Upravo se u takvom duhovno-psihološkom ozračju ogleda smjelost i proročki karakter geste pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore I.

Donatski vinski festival zapravo je Međunarodni zadarski festival vina i hrane koji će okupirati " srce " Zadra u " srcu " sezone - odigravajući se 28., 29. i 30. srpnja na Poljani pape Pavla II. pred Donatom.

Papa Benedikt XVI. u ovoj enciklici nastavlja i produbljuje analizu i razmišljanje Crkve o socijalnoj tematici koja je već bila predmetom enciklike pape Pavla VI.

U Rimu je Katarina nasla utočište kod pape Pavla II., koji je odredio, da joj se daje stalna pomoć iz papinske riznice.

Scappi je počeo svoju kuharsku i gastronomsku karijeru kao kuhar kardinala Marina Grimanija, nastavio je u službi pape Pavla III. i na koncu Pija V., za kojeg je pripremio krunidbeni banket koji se u otmjenim gurmanskim krugovima pamti sve do danas.

CZ i na Apostolsko pismo pape Pavla VI Ecclesiae Sanctae, od 6. VIII 1966., i De episcoporum muneribus, od 15. VI 1966., izjavljujem i odlučujem da se otvara nova župa pod imenom

Kardinal je istaknuo kako su Lučersko-trojanska biskupija, Zagrebačka nadbiskupija i Red dominikanaca u travnju godine 2011. zajedno obnovili postupak za kanononizaciju blaženog Augustina Kažotića i time dali odgovor na poticaje pape Pavla VI.: " Budite ustrajni u radu na postupku za proglašenje svetim blaženog Augustina Kažotića, jer je on suvremen našim danima...

Poziv je to koji nam upućuje sadašnji Papa, prisjećajući se riječi svoga prethodnika pape Pavla VI: »Suvremeni čovjek radije sluša svjedoke no učitelje, i ako sluša učitelje, čini to jer su svjedoci.

Vođenje ovih knjiga propisano je Rimskim obrednikom (Rituale Romanum) iz 1614. godine, iz doba pape Pavla V.

On je također slijedio vatikanski detant pape Pavla VI. koji je primio Tita u posjet 1972., te znao iskoristiti ekumenske tekovine Drugog Vatikanskog koncila, što se ogledalo u većoj izdavačkoj produkciji, gradnji crkava, stvaranju crkvenog civilnog društva koje nije htjelo natrag u antikomunističke katakombe.

Poznate jaslice Anđeoska štalica bile su izložene 2002. godine u dvorani za audijencije pape Pavla VI. u Vatikanu.

Djeca Šimun i Katarina padaju u tursko zarobljeništvo, a kraljica Katarina bježi u Kupres, potom u Dubrovnik, odakle na poziv pape Pavla Drugog odlazi u Rim.

Taj popis nije zaključen i statičan, a nabrojena su: pravo na opstanak, na dostojanstven život, pravo slijediti vlastiti poziv, itd., dok su novu potvrdu ljudskih prava dali i mnogi tekstovi Drugoga vatikanskog koncila (posebno pravo na vjersku slobodu), enciklika »Populorum progressio« pape Pavla VI. koja brani pravo svih naroda na cjelovit razvitak, enciklika »Laborem exercens« Ivana Pavla II. koja naglašava prava radnika, kao i enciklika »Sollicitudo rei socialis« koja odlučno zahtijeva i teološki prikladno utemeljuje pravo svih naroda, a posebice onih nerazvijenih, na cjelovit razvitak i sveopću solidarnost.

Mladi okupljeni u dvorani pape Pavla VI. u Vatikanu te katedralama u Berlinu, Bukureštu, Kijevu, Lisabonu, Madridu, Tirani, Bariju, Zagrebu i svetištu Svete Marije od pobjede u Kensingtonu u Londonu sudjelovali su u zajedničkom molitvenom bdjenju povodom III. europskoga dana sveučilištaraca koje je putem satelitskog linka pratio i Papa iz svoje bolničke sobe

On je osobno svojim« naivnim »stilom na pročelje dodao reljefe: 1. grbovi Riječko-senjske nadbiskupije, krbavskih knezova i Ludovika Perovića (između ulaznih vrata i prozora iznad njih, 2. zagrljaj pape Pavla VI. i patrijarha carigradskog Atenagore 1964. u Jeruzalemu (unutar nadvratnog luka) i 3. lik Marka Mesića (pokraj sv. Pavla) koji je svojevremeno obnovio crkvu.

U molitvi je sudjelovalo desetak tisuća sveučilištaraca koji su se okupili u dvorani pape Pavla VI. u Vatikanu te nekoliko tisuća mladih u deset katedrala i svetišta Starog kontinenta.

Susret je održan povodom 10. obljetnice Pisma umjetnicima Ivana Pavla II. i 45. obljetnice povijesnoga susreta s umjetnicima pape Pavla VI.

Miroslav Martinjak u uvodniku novoga broja razmišlja i osvrće se na misli pape Pavla VI. o svetoj glazbi, o glazbi kao »najnematerijalnijem i najtajanstvenijem izrazu umjetnosti koja može približiti duh do granica najuzvišenijih duhovnih iskustava«, pitajući se kako očuvati svetu glazbu, to blago neprocjenjive vrijednosti, od raznih zagađenja, karikiranih obrada i slično.

Čak i čuvena enciklika o seksualnosti pape Pavla VI.

Dekret pape Pavla V. od 11. veljače 1613 - koji je na snazi i danas - ističe da »Crkva jamči svojim autoritetom da se oni koji nose škapular, sukladno odredbama, mogu nadati posebnoj Marijinoj pomoći za spasenje u zajedništvu s Bogom ili - kako se to ranije običavalo reći - za ' što brži izlazak iz čistilišta '«.

Locum beati Petri od 30. VI.1828. Temeljem bule pape Pavla VI.

Možda samo ovo: u otvorenosti prema ostaloj kršćanskoj braći Ivan Pavao ni po čemu nije iznimka od pape Pavla VI., Ivana XXIII. ni Benedikta XVI.

Bar od 1981. godine, kada je, na poziv njegovog prethodnika Vojtile, pape Pavla Drugog, stigao u Rim.

" Evangelizacija " ili " evangeliziranje " u njemačkom je jeziku još uvijek relativno mlad pojam koji se posljednjih godina sve češće koristi u teološkim člancima, katehetskim uputama i propovijedima (usp. između ostalog Apostolsko pismo pape Pavla VI. o evangelizaciji u današnjem svijetu " Evangelii nuntiandi " od 8. prosinca 1975.; Apostolsko Pismo " Christifideles laici " pape Ivana Pavla II., tamo osobito brojeve 34 i 44; usp. i članak " Evangelizacija " u Lexikon fuer Theologie und Kirche, tom 3 stupac 1033 - 1036, Freiburg 1995.).

Enciklika " Humanae Vitae " tadašnjeg pape Pavla VI. prije četiri je desetljeća izazvala velik potres u Katoličkoj crkvi jer su se brojni vjernici distancirali od Crkve ocijenivši da ona ne prati novu stvarnost bračnog života.

Dakle, osuđen je kopernikanizam, a Galilei se poimence nigdje ne spominje, premda je svima bilo jasno da se radi i o njegovim stajalištima. 25. veljače kardinal Bellarmin trebao je po nalogu pape Pavla V., pozvati Galileija k sebi i opomenuti ga da se odrekne kopernikanskog naučavanja. 26. veljače Galilei je došao u palaču kardinala Bellarmina gdje ga je kardinal upozorio na njegove zablude i zatražio od njega da napusti stajališta kopernikanskoga naučavanja.

Istaknuvši svjesno i aktivno sudjelovanje u evangelizaciji, mr. Duvnjak je podsjetio na riječi pape Pavla VI. da je drama naše epohe lom između evanđelja i kulture.

O tome svjedoči Drugi vatikanski koncil, spisi pape Pavla VI. i Ivana Pavla II.

Kao gradu za duhovno razmišljanje na današnju svetkovinu i sutrašnji spomendan vjernih mrtvih navodim nekoliko misli i iz bogate ostavštine pokojnoga pape Pavla VI.

Podsjetio je nazočne na veliki i znakoviti susret pape Pavla VI. i carigradskog patrijarha Atenagore I. na Maslinskoj gori u Jeruzalemu, čija je 40. obljetnica proslavljena protekle godine.