Prema pisanim tragovima osnovali su ga kolonisti s grčkog otoka Parosa i nazvali ga Pharos.

Priča o Farosu, današnjem Starom Gradu, koji se nalazi na jednom od deset najljepših otoka svijeta, otoku Hvaru, počinje davne 384. g. pr. Krista kad su antički Grci s otoka Parosa uplovili upravo u starogradski zaljev i utemeljili grad.

Unaprijed zacrtana ruta ekspedicije predviđa prela-zak Jadrana, dodir talijanske obale, prijelaz Otrantskih vrata, posjet Krfu, Leuki, Pilosu, oplovljavanje rtova Akritas, Tianaron i Malee, oko otoka Melos do Parosa.

Mykonos je otok u Grčkoj koji se nalazi između Tinosa, Syrosa, Parosa i Naxosa.

Utemeljili su ga Grci s otoka Parosa u Egejskom moru još 384. pr.

Tri dijela serije nose naslove: Od Farosa do Palagruže, od Palagruže do Parosa i Od Parosa do Farosa.

Kasnije su ostvareni i mnogobrojnim uzvratni posjeti delegacija s Parosa u Stari Grad-Faros.

Odatle se plovilo do otoka Melosa, znamenitog po opsidijanu i po kipu Venere, a od Melosa pored otoka Sifnosa do Parosa, odnosno Parikije, glavnog grada na otoku.Opisana plovidba je jedan od dva moguća plovna puta između Parosa i Farosa.

Kr. stanovnici grčkog otoka Parosa u Egejskom moru, rodnom mjestu pjesnika Arhiloha i kipara Skopasa.

Na sastanku je rečeno da su ekspedicija i prvi posjet delegacije Staroga Grada otoku Parosu odgađani ponajprije zbog nedostatka financijskih sredstava, te da se to više neće događati baš zbog toga što će se intenzivno odraditi niz aktivnosti kojima će se omogućiti odlazak do Parosa i natrag.

Starogradsko polje na jadranskom otoku Hvaru kulturni je krajolik koji je praktički ostao nepromijenjen od vremena kada su ga po prvi put kolonizirali jonski Grci iz Parosa u 4. stoljeću prije Krista.

Uz to, na raskrižju Šetališta Šime Ljubića i Ulice Predraga Bogdanića bit će i tekst na hrvatskom, engleskom i grčkom jeziku koji svjedoči o nastanku Starog Grada: Ovdje su 385./384. godine prije Krista pristali grčki pomorci s egejskog otoka Parosa i utemeljili grad Faros, današnji Stari Grad, najstariji grad u Hrvatskoj rekao je Edo Šegvić.

Parokia, glavni grad Parosa nas je iznenadio svojom jednostavnoscu i toplinom: mali trg, uske ulicice sve slatko, nenametljivo, tiho, a eksplozija boja i zivota

Konkretno, riječ je o odluci stanovnika egejskog otoka Parosa da osnuju koloniju, odnosno apoikiu, kako ta naselja u tuđini zovu stari Grci.

Ovih dana se navršilo jedno desetljeće od kada se šest članova čuvene ekspedicije Faros Paros Faros, praćene ekipom HTV-a, jedrenjakom Besa vratilo u svoj Stari Grad, a do 700 nm udaljenog Parosa plovili su preko Jadranskog, Jonskog i Egejskog mora upravo zato da bi ponovno uspostavili veze sa stanovnicima tog grčkog škoja s kojeg bijahu utemeljitelji drevnog Farosa (384. pr.

Kr. kada kolonisti s grčkog otoka Parosa utemeljuju polis (grad-državu) Faros.

Tada su Grci s egejskoga otoka Parosa prošli puntu polutoka Kabal, ušli u duboki Starogradski zaljev i doplovili do samoga njegova kraja, gdje su otkrili plodnu dolinu i kao pametni odlučili na tom mjestu podići grad.

Kad su već stigli do otoka Parosa, mladić stade uzlaziti prema Suncu.

- A gradu Farosu roditelji bijahu jonski Heleni koji preko tri mora doploviše s kikladskog otoka Parosa u Egeji, rođenju grada Farosa kumovaše tiranin Dionizije iz Sirakuze, svjedocima rođenja grada Farosa bijahu atenski arhont Diotref i rimski konzuli Lucije Valerije i Aulo Malije, vijest o rođenju grada Farosa cijelom svijetu bi obznanjena kad maratonac Dikon u Elidi postade olimpijskim pobjednikom.

Dobro, Bože moj, u takvoj gužvi dogodi se da se poneki kapetan zaboravi pa uspije potrefiti onu impozantnu hrid ispred Parosa, idealnu za brodolome, ali, u zemlji od 4000 otoka prije ili poslije moraš na neki naletjeti.

Sveèanosti je nazoèilo i izaslanstvo grèkoga garad Parikije s otoka Parosa, postojbine jonskih Helena koji su 391. godine prije Krista na prostoru današnjega Staroga Grada utemeljili Faros.

Grad su osnovali Grci s otoka Parosa u Egejskom moru, pa se pretpostavlja kako su mu oni i nadjenuli ime matičnog otoka koje se s vremenom izmijenilo glasovnom promjenom u Faros.

Kr., kada na njemu Grci s otoka Parosa u Egejskom moru osnivaju koloniju na mjestu današnjeg Staroga Grada (Pharos).

Mramor s Parosa čuven je po prozirnosti i od njega su izgrađeni brojni antički kipovi i svetišta.

Već smo predložili da i oni dođu na Hvar jedrenjakom, a u Starigradskom polju darovat ćemo im komad zemlje za kulture s Parosa.

Nas svakako uzbuđuje činjenica da je tako značajan intelektualac, još k tome rodonačelnik jedne od filozofskih škola klasičnog helenskog razdoblja, posjetio Hvar, i to prije osnivanja kolonije koju će stoljeće nakon Ksenofanove smrti utemeljiti oni isti Grci s otoka Parosa, jer je takav znanstveni posjet bio prava rijetkost u ondašnjem svijetu i još ilirskim jadranskim otocima, koji su se polako, u dodiru s velikim žarištima kulture, posebno južne Italije i Grčke, polako izvlačili iz neolitičkog zagrljaja.

Arheolozi s Parosa su bili i na arheološkim iskapanjima 1986. godine u Starom Gradu na Hvaru.

Peteročlanu posadu Hvarana predvodi arheolog Branko Kirigin, a oni će 1. svibnja 2003. zaploviti legendarnim jedrenjakom Besa, u kojem je Joža Horvat oplovio svijet, preko tri mora, Jadranskog, Jonskog i Egejskog, na 700 nautičkih milja dugačak put do grčkog otoka Parosa.

Još i danas se njeguju veze otoka Hvara i otoka Parosa, koji je i dao ime našem Hvaru, odnosno antički Pharos.

U svojoj disertaciji o odnosu Farosa i Parosa naveo je dva moguća puta kojim su Parani doplovili do Hvara i u dubokoj uvali sa sjeverne strane utemeljili Faros, jedno od 800 naselja koje su Grci osnovali na Sredozemlju i Crnom moru.