Rev-802/2012 odbijen je prijedlog tuženika za donošenje dopunskog rješenja zbog revizije na odluku o izuzeću suca.Rješenje kojim se odbija zahtjev za izuzeće suca može pobijati samo u žalbi protiv presude u okviru žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP, pa je odluka o tome sastavni dio drugostupanjske presude u kojoj sud ocjenjuje osnovanost navedenog žalbenog razloga i ocjenu u tom pravcu navodi u obrazloženju te presude.

" Počinjena je apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91 i 91/92), jer je tužitelja u parnici zastupao punomoćnik P. Š. bez valjane punomoći.

Međutim, izmjenama i dopunama ZPP-a iz 2008. (čl. 186. d - čl. 186. g) određena je još jedna mogućnost za sudsku nagodbu, a to je kad stranke u tijeku parničnog postupka prilože sporazum kojim predlažu mirenje pri nekom od centara za mirenje, sud će stranke uputiti da se u roku osam dana obrate predloženom centru za mirenje i zastat će s postupkom do okončanja postupka mirenja, a stranke su dužne obavijestiti sud o obraćanju izabranom centru u roku osam dana.

Međutim, ako mirenje pred izbranim centrom za mirenje uspije, stranke će pred sudom, koji je stranke uputio na mirenje, zaključiti sudsku nagodbu, a ako ne uspije, stranke bez odgode obavještavaju sud radi nastavka parničnog postupka.

a) ima li stranka koja je podnijela zahtjev za mirno rješenje spora po odredbama članka 186. a ZPP pravo na naknadu troškova zastupanja po odvjetniku u tom postupku, ako je protivna stranka nakon podnošenja prijedloga dobrovoljno ispunila obvezu te nije došlo do pokretanja parničnog postupka,

Dodik je dužan nadoknaditi im troškove parničnog postupka, u iznosu od 3.981,76 KM, u roku od 30 dana, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Nakon provedenih dokaza tijekom parničnog postupka, Sud je utvrdio da su novinari izrekli vrijednosne sudove, a na temelju činjenica koje su im bile dostupne, te da nije došlo do prekoračenja dozvoljene slobode informiranja javnosti.

U nastavku izdvajamo slučaj sestara Vuković, Radmile i Mirjane, čiji roditelji (Milutin, r. 1945., Cvjeta, r. 1950.) i mlađa sestra (Dragana, r. 1988.) su ubijeni 01. svibnja 1995. u selu Medari, kojima još uvijek prijeti ovrha nad nekretninama i to temeljem troška koji je proizašao iz parničnog postupka, pokrenutog u vezi zahtjeva za naknadom nematerijalne štete radi usmrćenja roditelja i malodobne sestre.

Prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatelj može podnijeti i prije pokretanja parničnog postupka, a kada je podnesen nakon pokretanja parničnog postupka za odlučivanje o prijedlogu nadležan je sud pred kojim je parnični postupak pokrenut.

Presuda je zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1. ZPP-a jer je glavnom raspravom rukovodio sudski savjetnik, a ne sudac - predsjednik vijeća.

U tom pravcu potrebno je izbjeći prebacivanje odgovornosti posebice kada se radi o odbačaju kaznene prijave, te unaprijediti odnos policije i državnih odvjetništava. - uočen je porast zaprimljenih zahtjeva za davanjem pravnih mišljenja (ukupno 3.222 zahtjeva) što je 75,3 % više nego u 2002. godini, članovi Odbora svjesni su koliko to opterećuje ionako opterećena državna odvjetništva, stoga je postavljeno pitanje mogućeg rasterećenja državnih odvjetništava, - istaknuto je da je nedostatak ovoga Izvješća što njime nije obuhvaćen i rad Državnoodvjetničkog vijeća koje je svojim radom posebno na imenovanjima zamjenika državnih odvjetnika, vođenju stegovnih postupaka i razrješenja zamjenika državnih odvjetnika i obavljanjem drugih poslova svojim radom prema zakonom definiranim ovlastima zasigurno pridonijelo ukupnoj afirmaciji državnih odvjetništava, - članovi Odbora zatražili su dodatna pojašnjenja glavnog državnog odvjetnika u vezi utuženja Republike Hrvatske u radnim sporovima i stečajnim postupcima, te mogućnosti zaključenja nagodbe kako bi se uštedjela znatna sredstva pripadajućih kamata i troškova parničnog postupka. - ocjena je Odbora da je pojačani rad državnih odvjetništava, preraspodjela predmeta, praćenje rada nižih odvjetništava dala rezultate sadržane u Izvješću, stoga, Odbor podupire nastojanja glavnog državnog odvjetnika da je za ažuran i efikasan rad odvjetništava potrebno osigurati kadrovske, prostorne, informatičke i druge uvjete rada.

Za eliminiranje svih zaostataka i rješavanje svih sudskih predmeta u razumnom i pravednom roku, potrebno je poduzeti niz mjera: - reforma kaznenog postupka u pravcu ukidanja sudske istrage; - reforma parničnog postupka; - dostavljanje sudskih poziva putem dostavne službe tamo gdje se pozvana osoba zatekne, a ne više samo prema sjedištu tvrtke ili stanovanja; - uvođenje mjera za obeshrabrivanje nepotrebnog (obijesnog parničenja); - racionaliziranje mreže sudova i hitno ukidanje sudova koji nemaju dovoljan priljev predmeta da bi opravdali svoje postojanje; - izdvavanje ovrhi iz sudskog postupka; - izdvajanje gruntovnice iz sudova te spajanje gruntovnice i katastra te daljnja informatizacija zemljišnjih knjiga; - osnivanje specijaliziranih sudova za radno pravo, kako bi u posebnom skraćenom postupku efikasno zaštitili najugroženiju kategoriju u tržišnoj utakmici radnika.

Homoseksualni partneri trenutačno uživaju samo ona prava koja proizlaze iz Obiteljskog ili Zakona o istospolnim zajednicama, dok bračni partneri uživaju još prava iz 17 zakona, primjerice kod primjene materijalnog kaznenog prava, nasilja u obitelji, parničnog postupka, nasljeđivanja, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i drugih.

Troškovi parničnog postupka određuju se s obzirom na visinu predmeta spora.

Protiv ovog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i apsolutno bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 i 6 Zakona o parničnom postupku.

N. N. je u ožujku 2003. zatražio od Vrhovnog suda reviziju presude ŽS-a u Zagrebu (od 3. prosinca 2002.) pozivajući se na bitne povrede parničnog postupka te pogrešku primjene materijalnog prava.

Dakle, radilo bi se o određivanju mjere nakon pokretanja parničnog postupka i nakon što se tuženik (društvo) upusti u raspravljanje.

Unatoč relativnom zadovoljstvu ishodom parničnog postupka, Grad je Županijskom sudu ipak uložio žalbu za odbijanje zahtjeva za određivanje privremenih mjera osiguranja novčane tražbine, ali je svoju žalbu uložilo i društvo Hoteli Helios, navodeći kako je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, da su učinjene bitne povrede odredaba parničkog postupka te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava i donošenja odluke o troškovima postupka.

Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.430,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od dana tekućom od dana donošenja presude od 01.03.2012. godine do isplate u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe Pročitajte puni tekst presude. Vezana vijest o presudi Suda u Bjelovaru.

Završena je rasprava o procesno-pravnim pretpostavkama vođenja parničnog postupka, dok će se na idućem ročištu početi raspravljati o činjeničnim i pravnim pitanjima vezanim uz predmet spora, uz izvođenje svih predloženih dokaza.

Na tekst Konačnog prijedloga zakona istaknute su slijedeće primjedbe i prijedlozi: - predlaže se u članku 2. stavak 3. ispitati mogućnost vođenja i zbirke isprava u elektroničkom obliku, - predlaže se preispitati odredbu članka 9. Konačnog prijedloga kojim je regulirano da Fina u postupku upisa primjenjuje na odgovarajući način odredbe o izvanparničnom postupku, a podredno i opća pravila parničnog postupka, - predlaže se u članku 10. stavak 3. nadležnost Ministarstva pravosuđa za donošenje odluka o naknadi troškova, - s obzirom da je člankom 13. reguliran upis založnog prava na predmetu ovrhe ili osiguranja u korist više ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja redom zaprimanja, mišljenje je Odbora da je odredba članka 16. nepotrebna, - mišljenje je da odredbe koje reguliraju lebdeće založnopravno osiguranje spadaju u korpus teksta, a ne u prijelazne i završne odredbe, - u članku 39. sugerira se riječ hipoteka zamjeniti riječima upis založnog prava. - preporuča se u tekstu Konačnog prijedloga riječi prednosni red zamjeniti riječima prvenstveni red, jer je to termin parničnog postupka.

Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali tužitelj, ne na vodeći izričito žalbene razloge, ali se iz sadržaja žalbe vidi da se žali zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Prigovor je bolje ne uložiti ako ne postoje valjane osnove za pobijanje dugovanja, jer se prigovorom pokreće sudska parnica, a vaš se dug tada uvećava i za troškove parničnog postupka.

Vrhovni sud također može delegirati predmet sudu, koji nije nadležan iz razloga svrsishodnosti, što je regulirano pravilima parničnog postupka.

Postupak mirenja se pokreće tijekom parničnog postupka na zajednički prijedlog stranaka, na prijedlog jedne stranke koji prihvati druga stranka ili na prijedlog parničnog suca koji vodi postupak.

Na taj način sud se upućuje da može tijekom cijelog parničnog postupka strankama predložiti da spor riješe u mirenju pri sudu ili izvan suda.

Također ne stoji tvrdnja tuženika da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, kada je visinu štete utemeljio na Pregledu autorskih naknada za korištenje djela fotografije iz srpnja 1993. godine, jer je prvostupanjski sud pravilno primjenio uobičajenu stalešku naknadu za takvu vrstu autorskih djela, a naročito nije prihvatljiva tvrdnja tuženika da visina naknade nije primjerena stoga što se radi o monografiji u kojoj su objavljene predmetne fotografije s prvenstvenom svrhom promidžbe propalog komunističkog pokreta i njenog vođe, te " radničkog samoupravljanja ", jer se naknada zbog povrede autorskih prava ne može stavljati u omjer s ideološkim značajem i sadržajem pojedinog autorskog djela, već se visina naknade utvrđuje u omjeru s naknadom što bi ju autor dobio da je onaj koji je iskorištavao djelo za iskorištavanje djela zatražio dozvolu autora i slijedom toga platio naknadu za iskorištavanje djela. " VTS RH, Pž-4123/94 od 13. veljače 1996.

Uz tu odštetu, Hrvatska umirovljenom časniku mora platiti i zatezne kamate te riješiti troškove parničnog postupka, što iznosi dodatnih 20 - ak tisuća kuna.

Protiv tog rješenja žali se tužitelj pobijajući ga u cijelosti, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Ukoliko sud nije donio posebno rješenje i omogućio umješaču pravo žalbe, počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 1. u svezi članka 207. Zakona o parničnom postupku.