Reaktor s dva rashladna kruga čine reaktorska posuda s unutrašnjom opremom i poklopcem, dva parogeneratora, dvije reaktorske crpke, tlačnik, cjevovodi, ventili i pomoćni reaktorski sustavi.

U parogeneratoru reaktorsko rashladno sredstvo predaje toplinu koja na sekundarnoj strani parogeneratora grije pojnu vodu i pretvara je u paru.

Posebna operacija koja će biti izvedena za vrijeme ovogodišnjeg remonta je zamjena parogeneratora.

Zamjenom parogeneratora radni vijek elektrane produžit će se za slijedećih 20 - 30 godina, uz povećanje toplinske snage sa 1876 MW na 1894 MW.

Reaktor se hladi s više rashladnih krugova (na slici s dva rashladna kruga), sastavljenih od parogeneratora, pumpi i primarnih cjevovoda.

Izvedba nuklearne elektrane s tlakovodnim reaktorom zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova: rashladnog kruga reaktora (primarni krug) i rashladnog kruga parogeneratora (sekundarni krug).

Sekundarni dio sačinjavaju plašt parogeneratora te isparivački i parni dio.

Sekundarni dio parogeneratora nalazi se na tlaku od oko 6 MPa.

Černobil, Fukušima to su nuklearke koje nisu imale ugrađene sigurnosne sisteme za odvođenje i potapanje vodika koji se stvara kod eksplozija parogeneratora a NE Krško to ima.

Primarni medij nalazi se u snopu cijevi, a sekundarni u plaštu parogeneratora.

Posebno se čisti voda s talogom iz parogeneratora.

Sastoje se od triju grana: tople (između reaktora i parogeneratora), hladne (između pumpe i reaktora) i poprečne (između parogenratora i pumpe).

Svaki reaktor ima ukupno 8 helikoidalnih parogeneratora sa 656 cijevi.

Visinska razlika između jezgre i parogeneratora omogućava prirodnu cirkulaciju u slučaju ispada cirkulacijskih pumpi, a velik broj parogeneratora i pumpi predstavlja visoku redundanciju i umanjuje posljedice ispada bilo koje od tih komponenata.

povećana redundancija i odvojenost sistema (4 neovisna sistema za zaštitno hlađenje jezgre svaki od njih može sam hladiti jezgru nakon obustave reaktora što znači da je redundancija u ovom slučaju 300 %), smanjena vjerojatnost oštećenja jezgre (6 10 - 7 po reaktoru po godini), smanjena vjerojatnost ispuštanja i posljedica ispuštanja (manja vjerojatnost početnih nezgoda) smanjenje vjerojatnosti i posljedica teških kvarova (povećana robusnost kontejnmenta u slučaju topljenja jezgre i narušavanja integriteta reaktorske posude), zaštita kritičnih sistema od vanjskih događaja (postavljanje dvostrukog betonskog zida ukupne debljine 2,6 m sposobnog izdržati nadtlak u slučaju nezgode ili udara aviona), produženo vrijeme za reakciju operatera u slučajevima kvarova ili prijelaznih pojava zbog većih parogeneratora i tlačnika manja osjetljivost na ljudske pogreške ostvarena je korištenjem digitaliziranog sistema instrumentacije i kontrole te korištenjem najnovijih informacijskih sistema, pojednostavljenje sigurnosnih sistema i funkcionalna odvojenost, eliminacija pogrešaka u zajedničkom načinu rada fizičkom odvojenošću te upotreba različite podrške za pojedinu sigurnosnu funkciju.

Prijelazne pojave vezane uz pumpe za prisilnu cirkulaciju i sigurnosne pumpe eliminirani su dizajnom što uz izostanak parogeneratora rezultira izuzetno niskom vjerojatnosti oštećenja jezgre od 3 10 - 8 po reaktoru po godini.

Teška voda temperature oko 580 K prolazi kroz U-cijevi parogeneratora i nakon što preda toplinu običnoj vodi sekundarne strane parogeneratora vraća se natrag u reaktor.

Pojednostavljenje u primarnom krugu vidljivo je iz izvedbe parogeneratora; dvije pumpe i jedan parogenerator čine jednu mehaničku cjelinu (AP1000 ima ukupno dva rashladna kruga).

Time je izostavljen cjevovod između parogeneratora i pumpe te zasebna potporna konstrukcija pumpi.

Snaga elektrane originalno je bila 632 MWe, a nakon zamjene parogeneratora i osuvremenjavanja elektrane 2000. godine iznosi 696 MWe na pragu elektrane.

Zaštita reaktora i sprječavanje ispuštanja fisijskih produkata u atmosferu mora biti ostvareno i u slučajevima glavnog projektnog kvara (lom primarnog cjevovoda), ili, na sekundarnoj strani NE, loma parovoda ili loma cjevovoda napojne vode parogeneratora.

Pritom nastaje bioplin (metan, koji se koristi za pogon parogeneratora te dobivanje toplinske i električne energije.

NEK ima dva vertikalno postavljena parogeneratora po jedan u svakoj rashladnoj petlji.

Voda u sekundarnoj strani parogeneratora (napojna voda) nalazi se na nižem tlaku nego što je tlak u primarnom dijelu parogeneratora te nakon zagrijavanja isparava.

Para koja izlazi iz parogeneratora je suhozasićena para tlaka 6,5 MPa i temperature oko 280 C.

Visina parogeneratora je 2070 cm, a masa preko 320 t.

Reaktor ima 4 rashladna kruga; 4 cirkulacijske pumpe i 4 parogeneratora svaki mase 500 t nalaze se u svakom rashladnom krugui.

Zajedno s ostalim sustavima, ovi sustavi moraju: a) umanjiti aktivnost radioaktivnih tvari po jedinici volumena i regulirati sastav fisijskih produkata; b) pratiti i održavati prostornu koncentraciju vodika na dopuštenoj vrijednosti u cilju osiguranja cjelovitosti zaštitne zgrade. 16. Zaštitna zgrada opremljena sustavima za smanjenje tlaka i temperature mora imati rezervu za bitne potporne sustave, strukture i komponente tako da osigura njihov pogon uzevši u obzir kriterij jednostrukog kvara. (5) Sigurnosne analize i analize teških nesreća: 1. Projekt mora uključivati analizu odziva objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost barem na sljedeće pretpostavljene začetne događaje: a) mala, srednja i velika istjecanja rashladnog sredstva primarnog kruga; b) puknuće glavnog parovoda i cjevovoda napojne vode; c) smanjenje protoka rashladnog sredstva kroz reaktor; d) povećanje ili smanjenje protoka napojne vode; e) povećanje ili smanjenje protoka pare; f) neželjeno otvaranje sigurnosnih ventila tlačnika; g) neželjeno aktiviranje sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora; h) neželjeno otvaranje sigurnosnih ventila parogeneratora; i) neželjeno zatvaranje glavnih izolacijskih ventila parovoda; j) lom cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru; k) nekontrolirano izbacivanje kontrolnih šipki; l) izvlačenje kontrolnih šipki; m) gubitak vanjskog napajanja električnom energijom; n) nesreća pri rukovanju gorivnim elementima; o) kvar sustava za kemijsku i volumnu kontrolu; p) ispuštanje rashladnog sredstva iz primarnog kruga kroz pomoćne sustave, obilazak zaštitne zgrade; r) gubitak odvođenja topline u uvjetima hlađenja prirodnom cirkulacijom; s) gubitak hlađenja bazena za skladištenje. 2. Projekt mora uključivati analize odziva objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost na barem sljedeće vanjske pretpostavljene začetne događaje: a) nepovoljne prirodne uvjete koji uključuju: ekstremno opterećenje vjetrom, ekstremnu vanjsku temperaturu, ekstremne oborine i lokalne poplave, ekstremne temperature rashladne vode i smrzavanje, potrese; b) pad zrakoplova; c) utjecaj ljudskih djelatnosti i industrijskih aktivnosti u blizini objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost. 3. Projekt mora uključiti analize sljedećih scenarija za izvanredno stanje: a) pretpostavljene tranzijente bez sigurnosne obustave reaktora; b) potpun gubitak unutarnjeg napajanja električnom energijom (gubitak svih izmjeničnih izvora napajanja); c) potpun gubitak napojne vode; d) ispuštanje primarnog rashladnog sredstva uz kvar sustava za zaštitno hlađenje jezgre reaktora; e) gubitak rashladnog sredstva reaktora u uvjetima hlađenja prirodnom cirkulacijom; f) potpun gubitak procesne vode; g) gubitak funkcije odvođenja topline iz jezgre; h) nekontrolirano smanjenje koncentracije borne kiseline u reaktoru; i) lom nekoliko cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru; j) lom parovoda s istovremenim lomom cijevi za izmjenu topline u parogeneratoru. 4. Na temelju pogonskog iskustva, prikladnih sigurnosnih analiza i istraživačkih rezultata, adresirajući teške nesreće, u projektu se mora uzeti u obzir: a) mogućnost višestrukih kvarova sigurnosnih sustava s posljedičnom prijetnjom cjelovitosti fizičkih barijera u pogledu oslobađanja radioaktivnih tvari; b) skupinu određenih događaja, polazeći od pretpostavljenih začetnih događaja i koristeći kombinaciju vjerojatnosnih metoda, determinističkih metoda i tehničke procjene, te njihovo naknadno preispitivanje uz uporabu skupine kriterija kako bi se odredilo koja teška nesreća je unutar projektne osnove; c) ocjenu i provedbu bilo kojih projektnih promjena ili promjena u dokumentaciji ili pogonskim propisima, koje bi mogle umanjiti vjerojatnosti pojave određenih događaja prema točki b) ili ublažiti njihove posljedice, ako je njihova provedba razumno izvediva; d) mogućnost korištenja određenih sigurnosnih sustava i sustava koji nisu izravno povezani s nuklearnom sigurnošću, kao što su pomoćni privremeni sustavi za obavljanje funkcija različitih od onih prvobitno uzetih u obzir i pod uvjetima koji su različiti od pretpostavljenih pogonskih uvjeta, kako bi se objekt s nuklearnim reaktorom doveo u kontrolirano stanje ili ublažile posljedice određenih događaja prema točki b) podstavka 4. ovoga stavka; e) osiguranje pogonskih propisa koji se odnose na izvanredna stanja tijekom njihova trajanja; f) da kod objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost izgrađenih s više jedinica, korištenjem raspoloživih pomoćnih sustava iz drugih jedinica nije doveden u opasnost siguran pogon tih jedinica. 5. U analizama graničnih projektom predviđenih kvarova mora se uzeti u obzir neodređenost korištenih parametara, osiguravajući da rezultati analize budu konzervativni. (6) Protupožarna zaštita: U projektu se mora osigurati da pojava požara na bilo kojem mjestu ne sprječava sigurnu obustavu nuklearnog reaktora i njegovo održavanje u sigurnom stanju, te da ne uzrokuje oslobađanje radioaktivnih tvari ili ozračenje ljudi iznad utvrđenih granica. (7) Centar za kontrolu izvanrednih stanja (tehnički potporni centar): Projekt mora uključiti centar za kontrolu izvanrednih stanja, koji mora biti odvojen od kontrolne sobe i pričuvne kontrolne sobe, i tijekom nesreće mora djelovati kao radni prostor za grupu djelatnika za kontrolu izvanrednih stanja.

S obzirom da je sigurno napajanje parogeneratora napojnom vodom izuzetno važno za sigurnost elektrane, osim osnovnog sustava postoji i pomoćni sustav za napajanje.

Zadatak pomoćnog sustava za napajanje je osiguravanje hlađenja parogeneratora u slučaju kvara u osnovnom sustavu, a u normalnom pogonu ima prmjenu pri stavljanju elektrane u pogon i pri obustavi rada elektrane.