Ovako je pisao hrvatski pisac Mile Pešorda.

Nakon tih deset godina teško je razlučiti u kojoj su mjeri zemlju devastirali bezobrazni zahtjevi Bruxellesa, a koliko grabež domaćih kompradora, briselskih poslušnika. (D. Pešorda)

Srpskom piscu Kaporu i hrvatskom mu kolegi Pešordi, osim što mogu da posvjedoče o junaštvima optuženika za genocid i druge ratne zločine, zajedničko je i to da su se njihova imena našla u poznatom članku Naši talibani Predraga Matvejevića, u kojem autor teksta, uostalom baš kao i Kapor i Pešorda, spominje Haški sud, doduše u ponešto drugačijem kontekstu.

Tu kolumnu, kako je podsjetio Pešorda, autor završava riječima: " A predizborna ' nova pravednost ' duboko je zainteresirana za kaznenoprogonski kontinuitet nakon izbora - kontinuitet ne od jučer, nego od god. 1975. "

Dakle, definitivno je bio u pravu Damir Pešorda koji je opisao Škegru kao onoga koji mašući hrvatskim barjakom brani tuđinske interese.

Danas bi, naime, vremenski trebala nastupiti apsolutna zastara predmeta Matvejeviæ-Pešorda jer je Matvejeviæev èlanak objavljen na današnji dan prije èetiri godine.

Tako bi svjetski ugledni pisac u sljedeæe dvije godine mogao lako završiti u zatvoru, veæ i ako Mile Pešorda ustane na lijevu nogu pa ga opet dade na sud, jer je Matvejeviæ poslije nepravomoæne presude javno ponovio svoju optužbu da je Pešorda »taliban«.

Kad je pročitao ove riječi Pešorda je pobjesnio i tužio posrbicu Matvejevića, ili, kako ga Pešorda zove, Matvejevicha, a poznato je kako je slučaj završio.

Pešorda je zasigurno bio zadovoljan ovim pravorijekom, tom velikom pravnom pobjedom, i baš kad se činilo da će sve biti po pravdi Boga morali su se umiješati i stati u obranu Matvejevicha slobodoumni europski intelektualci, ta odkatoličena svita koja je samo izdanak one europske socijalističke Hidre zbog čijeg je tobože kozmopolitskog djelovanja, a zapravo antihrvatske i antibožje trudbe, uostalom, " Hrvatska i okljaštrena tijekom povijesti i danas svedena na ' avnojevsku ' Hrvatsku, i to onu koja je, pod serbokomunističkom okupacijom, ostala umanjena.

Knjigu su predstavili - sam autor Emil Čić te književnik i pjesnik Mile Pešorda.

Mile Pešorda i Davorin Žitnik - Žito

Pod tim kutom sagledan, vukovarski neslužbeni susret na vrhu imade svojih neporecivih, makar oku nevidljivih, vrijednosti, na koje međutim pada tamna sjenka posve prešućene istine o velikosrpskoj ratnoj agresiji JNA i srpskih terorista " (Odluka Sabora RH o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama SFRJ od 8. X. 1991.) na hrvatski narod i zemlje, o Vukovaru i o Hrvatskoj kao žrtvi kulturocida i genocida, o narodno-osloboditeljskom Domovinskom ratu i vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, presudnoj i za spas Herceg-Bosne od novih srebreničkih pokolja i za otvaranje puta denacifikaciji Srbije, kao veličanstvenoj pobjedi nad srpskim fašizmom i okupatorom i početku kraja balkanskoga mini-Hitlera ", odnosno predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. (M. Pešorda, HS)

Govoreći pjesme iz svojeg cjelokupnog opusa Pešorda je prije svake pjesme izgovorio jedan poetski uvod ne bi li nam dozvao u sadašnjost okolnosti u kojima su stihovi nastajali.

Za početak tu je Akcija za Bolju Hrvatsku koju predvode umirovljeni general Željko Saćić, mr. Željko Cvrtila i Mario Maks Slaviček i brojni branitelji, zatim Hrvatska demokršćanska stranka koju predvode dr Goran Dodig i Petar Kaćunko u suradnji s prof. dr. Josipom Jurčevićem, i Jedino Hrvatska koju predvode ratni ministar informiranja Milovan Šibl, istaknuti intelektualci Benjamin Tolić, Damir Pešorda, dr. Slaven Šub a, dr. Igor Jelčić, a tu smo i Zvonimir Milas i ja.

Nije samo izrešetan revolverskim hitcima, nego i sav izmrcvaren s razbivenom glavom, po receptima po kojima je Staljin naređivao svojim banditima, da ubiju Trockoga, Buharina i Babelja. (M. Pešorda, HS)

Pešorda, meðutim, danas tvrdi da Sidrana nije nazvao »posrbicom«? To je notorna laž

Pešorda se može vaditi koliko god hoæe, ali u njegovom su tekstu samo dva imena, Abdulah Sidran kao »Karadžiæev jaran«, i Predrag Matvejeviæ.

Knjizi je predgovor napisao kolumnist i pjesnik Damir Pešorda.

On je dobro uočio razliku između Tolićevih ranijih knjiga i posljednje« Sanaderova dionica ».« Ono što je možda novo piše Pešorda u novoj Tolićevoj knjizi jest još izravnije autorovo amalgamiranje publicističkog diskursa izravnim i neizravnim aluzijama na književnost, književne likove i teme.

Bit će da Pešorda ne može prežaliti što listu više ne stižu donacije iz HDZ-ova crnoga fonda pa je krenuo u bacanje drvlja i kamenja na babe i žabe.

Piše: Ivan Gabelica, Hrvatski list, 7. siječnja 2010. O Sedlarovu filmu Pavelić bez maske, koji je premijerno prikazan 29. studenog o. g. u zagrebačkomu kinu Tuškanac, dao je svoj osvrt Damir Pešorda u Hrvatskom listu od 03. prosinca 2009. Taj osvrt je pun komplimenata filmu kao objektivnomu prikazu Pavelićeva lika i dijela.

Pešorda, može davati samo onaj tko ne poznaje povijest ili tko je toliko indoktriniran, da ne želi priznati povijesne činjenice.

I Pešorda misli o ustašama kao i Jelena Veljača

Pešorda je dosad dvaput gostovao na Jutru Poezije.

(dr. Damir Pešorda je dopredsjednik stranke Jedino Hrvatska.

Kao gledatelj filma iste večeri kao i Pešorda, osim vrlo šture i nedorečene priče, otišao sam sa dojmom da je Pavelić progonio Židove, da je u Jasenovcu pobio 70.000 ljudi, da je prodao Dalmaciju, a kao najhrabriji potez filma jest izjava kako je u Srbiji 100 % riješeno Židovsko pitanje tj.

Pešorda je u članku ponudio dobru raščlambu ove doista prljave sapunice, ali je u jednomu dijelu, jednom jedinom rečenicom, poništio poantu koju je, pomislih, htio ponuditi.

Opisavši detaljnije epitete koji su prišiveni Ustašama, naravno sve negativa, Pešorda i sam podliježe stigmi koja je o Ustašama nametnuta od 1945. pa do danas.

Damir Pešorda: Osvrt na knjigu Benjamina Tolića« Kraj neovisnosti »

" On "; Mile Pešorda, " za SVE njih " je OPASAN, rušitelj " ružičastog YU sna ", " njihove DOMOVINE " YUGOSLAVIJE, čija je nesreća bila da se nalazi, teritorijalno na istom mjestu kao i HRVATSKA