Listovi su nepravilno perasto razdijeljeni s jajolikim listićima.

Listovi su neparno perasto sastavljeni od 9 do 17 lisaka, koje su uglavnom jajaste, kratko ušiljene i žljezdasto ljepljive na naličju.

Lako se prepoznaju po dugim i vrlo uskim listovima koji su višestruko perasto iscijepani.

Listovi su neparno perasto sastavljeni, sastoje se od 3 do 11 uskokopljastih, ovalnokopljastih, odozgo tamnomaslinastozelenih, a odozdo više žutozelenih i uz bazu smeđe bradasto dlakavih listića, koji sjede.

Stabljika je razgranata, a na stabljici I ograncima nalaze trostruko perasto razdijeljeni listovi, prekriveni gustim dlačicama.

Donji listovi su nerazdijeljeni ili jednostavno perasto izrezani i imaju duge peteljke, dok su listovi prema vrhu stabljike jednostruko ili dvostruko rascijepljeni, a pri vrhu bez peteljke.

Listovi su veliki (megafili), najčešće perasto razdijeljeni ili sastavljeni.

Golosjemenjače su ili perasto lisnate ili igličaste, a kritosjemenjače su jednosupnice i dvosupnice.

Perasto lisnata je druga grupa golosjemenjača, s jedinom porodicom u našoj flori kositernica (Ephedraceae), s jednim jedinim rodom Ephedra, kojemu su pripadnici samo dvije poznate vrste biljaka, s grmovima i sa zelenim stabljikama i sitnim ljuskastim listovima.

Listovi su 3 - 4 puta perasto podijeljeni, plavkastozelene boje.

Stabljika je gusto obrasla do 70 cm dugim bodljikavim listovima, jednostruko do trostruko perasto razdijeljenim, s gornje strane zelenim, a s donje strane prekrivenim bijelim dlačicama.

Zna narasti i do 2 metra, a odlikuje se dugim, perasto sastavljenim listovima koji se u laganom luku savijaju prema tlu i čitavoj biljci daju vrlo lijep izgled.

Listovi su nepano perasto rastavljeni, listići, njih 5 - 7 su jajoliki i oštro nazubljeni.

Do sredine 15. stoljeća razvoj Perasta zbivao se u sjeni dominacije kotorske općine i plemstva, ostavljajući malo prostora za samostalnije istupe peraške zajednice (Universita di Perasto).

Na razgranatoj stabljici i brojnim ograncima nalaze se dvostruko perasto razdijeljeni listovi, pokriveni gustim svilenim dlačicama.

Crni jasen (Fraxinus ornus) - listovi su neparno perasto sastavljeni.

Lišće je perasto, tamnozeleno i na kratkim petiljkama.

Kamilica je jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15 - 60 cm, tankog i razgranatog korijena, dvostruko perasto razdijeljenih listova.

Listovi su naizmjenični, 2 - 3 puta perasto razdijeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima.

Ti su listovi prepoznatljivog oblika, perasto urezani, s uskim, nazubljenim segmentima.

Nadzemna stabiljka visoka je 0,5 metra, čiji su listovi nepravilno perasto razdijeljeni s jajolikim listićima.

Listovi su višestruko perasto rascijepljeni i sastoje se od savim uskih listića, sličnih nitima.

Duguljasti su joj listovi lirasto ili perasto izrezani.

Dišu škrgama koje su perasto razgranate na prednjim bočnim dijelovima tijela.

na skraćenoj stabljici nalazi se lišće koje je perasto sastavljeno s rascjepkanim liskama i dlakavo.

Listovi su dugi 4 do 10 cm, jajolikog oblika, dlakavi te višestruko perasto razdijeljeni.

Tršlja je zimzeleni grm, sjajnih kožastih listova parno perasto raspoređenih.

Liske su odozgo tamnozelene, gole i sjajne, odozdo svjetlije, uzduž žila smećkasto dlakave, perasto mrežaste nervature, s jako izraženom srednjom žilom u gornjem dijelu.

Listovi su jajasti, perasto razdijeljeni, sa svake strane s 2 - 3 duguljasta režnja, na rubu s vanjske strane nazubljeni.

Kod mrežaste nervature jasno je izraženo središnje rebro lisne plojke (rahis) i iz njega se granaju postrana (bočna) rebra, pa tada govorimo o perasto razgranjenom žilnom sustavu.