Kod nalaza sumnjivog na karcinom uzimaju se uzorci za patohistološku analizu, a kolonoskopičar izdaje završno mišljenje, te taj nalaz bolesnici dobiju poštom.

Materijal dobiven intervencijom šalje se na patohistološku analizu.

Kod osoba kod kojih postoje displastični madeži potencijalni prekursori melanoma, dermatolog može odlučiti da se kroz određeno vrijeme prate eventualne promjene i tada odluči da li je potreban dodatni zahvat biopsija (uzimanje uzorka promjene za patohistološku analizu) ili operativno uklanjanje promjene ne koži.

U tablici 6. prikazana je učestalost dijagnostičkih zahvata na maternici u svrhu uzimanja uzoraka za patohistološku analizu.

Ukoliko postoje patološke promjene uzimaju se uzorci za patohistološku analizu, a nalaz kolonoskopije šalje se na kućnu adresu.

Ukoliko se posumnja na rak prostate potrebno je učiniti biopsiju žlijezde tj. uzimanje tkiva prostate za patohistološku analizu.

- Ako bolesnik ima alarmantne simptome, bez obzira na dob, i/ili je starije životne dobi, upućuje se na gastroskopiju kojom će se pregledati sluznica jednjaka, želuca i duodenuma, te uzeti biopsija sluznice za H. pylori (brzi testovi) ili biopsija sluznice za patohistološku analizu, gdje će se ujedno dodatno učiniti i posebno bojenje kojim će se dokazati bakterija.

Također, ako postoji izrazita sumnja da je proces u dojci zloćudan i uznapredovao do te mjere da je liječenje potrebno započeti kemoterapijom, uzima se uzorak patološkog tkiva za detaljnu patohistološku analizu, a na temelju nalaza određuje se optimalna kombinacija citostatika za kemoterapiju.

Uzeti materijal se šalje na patohistološku analizu (PHD). 3. Nakon 6 tjedana od biopsije ponavlja se papa test.

Kolposkopom se uočavaju i markiraju sumnjive promjene na sluznici, koje se onda biopsijom izuzimaju za patohistološku analizu.

U slučaju suspektnih PIN-promjena u obzir dolazi eventualno učiniti biopsiju i patohistološku analizu.

Odstranjuje se ako liječnik procijeni da je potrebno, kirurški u cijelosti sa zdravim rubom i obavezno šalje na patohistološku analizu.

Ovim putem pored direktnog uvida u stanje sluznice, u mogućnosti smo uzeti uzorak za patohistološku analizu, kojom prilikom procjenjujemo stupanj upale, isključujemo malignu bolest i utvrđujemo status infekcije Helicobacterom pylori.

Materijal se pošalje na patohistološku analizu, te preventivno kroz nekoliko dana dobivate antibiotike.

Traje svega nekoliko minuta, a tijekom pretrage se može odmah uzeti uzorak tkiva za daljnju patohistološku analizu (PHD), te utvrđivanje prisutnosti želučane patogene bakterije Helicobacter pylori.

Takve, preventivne operacije, uz patohistološku analizu, provode se u cijelom svijetu i mnogim ljudima spašavaju život jer u određenim slučajevima otkrivaju i početne stadije melanoma koji su tada potpuno izlječivi.

Za patohistološku analizu je najbolje izvaditi najveći čvor jer je najveća vjerojatnost da će se u njemu naći tumorsko tkivo ako uistinu postoji.

Nakon takovog zahvata potrebno je mirovanje kroz nekoliko dana. 0 dstranjeni komad tkiva šalje se na patohistološku analizu.

Kiretažom se odstrane ostaci posteljičnog tkiva i ploda iz maternice te time zaustavi krvarenje i spriječe infekcije maternice, a dobiveni materijal se šalje na patohistološku analizu.

Dermatološka kirurgija i onkologija (pregled i dermoskopija madeža i drugih tumorskih promjena na koži te prema potrebi kiruško uklanjanje uz patohistološku analizu)

Polip se obavezno šalje na patohistološku analizu i prema rezultatu analize određuje se daljni postupak, jer ponekad nalaz histoloških pretraga mogu ukazivati i zloćudne promjene unutar polipa i biti rani znak zloćudne bolesti maternice.

Nakon toga se dobiveni materijal šalje na patohistološku analizu.

Ukoliko je potrebno, učini se biopsija uz patohistološku analizu.

Uz to je bitnije učiniti kolposkopiju i ciljanu biopsija sa ekskohleacijom te uzeti materijal poslati na patohistološku analizu (PHD) koja je točnija od citološke, odnosno od papa testa. 6 tjedana iza biopsije treba učiniti papa test te ukoliko su i PHD i ponovljeni papa test CIN III mora se učiniti LETZ ili klasična konizacija da se ukloni postojeća promjena - CIN III.

Ako ih ima više od sto tada to zovemo sindromom displastičnih nevusa i takvi pacijenti se moraju redovito dermatoskopski kontrolirati, a sumnjive promjene se moraju što ranije ukloniti i to klasičnom kirurškom metodom uz patohistološku analizu.

Problem pri krioterapiji je taj što nema uzorka za patohistološku analizu.

Prednost je kolonoskopije pri blažem krvarenju, to što se može odmah pristupiti zaustavljanju krvarenja, ako se nađe lezija, ili se mogu istodobno uzeti bioptički uzroci za patohistološku analizu.

Druga je prednost ove metode smanjen broj infekcija, a mogući nedostatak kod uzorkovanja za patohistološku analizu jest ponekad nedovoljna količina uzorka.

Ovom je metodom također moguće uzeti materijal za patohistološku analizu, te odstraniti patološke izrasline - polipe.

Maternica se odvaja od susjednih organa, podvezuju se odgovarajuće krvne žile, nakon čega se maternica odstranjuje u cijelosti, s ili bez jajnika, i šalje na patohistološku analizu.