I onda najednom sve se vidi a sam Dakić konačno na Partenonu, već dolično tome bulazni o Holjevcu i vizijama za 21. stoljeće.

Njegova su djela nejednolika: od zlata i bjelokosti izradio je veličanstveni kip božice Atene u Partenonu, koja je u ruci držala lik Pobjede u naravnoj veličini, dok su na dijelovima odjeće, oklopa, kacige i štita izvedeni razni reljefni ukrasi.

Zna se da je Fidija upravljao izradom kipova na Partenonu.

A na frizu dugačkom 160 m i visokom jedan metar s unutrašnje strane predvorja na Partenonu nalazi se prikaz Panatenejskih svečanosti koje su izradili Fidija i njegovi učenici, između 440. i 437. godine pr.

Akropolis je služio kao obrambena tvrđava sve do 1687., kada su Venežani bombardirajući Turke pogodili skladište baruta u Partenonu.

Penjući se prema Partenonu, zadržavamo se na jednom mjestu i gledamo Atenu.

Divimo se nekom tamo partenonu i koloseumu, divimo se dioklecijanu koji je bia, blago rečeno, perverzni manijak.

Utjecaj arhitekture Perzepolisa može se uočiti na Partenonu i na bizantijskim zgradama, a kasnije, i u sasanidskoj umjetnosti.

Monumentalna plastična dekoracija na Partenonu (zabatne figure i friz) vjerojatno je djelo kolektivnog rada njegove radionice, izveden po njegovoj zamisli i pod njegovom paskom.

Čak što više, na Partenonu je ispravljena i optička iluzija sužavanja dugih građevina po sredini tako što su na sredini malo približili i izvukli stupove u prostor.

U atenskom Partenonu sredinom 5. st. prije Krista bili su postavljeni crni kipovi, te je ta igra između slikarstva i reljefnih oblika imalo utjecaj na grčko kiparstvo.

Zanimljivo je dodati da se je u tom periodu u Partenonu nalazila džamija, čiji su tragovi nakon grčkog rata za nezavisnost u prvoj polovici 19. stoljeća nestali.

Zbog toga je Sorelu mjesto na Partenonu.

Austrijski pravnik Paul Koschaker pri opisivanju europskog identiteta koristio je veoma sugestivnu sliku: Europa leži na tri brda: Partenonu, Campidogliu i Golgoti; međutim, daleko najdominantniji utjecaj je nesumnjivo onaj kršćanski: sve ono što obično zovemo Zapad bilo bi upravo nezamislivo bez toga utjecaja. Događaj Isus Krist je bio humus u koji su, duže od dvije tisuće godina, puštali svoje korijene europski narodi i koji je oblikovao njihov posebni senzibilitet i profinjenost. Europa je tek sasvim uzgred zemljopisni pojam pisao je kardinal Joseph Ratzinger, danas papa Benedikt XVI.; Europa nije kontinent koji bi se moglo opisati samo zemljopisnim terminima, već je naprotiv kulturni i povijesni pojam.

Mali Golubek na krilima Bolfanovih vina leti prema glazbenome Partenonu, sa Vinskog vrha prema vrhu hrvatske glazbene scene.

Poliklet u svojim skulpturama, Fidija, Iktin i Kalikrat na Partenonu i mnogi drugi svjesno su baratali matematičkim formulama koje su određivale lijepe proporcije; tako govorimo o Grcima kao o pronalazačima zlatnog reza.

Perun je vrhovno božanstvo u partenonu slavenskih bogova

Ako odemo u dublje detalje, inačice zlatnog reza naći ćemo posvuda, primjerice, u Partenonu u obliku zlatnog trokuta, u ljudskom unutrašnjem uhu u obliku zlatne spirale, u ružinim laticama kao zlatni kut ili u ljiljanima, tratinčicama, ananasu ili ljudskoj DNK kao Fibonaccijeve brojeve. (Priya Hemenway)

Njezina monumentalna važnost Atenjanima očituje se u veličanstvenom hramu u njenu čast, Partenonu, koji i danas ukrašava Akropolis.

Također sam vidio mrtve bogove, bogove fosile, izvanvremenske bogove: u Lascauxu zapanjen slikama u pećini, u toj utrobi svijeta u kojoj duša drhti pod silnim naslagama vremena; u Luksoru, u kraljevskim odajama smještenim desetke metara pod zemljom, ljudi psećih glava, skarabeji i zagonetne mačke što bdiju; u Rimu, u Mitrinu hramu, jedne sekte koja je mogla preobraziti svijet da je imala svoga Konstantina; u Ateni, dok sam se uspinjao stubama Akropole i išao k Partenonu, duha obuzeta mjestom na kojem je, tamo niže, Sokrat susreo Platona

A zbilja sam se radovala Partenonu i ostalom kamenju, kao Žera novom modelu starki.

Makar bili duzniji od Grcke upozorava na jedno; Ako u Grckoj glavni klesari na Partenonu mogu biti zene, a jesu (), mogu i kod nas

Na Partenonu se na dva mjesta mogla vidjeti borba Grka protiv opasne ženske družine, Amazonki (na metopama i na Ateninom štitu), dok se u hramu, na postolju Atene Partenos nalazio prikaz stvaranja prve žene, Pandore, koju su, kako doznajemo od Hezioda, bogovi stvorili kao zlo za muškarce.