Pa zamislite samo da je Pasko Baburica Šoletić, najveći Kalamotez svih vremena, čuveni i bogati hrvatski emigrant i poduzetnik u Čileu s početka 20. stoljeća razmišljao i djelovao na način kako to čine Siniša Grgić, Željko Markota i Davor Lauc, i svi oni koji su se uprtili u Kalamotu s njima, ispred ili iza njih.

Don Marin Beusan slikao je sliku Gospe od Zdravlja za novi oltar crkve Gospe od Obrane s domaćim obilježje u kojoj gospin lik predstavlja Kate Klešković a maloga Isusa sin joj Pasko.

Osim navedenih skupina hercegovacki franjevci imali su i drugih mucenika, ubijenih ponajvise pojedinacno na mjestima gdje su radili ili su odvedeni s tih mjesta. 1. Fra Stjepan Naletilic, roden 1907., zupnik u Kongori, odveden u Rilic i ondje ubijen 25. svibnja 1942. 2. Fra Krizan Galic, roden 1870., ubijen 30. listopada 1944. u zupnomu stanu u Medugorju, bombom koju su partizani bacili kroz prozor. 3. Fra Makso Jurcic, roden 1913., kapelan na Humcu, odveden od partizana i strijeljan u Vrgorcu 28. sijecnja 1945. 4. Fra Petar Sesar, roden 1895., zupnik u Capljini, odveden pocetkom veljace na istocnu stranu Neretve i ubijen na nepoznatu mjestu. 5. Fra Julije Kozul, roden 1906., zupnik u Veljacima, odveden i ubijen u Ljubuskomu 7. veljace 1945. 6. Fra Pasko Martinac, roden 1882., kapelan u Veljacima, pratio je zupnika, kojega su partizani odveli, i zajedno ga s njim ubili, 7. veljace 1945. 7. Fra Martin Sopta, roden 1891., profesor, odveden 12. veljace 1945. iz Cerina i sljedece noci ubijen u Ljubuskom. 8. Fra Zdenko Zubac, roden 1911., ubijen u Ljubuskomu, u noci 12. veljace 1945. 9. Fra Slobodan Loncar, roden 1915., ubijen u Ljubuskomu, u noci 12. veljace 1945. 10. Fra Filip Gaspar, roden 1893., zupnik u Gradnicima, odveden oko 10. veljace 1945. i negdje ubijen. 11. Fra Ciril Ivankovic, roden 1877., iz Gradnica odveden 10. veljace 1945. i ubijen na nepoznatu mjestu. 12. Fra Jako Krizic, roden 1893., zupnik u Citluku, odveden 9. veljace 1945. i naden ubijen na mjesnomu groblju Podadvoru. 13. Fra Vale Zovko, roden 1889., zupnik u Kocerinu, ubijen 20. svibnja 1945. 14. Fra Andrija Topic, kapelan u Kocerinu, ubijen 20. svibnja 1945. pred ocima svoje majke, zajedno s ujakom fra Valom Zovkom. 15. Fra Bono Jelavic, roden 1898., u bijegu pred partizanima uhvacen kraj Velike Gorice i ondje ubijen oko 11. svibnja 1945. 16. Dr. fra Radoslav Glavas mladi, roden 1909., nacelnik bogostovlja u Ministarstvu pravosuda i bogostovlja, objesen u Zagrebu 27. svibnja 1945., a presuda je donesena, napisana i potpisana 14. lipnja () 1945. godine. 17. Fra Bruno Adamcik, roden 1908., profesor glazbe na Sirokomu Brijegu, u bijegu pred partizanima uhvacen i ubijen poslije 18. svibnja 1945. 18. Fra Dane Colak, roden 1916., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen poslije 15. svibnja 1945. 19. Fra Svetislav Markotic, roden 1921., mladomisnik, u bijegu pred partizanima dosao u Maribor i ubijen u svibnju 1945. 20. Fra Darinko Mikulic, roden 1919., u bijegu pred partizanima zarobljen u Krapini i ondje ubijen, u noci 4. lipnja 1945. 21. Fra Julijan Petrovic, roden 1923., bogoslov, u bijegu pred partizanima zarobljen u Krapini i ondje ubijen 4. lipnja 1945. 22. Fra Lujo Milicevic, roden 1919., u bijegu pred partizanima ubijen u Sloveniji, u svibnju 1945. 23. Fra Andelko Nuic, roden 1908., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji, i ubijen poslije 15. svibnja 1945. 24. Fra Metod Puljic, roden 1912., u bijegu pred partizanima naden u Krapini i ubijen u noci 4. lipnja 1945. 25. Fra Emil Stipic, roden 1912., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 26. Fra Branko Susak, roden 1912., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 27. Fra Jenko Vasilj, roden 1914., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 28. Fra Tihomir Zubac, roden 1918., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 29. Fra Ante Majic, klerik, roden 1922., u bijegu pred partizanima uhvacen u Sloveniji a na povratku obolio od upale mozga.

Na čelu joj je bio industrijalac Pasko Baburizza.

U 21 sat, također u ARL, dubrovački umjetnik Pasko Buđelez na koncu će se performansom osvrnuti na vlastiti odnos sa dubrovačkom sadašnjošću i prošlošću.

Danas Institut ima 20 laboratorija (koji pokrivaju područja od molekularne neurobiologije do neurolingvisitke) i Međunarodni znanstveni savjet sastavljen od istaknutih znanstvenika kao što su Pasko Rakic, Krešimir Krnjević, Tamas Freund, Oleg Krishtal i drugi.

Izložbu čine radovi umjetnika suvremene dubrovačke scene kao Slaven Tolj, Marko Ercegović, Maja Marković, Stjepan Grbić, Mario Cvjetković, Ana Opalić, Tina Gverović, Grupa ABS, Pasko Burđelez i drugi.

Pasko Barović, jedan od osnivača Saveza, se od svoje šeste godine bavi tenisom, a već deset godina radi kao trener. U Centar sam ušao s osobnim financijama, uz pomoć obitelji.

Polaganju cvijeća bili su nazočni i predsjednik povjerenstva Hajduka u Dubrovniku Pasko Malenica, te članovi povjerenstva Nino Obradović i Vedran Smokvina, te ujedno i članovi uprave Hajduka, predsjednik Skupštine Nediljko Špiro Erceg i član UO Ferante Colnago.

Da je tenis jedan od najtežih i najzahtjevnijih sportova, dokaz su dva mlada trenera Pasko Barović i Romano Kristić koji osobnim ulaganjem žele potaknuti bolji sportski život u našem Gradu.

Između 50 - ak gostiju, uz studente likovnih umjetnosti koji na momjanskoj umjetničkoj platformi stvaraju svoje prve radove, u projektu će sudjelovati prošle godine nagrađeni Martin Mrzljak i Stjepan Milas, umjetnici i mentori Nicole Hewitt, Tanja Dabo, Vlasta Žanić, Naoko Takahashi, Ana Hušman, Tina Gverović, Elke Krasny, Ben Cain, Marko Ercegović, Pasko Burđulez, Boris Greiner, Florian Roithmayrn, Siniša Labrović, Boris Cvjetanović, Dragan Kaluđerović i drugi.

Tvoj Pasko, znala je da će otputovati.

Ruski novinar i ekolog Grigorij Pasko, koji je uhiæen zbog špijuniranja u korist Japana nakon što je otkrio sluèaj zagaðivanja okoliša za koji je bila odgovorna ruska mornarica, osloboðen je u èetvrtak iz zatvora na ruskom dalekom istoku.

Kao prvi od njih predstavlja se 18. veljače (petak) u 21 sat Pasko Burđelez performansom Kruh.

Ma daj pasko patak, nemoj se praviti pametan.

Shvatio sam da bi bilo dobro napraviti nešto slično i u Dubrovniku, ističe Pasko Barović.

Iskazao se tada mlađahni Pasko Nadramija koji je poput živoga GPS-a svjetovao suigrače i navodio im balote, punat po punat do 11:10. Osjetile su se tad nervoza pa i nesigurnost u Komolca dok Đamonja nije osvojio odlučujući punat i pobjedom osigurao odlazak svojoj ekipi u Split i veliko finale.

Gospodine Pasko, sto je onda bednjanski govor, ako nije govor kajkavskog narjecja?

Uspješno je završena restauracija Sunca - bakrenog pozlaćenog brojčanika s gradskog zvonika kojeg je 1781. godine, kao i satni mehanizam, izradio Pasko Baletin, samouki urar iz Konavala.

Pošto je sve radove financirao bogati iseljenik Pasko Baburica, Nadgledni odbor je 30. lipnja 1928. izvijestio dobrotvora Baburicu o provedenom natječaju.

te 1781. godine, gradski sat je dobio novi satni mehanizam, koji je bio ručni rad jednog fratra. naime, satni mehanizam gradskog zvonika bilo je djelo dubrovačkog franjevca rodom iz stravče (dubrovačko primorje), imenom fra pasko petrov baletin. satovi ovog fratra, vrlo poznatog urara, čuvali su se u franjevačkom samostanu.

Pojednostavnjeno rečeno, u prvom je slučaju posrijedi pretežito šira, povijesna i općepovijesna problematika, u drugom pak pojedini aspekti književnih djela što su ih namrijeli neki od ponajvećih: Šenoa, Pasko Antun Kazali i Janez Trdina, S.

o festi sv. vlaha, 1927. bila je učinjena svečana večera na kojoj su se skupljali dobrovoljni prilozi za izradu spomeničkih medaljona. od kipara iva kerdića naručeno je 98 brončanih spomen-medaljona. medaljoni promjera 5 cm s trostrukim završnim žlijebom i s unutarnje strane žlijeba reljefnim slovima ime: PASKO.

Nikola Miloslavić iz Buića dobio je priznanje za najbolje blago ekstra djevičansko ulje sorta oblica, a Pasko Pendo iz Makoša osvojio je zlatnu medalju za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Prvo kad se ribar Nikola obraća Paskoju: Pasko, neće nam dat smorac već loviti,/a vrime je ručat, ča je meni mniti./Nu jidro napravi, argutlu izmi van,/i sve ino spravi, hodmo na drugu stran/Pojdosmo jidreći od bada onoga/po moru puzeći put kraja drugoga.

Bračanin Frano Petrinović bio je glavni direktor tvornica koje je (uključujući industrijsku opremu i nalazišta salitrene rude) zajedno s Paskom Baburicom 1929. prodao sjevernoameričkom koncernu Guggenheim Brothers iz New Yorka, pa se te godine Jugoslavensko-amerikanska plovidba (osnovana 1924. u svrhu razvića prometa prema Peruu i Čileu) i Atlantska plovidba " Ivo Račić " udružuju u Jugoslavenski Lloyd u kojem je gospar Pasko bio potpredsjednik i uložio svoj glavni kapital.

Mrežu Mornar BS pogodili su Gigović i Pasko Šturica te je sastav trenera Pava Pulića po drugi put imao plus dva (7:5).

Razgovarao Pasko FILIČIĆ Snimio Željko TUTNJEVIĆ

eto prorok me svojim komentarom posjetio na polaganje mojeg vozackog ispita bilo je to davne a cini mi se 1988 u Crikvenici, instruktor Pasko a vozilo naravno fico... a da se pokusam prisjetiti....

Dok su drugog jutra lovili ribe, Pasko je pjevao narodnu pjesmu, a zatim je i Nikola počeo pjevati, dok je Hektorović te pjesme usput zapisivao.