Treba spomenuti sliku na drvu mletačkog slikara Lazara Bastianija (umro 1512.) smještenu na čelnom zidu sakristije na kojoj su prikazane nebeska i zemaljska Crkva s povijesnim likovima poput Matije Korvina, pape Siksta IV. i Katarine Kosače.

Bosanski su se franjevci prigodom gradnje samostana i par nice s ugarskim franjevcima pozivali na dekret pape Siksta IV od 12. kolovoza 1473. U dekretu se ističe da su franjevački samostani u Bosni gotovo svi spaljeni i porušeni, zemlja opustošena, franjevci progonjeni.

Akademik Andrija Mutnjaković u svojoj knjizi " Arhitektonika pape Siksta V. " obrazlaže kako je papa Siksto V. htio izgraditi Rim kao metropolu svijeta te da je u svom pontifikatu obnovio oko 120 crkava i izgradio hrvatsku crkvu sv. Jeronima i kaptol pokraj nje.

Po nalogu pape Siksta V. premješten je na današnju lokaciju 1585. godine.

Pismo pape Siksta V izdano 13. ožujka 1586. fra Đuri Soljaku ili Tuzlaku glasi: Budući si nas obavjestio da »in Provinciis Possaviae et Possemiae« i u susjednim mjestima i područjima ugarskog kraljevstva živi veliko mnoštvo naroda pod turskim gospodstvom, velik broj vjernika koji uz druge goleme nevolje, nametnute s robovanjem tiranskim nevjernicima, ostadoše još i bez svećenika, klerika i redovnika od kojih bi trebali čuti Božju riječ, misu i druge božanske službe, a jer ti zbog svega toga, gonjen vjerom i pobožnošću i rasplamćen revnošću za spas kršćanskih duša koje tamo borave, želiš, s dozvolom svojih poglavara i s našim blagoslovom, s nekoliko drugova svećenika, poći u one krajeve...., a drugove ti je bez naše ovlasti za tu stvar teško dobiti....

Nova odluka pape Siksta V. dopušta osnutak više provincija, a papa Klement VIII. god. 1593. proglasi potpunu međusobnu neovisnost dviju grana Karmelskoga reda.

Knjiga Arhitektonika pape Siksta V u zajedni č kom izdanju Art studija Azinovi ć i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti raskošno je opremljena izvrsnim likovnim materijalom sa č injenim od recentno nastalih fotografija i tlocrta pojedinih lokaliteta, ali i reprodukcija originalnih odnosno starih slika, skica, crteža ili pak grafika.

Nakon izbora pape Siksta IV. godine 1471. osnovan je Kolegij papinskih pjevača.

Lovro je bio učenik pape Siksta II. koji ga je očinskom ljubavlju ljubio zbog njegovih krasnih vrlina.

6. Ovaj pak isti sveti sabor izjavljuje da nije njegova nakana, da u ovaj dekret u kojem se radi o izvornom grijehu, uključuje blaženu i bezgrješnu Djevicu Mariju, Bogorodicu, nego određuje da se treba držati konstitucija blažene uspomene pape Siksta IV., uz kazne koje su u tim konstitucijama određene, a (Sabor) ih obnavlja.

Andrija Mutnjaković smatra kako je u izgradnji crkve sv. Petra u Rimu sudjelovao, osim hrvatskoga pape Siksta V., i hrvatski arhitekti Lucijan Vranjanin te njegov brat, koji su se nadahnuli u školi Jurja Dalmatinca, koji je gradio šibensku katedralu, prenosi Hina.

Datum: 10.8. Svetac Mucenik Lovro je bio ucenik pape Siksta II., koji ga je zbog njegovih mladenackih vrlina, a osobito nevinosti, ljubio kao što otac ljubi najboljega sina te ga, unatoc mladoj dobi, uvrstio u broj sedmorice uglednih rimskih dakona.

Treći je sloj kasnogotički zidni oslik s kraja 15. stoljeća na kojem se nalazi Krist na prijestolju, lik Sv. Lovre i pape Siksta II., a četvrti je sloj pučki kasnobarokni oslik niže kvalitete kojeg smo ipak ekstrahirali te sačuvali u sakristiji kao dokument vremena, kaže restaurator konzervator Grzegorz Rodak koji je zajedno sa kolegom Josipom Marićem i tehničarom restauratorom Sinišom Marićem iz licencirane sinjske tvrtke " Ars Restauro " obavio detaljne radove restauracije i sanacije crkve.

Jednako je tako bilo ugodno slušati i o hrvatskome podrijetlu njezina graditelja pape Siksta V. koji je uvelike zaslužan i za gradnju " vječnoga grada " Rima. (tv/ika/gk)

Nakon pogubljenja PAPE SIKSTA II. prefekt zaiska od Lovre da mu preda crkveno blago, a on pred ohola i iznenađena upravitelja grada dovede gradsku sirotinju

U Rimskoj crkvi dobiva službenu potvrdu 1476. od pape Siksta IV..

Sv. Jeronim, prevoditelj i tumač Svetog pisma, najpoznatiji Dalmatinac, proglašen u 15. st. odredbom pape Siksta IV. patronom hrvatske trećoredske provincije koja otada nosi njegovo ime.

Od renesanse građevine su često prikazivane na medaljama, tako most na Tiberu u doba pape Siksta IV, crkva sv. Petra u Rimu u doba pape Julija II., zatim mnoge utvrde i utvrđeni gradovi te pogledi na cijele gradove prilikom uspjeha na vojnim pohodima Leopolda I. krajem XVIII. i Napoleona Bonaparte početkom XIX. stoljeća.

Ovdje je grob pape Siksta V, koji je hrvatskog podrijetla.

Akademik Magaš upozorio je na vrijednost knjige ' Arhitektonika pape Siksta V. ', u kojoj autor Andrija Mutnjaković obrađuje urbanizaciju grada Rima, što je izvođena pod ravnanjem tog pape hrvatskog podrijetla.

U njoj su veliki barokni drveni ormari iz 1724. g. i vrijedna umjetnička slika na drvu mletačkog slikara Lazara Bastianija koja prikazuje proslavljenu, nebesku i putujuću Crkvu s povijesnim likovima Matije Korvina, pape Siksta IV., Katarina Kosače i drugih.

Druga podjela oprosta pohoditeljima sjedišta hrvatske udruge donesena je 8. rujna 1481. Indulgenciju je uputio Bertuccio Contarini, legat pape Siksta IV. i tadašnji prior mletačkoga samostana ivanovaca.

Akademik Ivan Golob pak napominje kako se u sudskim dokumentima nalazi i izjava o tomu da je otac pape Siksta V. bio Hrvat, koji je došao s onu stranu Jadrana.

U tajnom vatikanskom arhivu pronašao sam dokumente koji svjedoče o hrvatskom podrijetlu pape Siksta V., rekao je Golub, dodavši da je njegov otac s hrvatske obale Jadrana otišao [... ]

Franja je odbio poziv, ali je Luj insistiraao kod pape Siksta IV, koji je naredio Franji da ode.

U njemu žive monasi još od 1230. godine, mnogo prije no što je dovršen (za pape Siksta IV., 1476.).

Popis je posredstvom belskog opata Eustahija u vrijeme svetkovine sv. Stjepana, zaštitnika zagrebačke biskupije, kad je mnogo naroda dolazilo u Zagreb, izvješen na vratima zagrebačke katedrale. 13 A jer im je trebala i dozvola crkvenih vlasti, dominikanci od pape Siksta IV. zatraže da odobri preseljenje i gradnju samostana na Gradecu moleći ga da im na novi samostan prenese sve posjede, prava i povlastice, koje je dosad uživao samostan sv. Nikole u podnožju biskupskoga Zagreba. 22. ožujka 1473. papa Siksto IV. piše rožanskom biskupu, opatu belskog samostana (monasterii Bellensis) i zagrebačkom kanoniku Ivanu Martijancu, da su mu se potužili dominikanci, kako je njihov samostan sv. Nikole, koji se nalazi izvan utvrđenog biskupskog grada, toliko udaljen od Gradeca, da je građanima kraljevskoga grada teško dolaziti u njihovu crkvu na misu i druge pobožnosti, a naročito da ovdje slušaju propovijedi i spasonosne nauke.

TKALČIĆ, Povijesni spomenici Zagreba, II, 354 - 356. Kako se vidi iz navedenog pisma pape Siksta IV., dominikanci su tražili dozvolu, da razruše samostan sv. Nikole pa su to vjerojatno i izveli.

U tom istom 15 stoljeću 1478 godine nastala je tzv. Španjolska inkvizicija a dozvolom pape Siksta IV.Razlog je bio stvaranje nove španjolske države i čiščenje Pirinejskog poluotoka od Židova i Muslimana, koji su do tada bili nositelji sveukupnog kulturnog i znanstvenog razvoja u tom djelu Europe, imajući veliki utjecaj i na ostale države.Španjolski dvor je uspio ishoditi kod pape imenovanje generala Tomasa de Torquemade za glavnog inkvizitora, a nakon toga je započelo inkvizitorsko DIVLJANJE koje je potrajalo sve dok Napoleon Bonaparte nije osvojio Španjolsku.Službeno ona je ukinuta tek 1834. Torquemada je u međuvremenu stekao toliko mračnu slavu da se samo zbog nje i našao u svjetskoj povjesti.Za samo 18 mjeseci svog inkvizitorskog djelovanja (divljanja) osudio je zbog veze s Đavlom na smrt 10.220 žena i djevojaka.Ukupno, tokom svoje cjelokupne inkvizitorske karijere zbog istog je prijestupa osudio čak 97.371 žensku osobu, što je neslavni svjetski rekord

U Svetištu i muzeju riznice sv. Petra (Tesoro) nalazi se dragocjeni Donatellov ciborij i grobnica pape Siksta IV., djelo Antonia del Pollaiola.