Bivši HDZ-ov saborski zastupnik Petar Selem iz zdravstvenih razloga nije došao svjedočiti.

Posljednje zbogom velikom majstoru riječi i pokreta rekli su Nina Violić, Petar Selem, Ivica Zadro...

Ima li Hrvatska dovoljno dobrih opernih redatelja? Petar Selem, Krešo Dolenčić, Ozren Prohić, Dora Ruždjak Podolski odlični su operni redatelji.

Riječ je o premijernoj obnovi predstave iz studenog 2010. kojom će ravnati maestro Filippo Zigante, a režirao ju je Petar Selem.

Na taj su način, doznajemo, razmišljali, primjerice, Ivan Šuker i Petar Selem.

U svemu tome Petar Selem osobito dragocjenom ističe dosljednu korelaciju opće svjetske, s posebnom, hrvatskom, baštinom, postupak koji pomaže sagledavanju prave mjere naše prisutnosti u svjetskoj povijesti.

Poznati kolekcionari Među rijetkim poznatim kolekcionarima su ministar kulture Božo Biškupić, čija je impresivna zbirka registrirana i zaštićena, zatim redatelj Petar Selem, koji možda ne posjeduje remek - djela, niti se smatra kolekcionarom, ali izvrsno poznaje umjetnost i vlasnik je nekoliko profinjenih i vrlo kvalitetnih likovnih radova.

Ispričao je da su on, Sanader, Petar Selem i Božo Biškupić obilazili galerije i umjetničke izložbe, pogotovo umjetnika koji nisu živi ali nikad nitko ništa nije kupio.

Šeks se, naime, požalio da se Bago nije odazvao pozivu hrvatskog veleposlanika u Francuskoj Božidara Gagre i došao snimiti kako Petar Selem, jedan od èlanova delegacije, prima priznanje za poseban doprinos kulturnom i umjetnièkom životu Pariza.

Ali, dežuran mješte mene i sviju vas čitatelja koji tamo bili niste bijaše kritik Miljenko Grgić, koji za enciklopediju općeg nezaborava u mjesnom tisku ostavi panegiričan otisak, te potpisa, pored ostalog, i ovo: " On je (Petar Selem, op.

Kao svjedoci se navode i Branko Vukelić, Jasen Mesić, potom Sanaderov prijatelj Petar Selem.

Petar Selem je to ignorirao kao i oni prije njega, eto jer to nije njihova inicijativa, a na nju ne bi nikada ni došli jer o tako neà em nikada ni nisu razmišljali.

Moralni je propust ne osuditi zlo, posebice ako se čovjek nalazi u položaju i u ulozi kad ne može šutjeti, kaže Petar Selem/Ako Đinđić ne osjeća odgovornost i spremnost za ispriku, onda neće nikad biti alternativa sadašnjoj vlasti u Beogradu, smatra Miro Laco/Đinđićeva izjava za mene je neprihvatljiva i nije dobra podloga za normalizaciju odnosa između Hrvatske i SRJ, kaže Zlatko Tomčić/Ni ja, koji nisam sudjelovao ni u kreiranju silnoga stradanja ni u njegovu izvođenju, ne mogu pobjeći od osjećaja odgovornosti, tvrdi Milorad Pupovac Iscrpnije...

Govoreći o Sanaderovim prijateljima kazao je da se bivši premijer u Zagrebu intenzivno družio s Lukom Bebićem, Božom Biškupićem i Mariom Zubovićem, dok su u njegovom " splitskom krugu " bili Miro Buljubašić, Petar Selem i Siniša Poljak te novinari Milorad Bibić Mosor, Ćićo Senjanović i Zlatko Gall.

Petar Selem, prijatelj i stranački kolega od prvih dana: Obojica smo Splićani, obojica smo visoki i imamo slične afinitete prema kulturi i umjetnosti.

PETAR SELEM HDZ-ov političar i kazališni režiser.

Govoreæi o pretendentima na tu èelnu funkciju, spominju se sadašnji privremeni glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ, privremeni ravnatelj HTV-a Vanja Sutliæ, redatelj Jakov Sedlar, HDZ-ov saborski zastupnik i redatelj Petar Selem, te novinar Veèernjega lista Milan Ivkošiæ.

Tom prilikom prigodno slovo sudionicima skupa uputili su Visko Haladić, zamjenik župana splitsko-dalmatinskog, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, Andrija Biličić, predsjednik Organizacijskog odbora Nazorovih dana i ravnatelj postirske osnovne škole koja nosi Nazorovo ime i prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odobra za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.

U ime pokrovitelja manifestacije Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Petar Selem istaknuo je da su Nazorovi dani i na najvišoj razni prepoznati kao iznimno značajna znanstvena, umjetnička, pedagoška i kulturna manifestacija.

Nešto dublji trag od premijera u hrvatskoj će kulturi, doduše ne književnosti, ostaviti njegov splitski prijatelj Petar Selem.

Oliver Frljić, premijera 19. srpnja 2008. u dvorištu Osnovne škole Spinut Kad je vodstvo dramskog programa Splitskog ljeta ravnatelj Milan Štrljić, ravnatelj dramaturg HNK Split Petar Selem, ravnatelj dramskog programa Splitskog ljeta Goran Golovko - stavilo na repertoar Ljeta Euripidove Bakhe, valja vjerovati da je prethodno razmotrena i sadržajna i estetska vrijednost djela te da je taj repertoarni čin, kao i svakog drugog repertoarnog djela, na razini svoje razložnosti bio autorski čin vodstva Ljeta.

Režiser Petar Selem izabrao je devizu kako je manje zapravo više.

Dirigentica je Nada Matošević, a redatelj Petar Selem.

Plan o kojem se govori nema smisla », tvrdi za Večernji list Petar Selem.

Srušen je kvorum i nije bilo moguće donijeti nikakav zaključak, a kako je pojasnio i sam predsjednik Odbora Petar Selem, bez zaključka matičnog tijela nije moguće održati raspravu o zakonima na plenarnoj sjednici.

O tome svjedoči Petar Selem: Htio je neutralizirati loš imidž HDZ-a, ali je pritom pokazao smisao za ravnotežu, a ne za odmazdu.

Petar Selem režira operu kao da je ona naš vlastiti aktualitet i to tako što na sceni pri č a povijest/naraciju o kolektivnom životu iz glave idiota, kako to kaže sam Shakespeare, ili sa sviješ ć u kako je u njoj sve što je lijepo ružno, a sve što je ružno lijepo.

Petar Selem zna da se najdinami č nije scene tjelesnoga u opernom žanru, kao i u renesansnom dramskom kazalištu, uvijek odvijaju izvan prostora gledanja, iza zastora ili u procijepu dvaju č inova, u produženom svijetu iluzije koji se samo privremeno svršava posljednjim č inom na sceni.

Bilo bi doista više negoli zanimljivo danas ponovno pročitati »Hrvatski tjednik« kao odraz naše stvarnosti pod uredničkom palicom, tada prvog, i još uvijek danas agilnog, glavnog urednika Igora Zidića i odgovornoga i nezaobilaznoga Joze Ivičevića, uz asistenciju urednika kao što su Zvonimir Berković, Petar Selem, Ivo Škrabalo, kao i mnogih drugih koji nerijetko i danas zauzimaju visoke položaje, djeluju u vlasti ili opoziciji, ili pak onih što su se sami odlučili na strogo mirovanje.

Od svih glasila najglasniji i najdrskiji bio je Hrvatski tjednik. Na sjednici Upravnog odbora 21. XI 1970. godine, na prijedlog Igora Zidi ć a, koji je dobio ve ć ranije mandat od Upravnog odbora da poduzima radnje za pokretanje glasila Matice, odlu č eno je: da se glasilo Matice nazove Hrvatski tjednik, a u podnaslovu - list za kulturna i društvena pitanja, da nakladnik bude Matica hrvatska, da prvi broj iza đ e sredinom II mjeseca 1971. godine, da po č etni tiraž lista bude 20.000 primjeraka, da u uredništvo u đ u: Stjepan Babi ć, Zvonimir Berkovi ć, Jozo Ivi č evi ć (odgovorni urednik), Tomislav Ladan, Sre ć ko Lipov č an, Zvonimir Lisinski, Zlatko Posavec, Petar Selem, Tvrtko Šercar, Hrvoje Šoši ć, Ivo Škrabalo, Franjo Tu đ man i Igor Zidi ć (glavni urednik).