Na Medijskoj fasadi Muzeja suvremene umjetnosti, od 16. travnja, može se vidjeti novi video rad hrvatske umjetnice Magdalene Pederin, posebno produciran za MSU: trokanalna instalacija ' Hyphen ' koja problematizira prezentiranje informacija u različitim medijima.

Tada najstariji sudionik (57) Ivo Pederin bio je 18, a najmlađi sudionik Denis Mitrović (13) je zauzeo 15. mjesto.

- Moj cijenjeni profesor, a kasnije kolega i prvi mentor Ivan Pederin, pisao je svojevremeno o hrvatskim književnicima na njemačkom jeziku u vrijeme realizma, pa je uočio i Maru Čop Marlet.

Marko Pederin u radu Pomorski nazivi u mjesnom govoru Kućišća na Pelješcu (ČR, 1987.) navodi da se mali gatovi i mali lukobrani kojima je vlaka ograđena zovu mosti, a zid na lukobranu, prsobran, je parapet.

Slušaj što tamo dalje piše: ' Škotom se drži jedro šotovento, murom sovravento ', ' ako se susretnu dva broda, onda onaj brod, koji ima mure sinistra (s lijeve strane), mora škivavat onaj brod, koji ima mure drita (s desne strane) (Pederin)... (ja sam ovdje u zagrade stavio samo prezimena autora, a on nas uči što je drita, a što sinistra, op.p.).

Ujedno, Matica hrvatska je izdavač ove knjige koja zajedno s knjigama " Dalmacija i Hrvati u vanjskoj politici bečkoga Dvora " (2005.) i " Austrijska cenzura i nadzor nad tiskom u Dalmaciji " (2008.) čini zaokruženu cjelinu unutar koje se profesor Pederin posvetio izučavanju funkcioniranja austrijske vlasti u Dalamaciji.

U radu ' Hyphen ' Magdalena Pederin istražuje, između ostaloga, što znači informacija prezentirana u različitom mediju.

Njegov lik su kroz zbornik analizirali: Ivan Pederin, Mijo Milas, Marko Dragić, Ivan Juroš, Josip Jović, Ivan Mimica, pok.

Greenberg, István Lőkös, Ivan Pederin, Zoran Kravar, Branimir Glavičić, Goran Filipi, Ivo Pranjković, Slobodan P.

Predavanje prof. Ivana Pederina - 21.3.2011. Sveučilište u Splitu Vas poziva na predavanje Austrijska cenzura i nadzor nad tiskom u Dalmaciji koje će održati prof. dr. Ivan Pederin sa Sveučilišta u Zadru.

U subotu, 01.06.2002. u 19 sati u napuštenom prostoru nekadašnje ložionice željezničkog kolodvora u Varaždinu otvara se izložba " od A do B ", na otvorenju, u 19:30 sati Zoran Pavelić će izvesti performance " Dugačko tijelo " Na izložbi sudjeluju: Tomislav Brajnović, Marijan Crtalić, Marko Ercegović, Danko Friščić, Stjepan Jerković, Vladislav Knežević, Alem Korkut, Igor Kuduz, Ivan Marušić Klif, Ivan Mesek, Davor Mezak, Zoran Pavelić - performance, Magdalena Pederin, Lala Raščić,, Frane Rogić, Smiljana Šafarić. 08. i 09. 06. 2002. u sklopu izložbe održat će se radionica, moderatori Slaven Tolj, Art radionica Lazareti, Dubrovnik i Ivan Šeremet, Art radionica Barutana, Slavonski Brod 08. 06. 2002. 19 sati predstavljanje Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb i promocija časopisa iz suvremene umjetnosti Radionica, koja će se prodavati po promotivnoj cijeni. 20 sati predavanje Vremenski odnosi prostora i čovjeka; predavači dr. sc. Roman Brajša i gosti.

Lupis piše o oltarnoj pali Dominikanskoga samostana vlasteoskog roda Pucić i Pietŕ Collona, Ivan Pederin o znanstveniku, pravnom i povijesnome piscu Baldu Bogišiću kao vezi između austroslavizma i Rusije, dok Franko Oreb promišlja o literarnom stvaralaštvu pjesnika i pripovjedača, istraživača korčulansko-pelješke i dubrovačko-hercegovačke prošlosti i spomeničke baštine svestranoga Vida Vuletića-Vukasovića i to na stranicama dubrovačkih časopisa »Slovinca« i »Srđa«.

U Gliptoteci HAZU u utorak 17. prosinca u 20 sati/galerija IV./- otvara se samostalna izložba MAGDALENA PEDERIN " Ime je anagram " - ambijent multipliciranih znakova.

Magdalen Pederin, rođena 1968. u Splitu, završila Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu.

MAGDALENA PEDERIN IME JE ANAGRAM Najnoviji ambijent multipliciranih znakova autorice Magdalene Pederin se ritmicno i trepereci organizira u beskonacno ponavljajucim audio-vizualnom prostoru, projiciranim s DVD-a, koji je nositelj zapisa.

Beskonacnu repeticiju zvuka i slike, slagalicu slova u anagramskim kombinacijama, Magdalena Pederin je zaustavila, kao pritiskom na tipku " still ", postavljanjem triju drvenih kocaka u izloćbenom prostoru.

Magdalena Pederin tu barijeru između ovdje i tamo oznacava pogledom kroz staklo i u dubinu.

Magdalena Pederin je ostvarila neku vrstu " manje je više ", postavljenog u beskonacnosti.

A on nikada nije tako oblikovan da je sam štokavski dijalekt u izvornome obliku uzet za osnovicu književnomu jeziku, nego je on pod kraj 15. stoljeća stiliziran obilježjima dotadašnjega hrvatskoga književnoga jezika, uglavnom čakavske stilizacije, što je lijepo prikazao Ivan Pederin u svojoj studiji Pretvorba hrvatskog iz crkvenog u književni jezik.

Da je po tebi i onima koji su za tebe glasali, i koji su jučer za tebe bovanima utriavali " pederin " katoličanstvo u kičmu, sve bi ih pobili i više nebi bilo problema.

Marko Pederin (ČR, 1987.) piše: " Truplo (rjeđe se kaže škaf) čine korbe (rebra) preko kojih se stave madiri...

Milaš je izgleda vidio Ćirila i Metodija kako hodaju po Dalmaciji i šire kršćanstvo. (O ovome piše Ivan Pederin u radu Velikosrpska promidžba i subverzija u Dalmaciji između aneksijske krize 1908. i balkanskih ratova 1912.).

Zanimljivo je da Marko Pederin u Kućišću (" Stara virovanja " na zapadnom Pelješcu, Pelješki zbornik, 1976.) razlikuje kupirta - " krov " i kuvirta - " paluba ".

Pederin/Zadar /: Zadar kao svjetski grad 5. A.

Cageova kompozicija 4 33 (kontinuirane tišine, nijema glazba ili rauschenbergovsko bijelo platno 273 sekunde kao ekvivalent temperaturi apsolutne nule) mijenjajući samo poimanje glazbe izvedena (i tišina ima zvuk, pojačan čovjekovim unutarnjim šumovima, zvukom procesa mišljenja te nepredvidivim i nenamjernim zvukovima iz auditorija) 1952., i na Muzičkom bijenalu u Zagrebu 1961., na neki je način ideološka preteča ove izložbe tematizirajući upravo nemogućnost tišine, te, nastali u međuvremenu, radovi Dalibora Martinisa, Ivana Ladislava Galete (izvođenje kompozicije na klavijaturi unatrag), Darka Fritza, Ivana Marušića Klifa, Magdalene Pederin između ostalih.

Tako sam pokrenuo urbani festival Sezona Lova (Staggione di caccia) koji je postojao od 1999. do 2002. na kojem su nastupali i mnogi hrvatski umjetnici (Željko Zorica, Branko Brezovac, Darko Fritz, Ivan Marušić, Lala Raščić, Magdalena Pederin i drugi).

U knjizi Austrijska vlast u dalmatinskoj politici (1878. - 1914.) " Ivan Pederin proučava stranke i nacionalne ideologije u Dalmaciji toga vremena, te, kako sam piše, analizira zašto je hrvatska nacionalna ideologija odnijela prevagu.

Autor i izvođač: NINA VIOLIĆ Skladatelj: IVAN MARUŠIĆ - KLIF Interakcija multimedije: IVAN MARUŠIĆ - KLIF Vizualni identitet: MAGDALENA PEDERIN Kostimograf: DIJANA MURIĆ - ŠIZI Oblikovanje svjetla: MILJENKO BENGEZ Video rad " Samo ti sanjaj ": SERGEJ GRGURIĆ i ANTONIO CAVALLINI Producent: ZDENKA GOLD Asistent produkcije: ANA GRGURIĆ Projekt je realiziran u suradnji s Teatrom TD Početna ideja je parodija tzv. kazališno-dramskog izričaja kroz prizmu glavne i jedine glumice koja bezuspješno pokušava režirati sebe unutar zadanih okvira koje je već odavno prezrela.

Pederin, koji je priredio i preveo putopise njemačkih autora po Dalmaciji (Split, 1989.), o tom dojmu Stieglitza napominje: " Ovim pisac na ne osobito uspio način želi istaknuti istočnjački karakter naših seljaka. " O istočnjakom karakteru Morlaka kaže nešto i Ivan Lovrić (Bilješke o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa, Venecija, 1776.): Kosu obično briju, ali ostavljajući dulji perčin nego Poljaci i Tatari.

Naime, Marko Pederin (Pomorski nazivi u mjesnom govoru Kućišća na Pelješcu (Čakavska rič, 1987.) opisujući način lova " na bucanje " kaže: Kada se buca, zna riba u moru jako zasvijetliti pa reku da je riba " zardurala ".