunovića.

A zanimljivo je da su se ovdje zadržale biljke koje su uspijevale u doba Panonskoga mora: crni jasen, rađeljka, veprinac i zlatnjak.

I muška nošnja Bilogore ima sve odlike panonskoga ruha.

Podučavat će se plesovi, narodne nošnje, pjesme i glazbala hrvatskoga panonskoga područja, kojemu pripadaju Turopolje, Bilogora, Moslavina, Posavina, Slavonija, Baranja, te plesovi Hrvata u Mađarskoj, Vojvodini i Bosanskoj Posavini.

Višejezično i višenacionalno područje Zapadne Mađarske, gdje žive i gradišćanski Hrvati, dio je panonskoga kulturnog prostora koji potječe od rimskih vremena.

Od prvoga je broja članica uredništva znanstvenoga časopisa Modruški zbornik koji je pokrenut g. 2007. Također je članica Odbora za dijalektologiju HAZU, Odbora za leksikografiju HAZU, Književnoga kruga Split, Katedre Čakavskoga sabora Modruše, Matice hrvatske i Panonskoga instituta iz austrijske pokrajine Gradišće te redovita članica Organizacijskoga odbora Dana Balinta Vujkova u Subotici (Bačka).

U suradnji s dr. sc. Robertom Hajszanom iz Gradišća u Austriji, pokrenula je biblioteku Panonskoga ljetopisa Hrvatski pisci u svijetu, u kojoj je do sada uredila dvije knjige: Antologiju suvremenoga hrvatskoga pjesništva u Boki kotorskoj Sjaj korijena (2006.) te pjesničku zbirku bunjevačkohrvatskoga književnika Milovana Mikovića slušaj: zemlja, riječi (2007.).

Obje su knjige objavljene u Gradišću u Austriji u nakladi Panonskoga instituta.

Uputite se stoga u Baranju i, zajedno s mirisima ravnice i okusima panonskoga ljeta, doživite jedinstveni ugođaj koji ovaj festival pruža

A to u Hrvatskoj mogu doživjeti samo na jednome mjestu u arheološkom nalazištu u selu Ščitarjevu, odnosno na temeljima panonskoga grada Andautonije, smještenog uz križanja rimskih državnih cesta.

Sjeverna Hrvatska zauzima rubni dio panonskoga bazena.

Miskolc se sa svojih dvadesetak tisuća žitelja stisnuo u podnožju za mađarske pojmove poviše planine Buekk, koja je u neko davno vrijeme valjda bila početak ili svršetak Panonskoga mora.

U nakladi Hrvatskog akademskog društva HAD-a sredinom je listopada objavljena nova, četvrta po redu knjiga hrvatskoga književnika iz Vojvodine, panonskoga liričara Mirka Kopunovića.

Ugledni književnici kao Martin Gregor-Dellin, Humbert Fink, Iring Fetscher, Herbert Rosendorfer ili Erich Löst vidjeli su u Krleži nadmo ć na autora, hrvatskoga Tolstoja, panonskoga diva ili istinskoga velikana hrvatske književnosti.

Osobitost i brojnost flore ovog područja koju čini 1146 vrsta uvjetovana je nizom ekoloških čimbenika, od kojih možemo izdvojiti geografski položaj na granici kontinentalnoga i maritimnog oborinskog režima; panonskoga i jadranskog prostora, geološku podlogu, strujanje zračnih masa, izloženost terena i razliku u nadmorskoj visini od 800 m.

Iskorištavanje geotermalnih izvora kao dugoročna strategija Ine i problematika, te obračun i isplate rente općinama i gradovima, s prezentacijom planova za područje Panonskoga bazena bile su teme prošlotjednog sastanka predstavnika Koprivničko-križevačke županije, župana Darka Korena i njegova zamjenika Darka Sobote s predstavnicima Ine Industrije nafte d. d.