Druga podjednako važna nedavna arheološka odkrića, kojima je odsad sigurno povezan starohrvatski« missing link »donedavna nejasnih Bijelih Hrvata, detaljna je poredbena razrada cijelog niza novih arheonalaza iz rane Bijele Hrvatske početkom srednjeg vijeka nakon 6 st. u zapadnoj Ukrajini, pri čemu su najzaslužniji kao organizator i prevoditelj naš prof. dr. Đuro Vidmarović, te arheolog prof. dr. Orest Korčinskij i niz inih ukrajinskih stručnjaka.

O ovom značajnom Kotoraninu govorili su Vlatko Simunović, publicist i novinar iz Podgorice i Đuro Vidmarović, književnik iz Zagreba.

Nakon Vlatka Simunovića publici se Đuro Vidmarović, koji se na početku svog izlaganja osvrnuo na trenutni položaj Hrvata u Crnoj Gori, a potom nastavio izlaganje o Viktoru Vidi: " Za mene je osobno danas veliki dan.

Vida se u ovom trenutku smatra među prvima. " Vidmarović je u ispričao niz zanimljivih detalja, kao i anegdota iz života bokeljskih pjesnika, što je izazvalo oduševljenje među posjetiteljima.

Sudionici koljnofskih susreta iz Hrvatske su Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Čondrić, Nenad Piskač, Igor Šipić, Božica Brkan, Dragutin Pasarić i nakladnik Zoran Bošković.

Roman kao estetsku tvorevinu pomno je analizirao Đuro Vidmarović, govoreći o kompoziciji, jeziku, stilu, filozofiji i naraciji koja je obogaćena velikim rasterom autoričina poznavanja sveukupne kulturne baštine.

Snaga njena pera ostvarila je sjajno djelo, zaključio je Đuro Vidmarović.

U Prilogu istraživanju povijesti hrvatskog naselja Lastva (Gornja i Donja) u Boki kotorskoj Đuro Vidmarović obradio je fenomen nestanka hrvatskog pučanstva i njegova etnonima u lokalnoj historiografiji.

Đuro Vidmarović u prilogu Hrvatska čitaonica Lastve kao narodnosna kulturno-prosvjetna udruga obradio je rad kulturno-prosvjetnih društavâ u Lastvi.

Na kraju tribine skupu se obratio i prof. Đuro Vidmarović, veleposlanik u miru, koji je čestitajući ovaj važan jubilej govorio o tome kako je HVO bilo jedino moguće rješenje za obranu hrvatskih teritorija u BiH i kao jedina zaština od velikosrpske agresije na BiH.

Meni kao uredniku u stvaranju časopisa ' Moslavačko zrcalo ' pomoglo je uredništvo u sastavu Marija Bilić - Prcić, Tomislav Božićek, Božica Brkan, Marijana Horvat, Dragutin Pasarić, Đuro Vidmarović i Tija Žarković - Palijan.

Nama može biti posebno zanimljivo to što su Hitrec, Vidmarović, Rebić i Pozaić među potpisnicima mnogih naših otvorenih pisama koja su sakrivena od hrvatske javnosti.

S tim se slažu i drugi recenzenti djela ¬ - dr. sc. Dragutin Pavličević te povjesničar Đuro Vidmarović, a kojemu je područje moslavačke povijesti vrlo blisko.

I socijalno vrenje imalo je tu primjerice i osnivanjem Kriške republike svoj klasni i nacionalni pečat, ali na koje ova knjiga baca izvorno neideološko svjetlo zbivanja, kako je to činjeno u bivšem sustavu, naglasio je Vidmarović.

Osim autora knjigu će predstaviti i Đuro Vidmarović, uz dr. sc. Agnezu Szabo i dr. sc. Dragutina Pavličevića, njezin recenzent te urednik Dragutin Pasarić.

Vidmarović je Bilosnića predstavio kao jednog od najistaknutijih književnih pera naše sadašnjosti, osobu u kojoj živi nekoliko stvaralačkih individualnosti, jer je riječ o književniku, slikaru, publicistu, fotografu, onome koji se bavio i raznoraznim drugim poslovima.

Samo naša uvažena gošća može odgovoriti kako je u tome uspjela, jer ne zaboravite, hrvatski intelektualci u tzv. Vojvodini bili su pod permanentnom političkom i policijskom paskom. »(Đuro Vidmarović.) Tada je, 1991. godine, našoj kolegici - to dobro znademo bila oduzeta putovnica, a ona onemogućena da iz Novoga Sada izvodi redovitu nastavu na svom Pedagoškom fakultetu u Osijeku, što se ne da prežaliti, nakon čega je prisilno i umirovljena.

Đuro Vidmarović (Portal HKV-a, 12. siječnja 2013.), spominje i pitanje tko to u Hrvatskoj ima mozga.

Postmodernizam dopušta kolažiranje, a Bilosnić stvara multižanrovsko i čak multidisciplinarno djelo, istaknuo je Vidmarović.

Vidmarović se ne ograničava samo na stariju književnost, već prikazuje i djela suvremenih hrvatskih književnika iz Gradišća, kao što su pjesnici Jurica Čenar i Andi Novosel, a donosi i prikaze djela drugih domovinskih pisaca koji se bave ovom problematikom, kao što su Milorad Stojević, Ivo Smoljan, Boro Palović (autor zbirke pjesama« Simfonija Gradišću »posvećenu Gradišću) i Jozo Vrkić (autor knjige putopisa« Od Neretve do Gradišća).

Od ostalih pjesnika na ovoj su manifestaciji sudjelovali Hrvoje Barbir, Ljubo Krmek, Stjepan Šešelj, Đuro Vidmarović i Enerika Bijač, koja je i pokrenula ovu značajnu hrvatsku pjesničku manifestaciju, jedinu ovakve vrste u južnoj Hrvatskoj.

Tri godine nakon što je Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika pokrenuo ovu manifestaciju uz izvor Badavca, koji se nalazi nedaleko Rapavela, na tromeđi općina Karojba, Višnjan i Tinjan, postavljeno je 12 kamenih obilježja s imenima današnjih župa u okolici i sunčani sat, najveći u Istri, pored kojih su jučer svoje stihove i priče čitali književnici, prozaici i pjesnici Tomislav Milohanić, kao pokretač i glavni organizator ovog susreta, zatim Đuro Vidmarović, Vesna Petrić Terzić, Drago Draguzet, Marija Družeta, Vladimir Gagliardi, Rudolf Ujčić, Ivica Pilat, Ana Krnjus, Remiđo Sošić i Alojzije Sinčić.

O knjizi će govoriti Zvonimir Marić, bivši generalni konzul RH u Pečuhu i autor Đuro Vidmarović.

Prvi je nastupio Đuro Vidmarović, hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba, te bivši veleposlanik u Ukrajini, koji je objavio više knjiga pjesama, književno-povijesnih raščlamba, osvrta i prikaza.

" Za ugled naše udruge zaslužni su svi članovi Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, iz cijeloga nacionalnog hrvatskog prostora, ljudi čije je domoljublje na istoj cijeni kao i čestitost, pa mi nije poznato da je bilo tko od nas upleten u neku korupcijsku aferu niti da je na drugi način štetio domovini ", nastavio je Hitrec. " U izvršnom smislu za dobar rad HKV-a zaslužan je Upravi odbor akademik i dopredsjednik HKV-a Slaven Barišić, gospodin Ante Beljo, monsignor Mile Bogović, doktorica znanosti Ljerka Mintas Hodak, doktor znanosti Miroslav Međimorec, književnica Marija Peakić Mikuljan, književnik i dopredsjednik Stjepan Šešelj i književnik Đuro Vidmarović.

Ogranci Matice hrvatske Lipovljani i Kutina s Udrugom žena« Mlinarice »Piljenice srdačno pozivaju u subotu 2. travnja 2011. u 18 sati u Društveni dom Piljenice na promociju knjige Katarina Brkić: Pjesme, novele i jedna rama Đuro Vidmarović: Putovanja i osjećanja

Ukrainčikovu je knjigu (koju nema ni NSK, ni biblioteka ŽOZ-a) u biblioteci autorovih sinova u Zagrebu, prikupljajući građu za antologiju židovske poezije, pronašao književni povjesničar Đuro Vidmarović i za ovo joj kritičko izdanje dodao opsežnu studiju o povijesno-kulturnom kontekstu u kojem je nastala.

Izdanje je prošireno i bogatim fotodokumentacijskim materijalom o Palestini iz vremena kad je u njoj boravio Ukrainčik, što ga je Vidmarović prikupio u samom Izraelu.

O književnom osvrtu na knjigu govorili su književnici Đuro Vidmarović i Zvonimir Penović, u ime nakladnika Zoran Bošković i ravnatelj Galerije fr.

Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.