Proizvođač skija iz Seattlea svoje modele gradi oko drvenih jezgri, a u sastav ulaze različite kombinacije jele, jasike, paulovnije, bambusa i smreke.

Za skijašice postoje tri inačice Bioflex jezgre kod koje je pod vezom jezgra načinjena od tvrđe jasike, a na krajevima skije od lagane paulovnije.

Usporedbe radi, agronom Glumpak kaže da će 500 sadnica paulovnije na jednom hektaru u trećoj godini dati 80 tona drvne mase, dok vrba daje tri puta, a topola četiri puta manje.

Ona u svijetu slovi kao najbrže rastuće drvo zbog čega se s pravom može nazvati drvom budućnosti kaže agronom Glumpak dodajući i to da u kineskoj tradiciji, odakle drvo potječe, svako novorođeno žensko dijete na dar dobije sadnicu paulovnije jer će upravo to drvo služiti za izradu cijelog namještaja koji će, kad odraste, nositi sa sobom kao miraz.

Uzgojem i promidžbom uzgoja paulovnije bavi se Stevan Bošnjak iz Subotice koji nam je ljubazno ustupio i sve fotografije, a kako je porijeklom iz Vinkovaca te je njegova tvrtka A S UNION uz Institut i zavod za novu tehnologiju generalni zastupnik i distributer za ovu biljku za područje bivše Jugoslavije te Mađarske i Slovačke, ima jedno predstavništvo i u Hrvatskoj.

Jezgru K2 skija i dalje čine različite kombinacije drveta: jele, jasike, paulovnije, bambusa i smreke.

Biocore je ekološka jezgra razvijena za lagane freeride skije što u velikoj mjeri koristi brzoobnavljajuće drvo paulovnije.

nick88@ ja bih " čovjeka koji je platio svojim parama da postavi kocke " pohvalio jer je makar jedno od dva stabla, koja su nekada bila na gradskoj zelenoj površini ispred kuće, donekle nadoknadio sadnjom jedne paulovnije a to je stablo koje za desetak godina naraste do impozantne veličine.

Carski grb cvjetova paulovnije na zidu oko hrama pokazuje tko je glavni patron ovog hrama

Vatrootporna škrinja za dokumente, izrađena od vatrootpornog drva paulovnije (ne znam imamo li hrvatski prijevod za ove isključivo dalekoistočne biljke)