Obavještajni oficir partizanskog odreda odmah posle prvog susreta sa njime posumnjao je u pravu namjeru.

Sisak u subotu slavi dva važna povijesna događaja: osnovanje prvog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. i pobjedu nad Turcima 22. lipnja 1593. godine.

U spomen na prve antifašiste Hrvatske i Europe, u šumi Brezovica, kod spomenika 1. partizanskog odreda, bit će održana središnja državna proslava Dana antifašističke borbe.

Članovi odreda bili su uglavnom Hrvati iz Siska i sisačkog kraja, a osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda, započela je oružana antifašistička borba u Hrvatskoj protiv okupatora Nijemaca i Talijana, te ustaškog režima NDH.

Pripadnici Prvog sisačkog partizanskog odreda bili su: Ivan Altić, Vujo Banjanin, Tomo Benak, Jože Berkopec, Stjepan Bezuh, Dragan Bobetko Maga, Mijo Bobetko, Ankica Brodarec Žganec, Ivo Brodarec, Ivica Bujić, Ksenija Cvetković, Vera Cvetković, Đuro Čaušević, Ivan Čeh, Jandro Čipor, Jakov Čulig, Nada Dimić, Mijo Dobranić Crni, Alojz Dujmić, Milan Đukić Grbe, Martin Filipić, Stjepan Filković, Ivan Gluhak, Mijo Gorički, Ivo Hrelec, Jagica Hrelec Klarić, Slavko Janić, Drago Jerman Talijan, Jurica Kalc, Stjepan Klarić Štefo, Franjo Knebl, Josip Krobot, Mato Kukolić, Katica Kušec Lasić, Marijan Laćan Lazo, Bara Lapčević, Ivan Lapčević, Ivo Lasić, Ivan Lovreković, Krešo Majer, Ana Malina Kuleš, Josip Malina, Ivan Mažar Lukica, Ivan Milković Milek, Đuro Ogulinac, Franjo Ogulinac Seljo, Ivo Ogulinac Globa, Ivan Pavleković Sajko, Mato Pavlinac Đuriš, Đuro Periček Kirija, Ivan Perković Crni, Ivan Perković Ćaće, Marijan Perković, Josip Prša, Drago Radović, Barica Rapić Crna, Stjepan Rujevčić Brk, Josip Selanec, Franjo Smolčić, Tomo Smolčić, Petar Steinburg, Ivan Šajković, Mika Špiljak, Josip Tominac, Tomo Tominac Josipov, Tomo Tominac Cestar, Vlado Trstenjak Brcko, Stjepan Tuđman Štefek, Stjepan Tumpić, Ivan Turkalj, Josip Tuškanec, Jagica Vužić Tuškanec, Drago Žuk Braco, Franjo Žuk i Pero Žuk.

U spomen na 31. listopada 1944. godine kada je u Zadar ušao Prvi bataljun Zadarskog partizanskog odreda, vijenac su zajedno s antifašistima položili predsjednica zadarskog SDP-a Ingrid Antičević-Marinović i potpredsjednik županijskog SDP-a Duško Vidov, a sat kasnije učinili su to i delegacija HSLS-a na čelu s Patricijom Jureško-Perović, povjerenicom HSLS-a za Zadarsku županiju te HNS-ovci Josip Mikelić, predsjednik Interesnog odbora za branitelje, Ljiljana Turbuk-Magaš i Stevan Atanasovski.

Poslije formiranja prvog Sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska, 22. lipnja 1941. godine, zasigurno među prvim oslobodilačkim i antifašističkim formacijama u okupiranoj Europi toga doba, Komunistička Partija Jugoslavije, koja je bila predvodnica borbe za oslobođenje, nacionalnu i socijalnu pravdu na jugoslavenskim prostorima, je na sjednici svoga Centralnog komiteta 4. srpnja 1941. godine, donijela odluku o dizanju ustanka naroda.

Nažalost, kao i o cjelokupnoj problematici iz NOB.e i kod ovih datuma na sceni je pokušaj povijesnog revizionizma, pa se formiranje Sisačkog partizanskog odreda povezuje s isključivim diktatom Moskve, tvrdeći da se ustanak nije organizirao zbog oslobođenja od okupatora, nego zbog pomoći boljševičkom SSSR-u.

O rušenju spomenika i spomen-obilježja NOB-a na novogradiškom području prenosimo dio teksta iz brošure koju je izdao Organizacijski odbor za obilježavanje 70. obljetnice osnivanja Psunjskog partizanskog odreda.

@ppetra Na drugom linku su ti zločini partizanskog odreda.

Naime, govoreći prošli tjedan na komemoraciji kod jame Jazovka na potpuno je neprihvatljiv način napao istodobno obilježavanje obljetnice osnivanja Prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska.

Josipović je podsjetio da je 22. lipnja ove godinje bio u Brezovici na obljetnici osnutka sisačkog partizanskog odreda što se od osamostaljenja Hrvatske slavi kao Dan antifašističke borbe.

Na sjednici je odlučeno da će na Dan antifašističke borbe i povodom sedamdesete obljetnice osnivanja Sisačkog partizanskog odreda, početka ustanka naroda Hrvatske i NOB-e protiv fašističkih okupatora i njihovih slugu u Drugom svjetskom ratu te dvadesete obljetnice napada na Dubrovnik, okolno područje i početka uspješne obrane Republike Hrvatske, delegacija Udruge antifašista Dubrovnika položiti vijenac na Spomenik braniteljima na Vjetrenom mlinu u Dubrovačkom primorju.

Došavši na taj prostor dalmatinski su proleteri (za naročite zasluge i vojne uspjehe, koje je stekla u dvogodišnjoj borbi protiv fašističkih okupatora, Druga dalmatinska je odlukom Vrhovnog štaba NOVJ od 15. srpnja 1944. godine proglašena proleterskom brigadom) na njemu zatekli i borce Dubrovačkog partizanskog odreda koji je do tada u manjim akcijama napadao neprijateljske kolone na cesti Dubrovnik Metković.

Tog dana prije 71 godinu utemeljena je prva postrojba antifašističke koalicije u okupiranoj Europi, ona Sisačkoga partizanskog odreda u šumi Brezovica smještenoj pored toga grada.

Autorka ovog spomenika, svetski poznata vajarka Vida Jocić, bila je borkinja Valjevskog partizanskog odreda i logorašica u Aušvicu.

Poslije ozdravljenja, Huso je postavljen za političkog komesara Majevičkog partizanskog odreda.

Od tada, Gigac kao komandir 1. čete 1. bataljona 1. banijskog partizanskog odreda učestvuje u nizu akcija.

Dan osnivanja sisačkoga partizanskog odreda i njegov odlazak u borbu Republika Hrvatska obilježava kao svoj blagdan - Dan antifašističke borbe koja je donijela uspostavu federalne hrvatske države i uvrstila je u red pobjednika u 2. svjetskom ratu.

Stotinjak antifašista okupilo se u nedjelju u 8 satu ujutro na splitskom predjelu Plokite ispred spomen ploče Prvog splitskog partizanskog odreda kako bi obilježili 71. godišnjicu osnivanja odreda i strijeljanja 21 pripadnika tog odreda u Ruduši kod Sinja.

Seljaci klimaju glavama i psuju slabu organizaciju veze koja nije znala dovesti nas zdrave i žive do partizanskog odreda.

Smatramo da 22. lipnja treba i dalje obilježavati, ali na isti način kao i datume osnivanja drugih jedinica: Kalničkoga partizanskog odreda, 13. proleterske brigade, 7. banijske divizije, 10. korpusa zagrebačkog i drugih.

Gradska je vlast, međutim, dobila kritiku zbog odbijanja prijedloga Udruge za vraćanjem antifašističkih naziva ulicama poput Ulice 31. listopada, Ulice Zadarskog partizanskog odreda, te za vraćanjem dijelu obale naziv Obala maršala Tita.

Bio je jedan od prvih boraca romanijskog partizanskog odreda, komandir glasinačke čete i zamjenik komandanta Romanijskog partizanskog odreda.

Ovdje, kod spomenika postavljenog na mjestu starog bresta 1981. godine, kod monumentalne, simbolične građevine autora našeg Siščanina, kipara Želimira Janeša, u slavu pripadnicima Prvog partizanskog odreda, u slavu svim herojima naše domovine, čestitam vam Dan antifašističke borbe, sa željom da se vidimo i sljedeće godine ", govor je Marine Lovrić Merzel.

Neposredno poslije diverzije, Vilim Galjer sa ostalim učesnicima (Josip Ćuljat, Stavko Markon i Nada Galjer) odlazi u partizane na Kordun, gdje je odmah postavljen za komandira 2. čete 3. bataljona 2. kordunaškog partizanskog odreda, koji je operisao na sektoru Slunja.

U jesen 1941. godine Glavni štab NOP odreda za Crnu Goru i Boku ga je imenovao za zapovjednika Nikšićkog partizanskog odreda, koji je ubrzo narastao na deset bataljuna.

Godine 1941 stupio je u Treću četu Drugog Kozarskog partizanskog odreda na Vitlovskoj.

Odmah je pristupio formiranju mornaričkih stanica, a zatim i prvog mornaričkog partizanskog odreda.

- Predlagali smo nadležnim organima vlasti u Zadru da se u naš grade vrate barem neka antifašistička obilježja koja su maknuta 1991. Tražili smo, što redovno činimo od 1994., da se u naš gard vrati Titovo ime dijelu obale na Poluotoku, ime ulice 19. divizije, Zadarskog partizanskog odreda i 3. pomorskog obalnog sektora, jedinica koje su prve ušle u Zadar te ime Ulice žrtava fašizma i 31. listopada 1944. koja bi podsjećala građane, posebno mlađe generacije, na dan oslobođenja voljenog grada od dugogodišnje fašističke okupacije.