Danas je Perzija u takvom stanju dekadencije i rasula da svi razboriti ljudi, bili oni Perzijanci ili stranci koji shvacaju pravo stanje stvari, priznaju da njen napredak i obnova ovise o širenju ucenja i razvoju nacela te velike Osobe.

Stoga su već stari Egipćani i Perzijanci imali običaj proljetnog darivanja ukrašenih jaja kao simbola obnovljenog života.

Većinska etnička skupina u gradu su iranski Azeri, a slijede ih Kurdi, Asirci, Armenci i Perzijanci.

Perzijanci ga vole, vrlo je popularan.

Perzijanci nisu prikazivali božanstva, niti su gradili velike hramove već isključivo žrtvenike, budući kako za razliku od Grka nisu vjerovali kako su božanstva ljudskog oblika.

Perzijanci su prinosili žrtve Suncu, Mjesecu, Zemlji, vatri, vodi i vjetrovima.

Perzijanci su nosili duge kapute (sa ili bez rukava) omeđene pojasom, te hlače od kože ili fine tkanine (zbog mogućnosti jahanja na konju).

Kada su u idućih 10 godina Turci i Perzijanci dvaput napali Tbilisi i razorili ga, Rusija nije ponudila pomoć, već je umjesto toga anektirala dijelove današnje istočne Gruzije.

Palaču su razorili prvo Mongoli u 13. st., ali je obnovljena, sve dok ju nisu dokrajčili Perzijanci 1795. Crkva je izgrađena u 13. st.

Tako je poznato da su stari Perzijanci pili vodu iz bakrenih posuda, iako im sigurno nije bilo poznato oligodinamsko djelovanje bakra koje u relativno kratkom roku uništava klice.

Povijesno gledano, na području Kapadokije boravili su i vladali Hetiti, Perzijanci, Aleksandar Veliki, Rimljani i Bizantinci, sve do 11. stoljeća od kada vlast nad cijelim područjem počinju preuzimati Turci.

Unatoč hrabrom pokušaju suprostavljanja nadmoćnijoj vojsci, Perzijanci su porazili grčke snage te nastavili napredovati prema jugu gdje su u znak odmazde spalili polise Atenu i Eretriju.

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo bilo je multinacionalna država u kojoj su Perzijanci dominirali na većini vojnih i civilnih funkcija.

I Perzijanci su smatrali kažnjivim ubiti psa »čuvara stada i čovjeka«.

... da su Perzijanci bili prvi koji su koristili obojena jaja za slavljenje proljeća 3.000 godina p. n. e., a u 13. stoljeću Makedonci su bili prvi kršćani koji su koristili obojena jaja za obilježavanje Uskršnjih praznika.

Perzijanci su 421. godine obnovili neprijateljstva s Rimom, no ubrzo su pretrpjeli više poraza na svim bojišnicama, te su pristali na stogodišnji mir, koji je potrajao do 502. Carstva su priznala međusobne granice i obvezale se da granice budu razvojačene.

Također, Herodot spominje kako su zadnje grčke vojnike Perzijanci pobili strijelama iz daljine što isto tako ne ide u prilog priči o golemim perzijskim žrtvama.

Grci su u VI stolječu p. n. e. na temelju perzijske dinastije Ahemenida imenovali Iran Perzijom zbog cega se taj naziv zadrzao u zapadnom svijetu iducih 2500 godina, iako su sami ahemenidski Perzijanci nazivali svoju zemlju Iranom.

Perzijanci cine polovinu danasnjeg stanovnistva Irana, a vecinu ostatka drugi iranski narodi.

Perzijanci su se vratili na uzvisinu gdje su očekivali još jedan medijski napad.

Perzijanci su se ipak hrabrije borili; na jednom mjestu napredovao je Kir, dok je na drugom vojnike vodio Oebar koji ih je poticao na borbu uvjeravanjem da ne smiju dopustiti da Medijci masakriraju njihove obitelji.

Razapinjanje na križ kao način smaknuća bio je udomaćen već u starih naroda (Asirci, Feničani, Perzijanci) odakle ga je na područje kasnijega Rimskog Carstva donio Aleksandar Veliki.

Perzijanci nisu Arapi ili Turci da ih se povezuje s kalifatom odnosno Osmanskim Carstvom. prikaži cijeli komentar

Simian@ Primorac je dokazao da nismo ne samo Slaveni ili Perzijanci, nego niti Hrvati, već primordijalni Balkanci. prikaži cijeli komentar

Prilikom dolaska do Termpilskih vrata, skupina od 8 - 11 tisuća Grka predvođenih s 2.000 Spartanaca pokušala im se suprostaviti u uskom prolazu Termopil misleći da perzijska brojčana prednost neće doći do izražaja, no Perzijanci ih s lakoćom pobjeđuju i nastavljaju napredovati prema jugu Grčke.

Paralelno kopnenoj bitci, vodila se i pomorska bitka kod Artemizija u kojoj također pobjeđuju Perzijanci.

Napose su Asirci, Perzijanci i Feničani imali dugi ceremonijalni kult praćen masovnom histerijom: umilostiviti bogove na dan proljetne, odnosno jesenje ravnodnevice za dobru žetvu, zdravu djecu, pobjedu u ratu i slično.

... Perzijanci su se okrenuli, napali Medijce na obroncima planine, te pobili njih 60.000... [ 2 ]

Hititi, Urartu, Frigijci, Lidijci, Perzijanci, ili zapadnije, Grci i Rimljani, Bizant pa Otomansko carstvo preko svega toga, i mi uz grobove starih kraljeva, a vrijeme kao da je svedeno na puku sitnicu, iako te pogodi, kao maljem, ako samo pokušaš pojmiti njegovu stvarnu veličinu.

Detalji o perzijskom preuzimanju kontrole nad Babilonom ne spominju se u Nabonidovim kronikama, no naglašeno je kako su se Perzijanci tolerantno ponijeli prema hramovima i vjerskim kipovima zbog čega brzo ostvarili simpatije kod domaćeg stanovništva.