Upala zubnog mesa odnosno gingive dijagnosticira se kao gingivitis koji može predhoditi daljem napredovanju bolesti i progredirati u upalu samog parodonta.

Intraoralna dentalna slika daje nam prikaz pojedinog zuba, detalje krune i korijena te okolnih struktura parodonta i alveoralne kosti.

Intraoralna zobna slika nam daje pogled na vsak zob, podrobnosti o kroni in korenini in okolnih struktur parodonta in alveoralne kosti.

Uz to, postoje brojni faktori rizika koji povećavaju izglede za dobivanje oboljenja parodonta.

Čak i ako mislite da nemate nikakvih simptoma oboljenja parodonta trebali biste posjetiti parodontologa ukoliko se neki od sljedećih faktora rizika odnosi na Vas: pušenje, dijabetes, srčane bolesti ili postojanje oboljenja parodonta u Vašoj obitelji.

Patološke promjene parodonta prisutne su približno u 30 posto stanovništva iznad 35 godina starosti.

Ono što neki možda ne znaju jest činjenica da konzumiranje mliječnih proizvoda može umanjiti i rizik za nastanak oboljenja parodonta.

Mliječni su proizvodi također dobar izvor kalcija za koji se pokazalo da smanjuje rizik od nastanka teških oboljenja parodonta.

I oboljenje parodonta i kardiovaskularne bolesti smatraju se stanjima kronične upale.

Vrlo je važno brinuti o Vašim zubima čak i ako nemate oboljenje parodonta

Ponekad je sveobuhvatna parodontološka procjena jedini način da se ustanovi postojanje oboljenja parodonta.

Usprkos višečimbeničnoj prirodi ove infekcije, glavni čimbenici su bakterije i prehrambene navike koje osiguravaju da se bolest razvije i kao takva prepozna. " Plak, glavni etiološki činilac za nastanak karijesa i bolesti parodonta, je nemineralizirana organizirana nakupina mikroorganizama u organskom matriksu mukopolisaharida.

Studija je otkrila da je pušenje čimbenik broj 1 koji je samostalno utjecao na napredovanje oboljenja parodonta.

Preko 41 % ispitanika koji su sudjelovali u studiji, a čije je oboljenje parodonta u razdoblju između 1999. i 2003. napredovalo, bili su aktivni pušači.

No ovaj vitamin može učiniti mnogo više od pukog tjeranja šmrcanja on može smanjiti rizik od oboljenja parodonta.

Sudeći prema studiji, konzumiranje manje od 60 mg vitamina C dnevno može blago povećati rizik od pojave određenih vrsta oboljenja parodonta.

Oralnih antiseptici kemijskim putem učinkovito kontroliraju razinu bakterijske flore u usnoj šupljini te na taj način preveniraju najčešće infektivne bolesti usne šupljine, zubni karijes i bolesti parodonta.

Posljedica je upale parodonta ligamenta koji spaja zub sa kosti.

Doktor Cekić objasnio je i razliku između gingivitisa i parodontitisa i rekao kako je gingivitis upala vanjskog dijela parodonta i manifestira se krvarenjem, a kada dođe do dublje upala onda to rezultira parodontitisom koji je opasniji.

Posljedica parodontitisa je propadanje (nekroza) parodonta, te u krajnjem slučaju gubitak svih zubi.

Posljedica ove faze terapije trebala bi biti prestanak upale parodonta, te uklanjanje uzroka za daljnju progresiju bolesti.

Premda ta dva oboljenja zahvaćaju različite dijelove tijela, istraživanja ukazuju na to da su oboljenja parodonta i kardiovaskularne bolesti povezani.

Liječenje parodontitisa obuhvaća niz intenzivnih mjera higijenske faze (inicijalna terapija parodonta), veće ili manje kirurške zahvate, terapija održavanja (recall) pa čak i terapija antibioticima.

Mogu izazvati bolesti parodonta, a mogu i oštetiti neke kompozitne ispune (DeWet et al. 1986).

Ukoliko ste imali simptome oboljenja parodonta koji uključuju crvene, otečene ili osjetljive desni ili ste pak imali neku drugu bol u ustima, krvarenje tijekom četkanja zuba, stalan zadah ili Vam se promijenio zagriz, bilo bi dobro zakazati termin kod parodontologa.

Ipak, možda se pitate što je to točno bolest parodonta i zbog čega je dobro posjetiti parodontologa radi liječenja?

Iako se pokazalo da hranjivi sastojci poput mliječne kiseline, kalcija, vitamina C i D vjerojatno imaju učinak na oboljenja parodonta, pacijenti trebaju biti svjesni toga da uravnotežena prehrana sama po sebi nije nadomjestak za brigu o parodontu.

Pušenje, stres, hormonalne promjene, dijabetes i nasljedna predispozicija faktori su koji otežavaju očuvanje zdravlja parodonta.

Istraživanja također ističu da postojanje oboljenja parodonta može dijabetičarima otežati kontrolu razine šećera u krvi.

Oboljenje parodonta često karakterizira upala u ustima.