Habsburški apsolutizam i hrvatski protonacionalizam: " Croatia Rediviva " Pavla Rittera Vitezovića i izvorišta hrvatske političke misli.

Katalog je priređen u povodu 300. obljetnice smrti Pavla Rittera Vitezovića, hrvatskog pisca i leksikografa, a predstavio ga je autor dr. Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK-a u Zagrebu.

Trenutak je da raspravimo što je zapravo ilirska tradicija, otkud i što znači interferiranje i podudaranje ilirstva i hrvatstva koje pratimo tijekom povijesti od Jurja Šižgorića (1420 - 1509) i njegova djela De situ lllyriae et civitate Sibenici do Jurja Ratkaja (Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae), pa od njega do obnovitelja hrvatske svijesti Pavla Rittera-Vitezovića (Kronika aliti spomen svega svita vikov), i od njega do Matije Petra Katančića?

Nove prilike u Hrvatskoj, izvjesni optimizam probuđen nakon dvostoljetnih borbi za očuvanje egzistencije ostataka kraljevstva, najbolje se vide u djelu Pavla Rittera Vitezovića.

Ono čem je riječ je koji narod, danas, ima povijesno sjećanje na tu baštinu i taj period doživljava kao dio svoga identiteta. vać sam napomenuo primjere Marulića i Palmotića, a isto tako mogu i prvog pisca povijesti Bosne, koja nije potpuna mitomanija, Pavla Rittera Vitezovića, kao i Andriju Kačića Miošića, kod kojega u fantazijskoj mješavini ulazi ne samo starobosanska motivika (i niz drugih) u dio pankroatističke ideologije.

I usprkos tome sto je Venecija kao sudionik rata uspjela prosiriti svoje posjede na stetu hrvatskih povijesnih i etnickih teritorija u Dalmaciji, ipak mozemo prihvatiti misljenje hrvatskog znanstvenika i sudionika u tim zbivanjima Pavla Rittera Vitezovica kako je to bila Croatia rediviva (tj. ozivljena Hrvatska).

Na carskoj su strani tom prilikom bili naročito neki hrvatski plemići, pa je Leopold zbog toga Petru i Nikoli Kegleviću, kao i Franji i Sigismundu Rattkayu podijelio grofovsku čast, a Stjepana Jelačića, Baltazara Patačića, Jakova Ilijašića i Pavla Rittera Vitezovića proglasio vitezovima sa zlatnom ostrugom.

7. siječnja 1652. 360 godina od rođenja Pavla Rittera Vitezovića

Među njima je prva tiskana knjiga pjesama na hrvatskom jeziku ' Knjiga pjesama i elegija ' Jurja Šižgorića iz 1477. godine te prva hrvatska tiskana knjiga ' Misal po zakonu rimskoga dvora ' iz 1483. Tu su i prva izdanja Marka Marulića, Matije Vlačića Ilirika, Petra Zoranića, Pavla Rittera Vitezovića ", kazala je upraviteljica knjižnice Vesna Juričić.

Na ovom studijskom posjetu održanom 25. i 26. ožujka sudjelovali su učenici i profesori Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića iz Senja i Srednje škole Otočac, dok su Rabljani bili ovogodišnji domaćini.

Godina 2013. donosi dvije značajne obljetnice: navršava se 300 godina od smrti velikog hrvatskog jezikoslovca, pisca i polihistora Pavla Rittera Vitezovića, što ćemo obilježiti predstavljanjem njegova velikoga rječnika Lexicon Latino-Illyricum, te 100 godina od rođenja akademika Petra Guberine, utemeljitelja verbotonalne metode i Poliklinike SUVAG.

Ujedno, prijevod Marcelina najnoviji je prilog zbirci antičkih, srednjovjekovnih i novovjekovnih latinskih izvora za povijest prostora na kojem se, među ostalima, smjestila i današnja Hrvatska; dobar dio te zbirke od 1979. naovamo objavljuje upravo biblioteka Latina et Graeca, omogućujući tako nama današnjima da slijedimo lektirne putove jednog Ivana Lučića ili Pavla Rittera Vitezovića.

Začetnikom hrvatske ideje u politici Šarić smatra Pavla Rittera Vitezovića, ali pravašima smatra i Filipa Grabovca i Juraja Križanića.

Bez latinskoga je nezamislivo i do danas nedovoljno proučeno djelo sina alzaškoga doseljenika i neumornoga hrvatskog domoljuba Pavla Rittera Vitezovića (1652. ⠀ 1713.).

Prema zabilješci Pavla Rittera Vitezovića, upravo u Ozlju (zacijelo u nekoj dvorani Palasa) Petar Zrinski spjevao je parafrazirani prijevod s mađarskog na hrvatski jezik Adrianskog mora sirenu.

Nakon požara u kojem je nastradala zemaljska tiskara Pavla Rittera Vitezovića u Zagrebu, trebalo je proći dosta godina da se tiskarstvo obnovi i postane čimbenik kulturnoga i gospodarskoga napretka Zagreba i Hrvatske.

Silvije Šojat Pavla Rittera Vitezovića Senj

Zona zahvata je na površini od 740 metara kvadratnih, sveukupne dužine 110 metara, a obuhvaća dio Ulice Pavla Rittera Vitezovića od Trga bana Jelačića do križanja s Agatićevom ulicom i od križanja Fiumara do križanja s Ulicom Đure Šporera.

Rijeka, 26. siječnja 2012. Započelo je uređenje Ulice Pavla Rittera Vitezovića, koje predstavlja nastavak uređenja pješačke zone Starog Grada, prema projektu " Uređenje dijela javnog prostora Starog Grada ".

Ime manifestacije spomen je na djelo Pavla Rittera Vitezovića Croatia rediviva (objavljeno je u siječnju 1700. na latinskom jeziku u Zagrebu) i odgovor na domovinsku postojanost programski i viteški Hrvatskoj potrebnih i bližih godina.

U burnu biografiju Pavla Rittera Vitezovića, punu dramatičnih uspona i padova, napokon se može upisati da je njegov Lexicon, sastavljen oko 1700. godine, izašao iz tiska

Na internetu su tako neka od najvrjednijih izdanja, poput djela iz tiskare Pavla Rittera Vitezovića, ploče Ivana pl. Zajca s dvije operete, prvog izdanja Šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić ili pak rijetkog primjerka baleta Srećka Albinija Plitvička jezera.

To je plod zajedničkoga truda prijašnjih jezikoslovaca ⠀ od Bartola Kašića do Pavla Rittera Vitezovića, zatim u 19. stoljeću iliraca kao nosilaca hrvatskoga narodnoga preporoda te zagrebačke i riječke filološke škole i zadarskoga jezično-kulturnoga kruga.

Ambivalentna pozicija u procijepu između povremene zaokupljenosti (mahom stručnog) čitateljstva i gotovo posvemašnjeg odsustva ikakva (javnog) interesa obilježje je i ovovremenog statusa Pavla Rittera Vitezovića.

Govoreći o općem senzibilitetu javnosti za važnost Pavla Rittera Vitezovića, nije sporno kako bi se on trebao graditi još od đačkog doba.

Naime, tadašnji je zagrebački biskup Aleksandar Mikulić upravo na nagovor svoga gimnazijskog prijatelja Pavla Rittera otkupio bogatu grafičku zbirku i cjelokupnu privatnu biblioteku austrijskog povjesnika i tiskara Ivana Weikharda Valvasora (inače Vitezovićeva nekadašnjeg učitelja povijesti, bakrorestva i tiskarskog zanata), čime su udareni temelji budućoj Metropolitanskoj knjižnici.

Izvadivši jedan dio opusa Pavla Rittera Vitezovića iz naftalina, naši će preporoditelji oveću pozornost posvetiti upravo Oživljenoj Hrvatskoj kao panslavističkome (odnosno, reći će Banac, pankroatističkom) programu objedinjenja svih (izvorno) hrvatskih područja, a to bi značilo onih prostora bivšega rimskog Ilirika, točnije, svih zemalja u kojima žive Slaveni.

Dugogodišnji je gimnazijski profesor latinskog jezika i povijesti, danas stalno zaposlen u Srednjoj školi dr. Antuna Barca u Crikvenici, a kao vanjski suradnik predaje latinski jezik u Srednjoj školi Pavla Rittera Vitezovića u Senju.

Perhat u svojoj prezentaciji navodi vrijedan povijesni izvor dva pisma Pavla Rittera Vitezovića Vatikanu te pismo svećenika Mesića koji je aktivno sudjelovao u ovom procesu.

O životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića govorio je akademik Josip Bratulić, a uvodnu riječ uputila je glavna ravnateljica NSK-a prof. Dunja Seiter-Šverko.