Neznam dali Bešker pripada kojoj od " loža " u Bolonji ili negdje drugdje i na kojem stupnju je " CRAFT " - a, ali njegovi nastupi imaju mnoge značajke masonskih učenja.Za neupućene: I sam Marksizam i " pariška komuna " itzv. " Američka Revolucija " imaju duboko masonske, enlightement (iluminatti) pos tavke i zasade.

Uz svekoliko oduševljenje građana, na povijesnu scenu stupila je čuvena Pariška komuna.

Gradu su čitavo vrijeme prijetile vladine trupe, zbog čega su stanovnici tako opkoljenog grada imali ozbiljnih problema s hranom i na taj način oslabljeni komunari teško su odolijevali opsadi vladinih trupa koje su u svibnju uspjele ući u grad i Pariška komuna ugušena je u krvi.

Nikog ne zanima ni klasna borba krčka u kazanu begova čorba Kakva revolucija i Pariška komuna evo deset ćevapa u pola somuna

Njemu je to bilo usput (uz pisanje Kapitala), ali Pariška komuna 1871. je to uozbiljila i stvorila nadu u jedno bolje društvo.

Upravo su anarhosindikalističke ideje o slobodnom udruživanju radnika i radnica u anarhosindikate kao organizacije koje pretpostavljaju odsustvo svake hijerarhije, jednakost i autonomiju svih članova i članica, kao i pravo i mogućnost baš svih članova i članica da sudjeluju u organizaciji političkog, ekonomskog i društvenog života, u donošenju i provođenju odluka o onim pitanjima i problemima koji ih se direktno tiču, snažno utjecale na ono što je poznato pod imenom Pariška komuna.

Pariška komuna iz 1871. godine bila je važan pokušaj da se u praksi provedu iz anarhizma potekle ideje direktno-demokratskog organiziranja.

Umjesto toga, u ovom tekstu se nalazi nekoliko ključnih primjera borbe za slobodu i jednakost: Pariška komuna, sovjeti i tvornički komiteti u Ruskoj revoluciji između februara i oktobra 1917., Makhnova Ukrajina, talijanski tvornički savjeti 1919/20. godine, Španjolska revolucija 1936. - 1939. i napokon, nešto suvremeniji pokušaj kao što je uspješna borba španjolskih brodogradilišnih radnika protiv zatvaranja brodogradilišta u španjolskome Puerto Realu 1987. Premda se direktno-demokratskom načinu organiziranja često prigovara da je neprikladan kada se pokuša primijeniti na velik broj ljudi, primjeri o kojima će biti govora opovrgavaju te prigovore.

Pala Pariška komuna Dvomjesečna vladavina Pariške komune, Iako je formalno ona bila obična Općina Pariz, ipak je zbog svojih kontroverznih proglasa i dekreta postala jedan od najbitnijh povijesnih događaja za sve radikalne i revolucionarne socijalističke pokrete.

Pariška komuna trajala je prekratko i bila u svom unutarnjem razvoju previše ometena smrtnom borbom, koju je trebala izdržati protiv reakcije u Versaillesu, a da bi svoj socijalistički program, ne kažem, bila mogla primijeniti nego i samo teorijski razraditi.

Arthur Arnoux, u svojoj Narodnoj i parlamentarnoj povijesti Komune, piše: Za jedne je Pariška komuna izražavala, oličavala osnovnu primjenu anti-državnog principa, borbu protiv starih koncepcija unitarističke, centralističke i despotske države.

Također, klasici marksizma, sam Marx i Engels upravo u Pariškoj komuni (Pariška komuna, od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvo svjetski poznato ostvarenje socijalističkog uređenja) vide oblik radničke vlasti koji će u budućnosti zamijeniti buržoaski svijet (citiram Engelsa: " želite li znati kako ta diktatura [ proletarijata ] izgleda?

Nakon uspostave Treće republike slijedila je Pariška komuna, a nekoliko njenih vođa bili su slobodni zidari [ 36 ].

Ipak, na Haaškom kongresu Internacionale, 7. rujna 1872. biva izbačen upravo zbog organiziranja Alijanse za socijalnu demokraciju - u to vrijeme tajnog međunarodnog udruženja koje je djelovalo unutar Internacionale. 1870. godine objavljuje Pisma Francuzu, a 1871. Pariška komuna i pojam države te Mazzinijeva politička teorija i Internacionala. 1873. godine objavljuje Etatizam i anarhija.

Jedno vrijeme vila je bila u sastavu zadruge " Pariška komuna ", a onda su je " drugovi ", kao i sve drugo, zapustili.

Dok su trajali pregovori, radikalno raspoloženi elementi Nacionalne garde, lijevo orijentirani političari i gradska sirotinja u Parizu su se odbili pomiriti s porazom, te su podigli pobunu koja će postati poznata kao Pariška komuna.

A sada kakva razlika: bi li pobjednička Pariška komuna uspjela sebi podariti manje ili više slobodne općinske institucije?

Pariška komuna je, bez obzira na to što se očajnički borila za opstanak, svejedno rekla seljacima: Prisvojite zemlju, svu zemlju

Proglašena Pariška komuna Politička gibanja koja se od velikog revolucionarnog bunta 1789. nisu smirivala tijekom devetnaestoga stoljeća dosegla su ponovno vrhunac ljeto 1870. kad je Napoleon Treći neoprezno objavio rat Pruskoj.

Pariška komuna je tek za pedeset šest godina.

U Parizu su se 1871. godine digli radnici i osnovana je Pariška komuna.

Ubrzo je stigla i bojna naziva ' Pariška komuna ' sastavljena od Francuza i Belgijanaca, a zapovijedao im je brigadir Dumont, vrlo sposoban i bitkama vičan časnik.

Mada je u ljudskoj povijesti bilo brojnih ostvarenja društava i organizacija baziranih na anarhičnim principima, Pariška komuna iz 1871. je bila vjerojatno prvi pokušaj anarhične društvene organizacije koji je globalno odjeknuo; kao što je komentirao Mihail Bakunjin, jedan od velikih povijesnih mislilaca anarhije.

Grad je također bio znatno pogođen opsadom na kraju Francusko-pruskog rata (1870. 1871.): u kaosu uzrokovanom padom vlade Napoelona III, novoutemeljena Pariška komuna mnoga je gradska adminstrativna središta (i gradske arhive) zapalila, dok je 20.000 Parižana ubijeno u borbama između komune i vladinih snaga, što je ostalo poznato kao semaine sanglante (krvavi tjedan)

U Albacetu su im se pridružili njemački borci, točnije ostaci ostataka njemačke dragovoljačke centurije ' Thällmann ', te preživjeli talijanski borci iz centurije ' Gastone Sozzi ', pa pripadnici francuske dragovoljačke bojne ' Pariška komuna '.

Maturirao je 1972. s radom Pariška komuna, s ocjenom 4. Uzor su mu bili Beatlesi i uvijek ja maštao da ima bend koji će pjevat kao beatlesi

Manjinski zastupnik Šemso Taknović podsjetio je, međutim, da je " i Pariška komuna trajala 72 dana, ali je bila pokretač mnogih promjena u svijetu "

Volio je povijest, što dokazuje i njegovo maturiranje s radom Pariška komuna.

Pariška komuna dogodila se 1870. a kod nas su se tek formirale nacije u modernom obliku.

Sve te republikanske kolone uzimale su nazive po nekadašnjim revolucijama (' Pariška komuna ', ' Oktobar broj 1 '), ali i imena svojih političkih vođa (' La pasionaria '), pa zatim sukladno svojoj snazi i elitnosti nazive poput ' Čelična bojna ', ' Željezna satnija '