O knjizi su govorili akademik dr. sc. Petar Strčić i ravnatelj HDA dr. sc. Stjepan Ćosić i autori.

Svojim znanstvenim radovima akademik Petar Strčić predstavio je Riječku nadbiskupiju i metropoliju, akademik Lujo Margetić se tekstom " Rijeka prije Rijeke " osvrnuo na povijesni razvoj grada, Ranko Starac na poznavanje materijalne kulture stanovnika Tarsatike i njenog područja između IV. i VII. stoljeća, Sanja Holjevac je dala prilog razvoju jezika Hrvatskih liturgijskih knjiga u XVI. i XVIII. stoljeću, mr. sc. Darinko Munić je govorio o izvornicima za imena i prezimena stanovnika zapadnog područja Rijeke, a Dr. sc Irvin Lukežić o prepisci Andije Ljudevita Adamicha s londonskim trgovcem Johnom Blackburnom.

O samom osnivanju Sveučilišta u Rijeci na simpoziju će govoriti akademik Petar Strčić, dok će tema monsg. dr. sc. Ivana Devčića biti »Crkva i počeci visokoga školstva u Rijeci«, a akademik Daniel Rukavina osvrnut će se na izgradnju Sveučilišta ravnopravnog u Europskom visokoškolskom i istraživačkom području (2000. - 2010.).

Akademik Petar Strčić je kazao: Pozdravljam skup u ime HAZU, te čestitam biskupu dr. Mili Bogoviću na uspostavi 10. godišnjice biskupije i njemu kao prvom ordinariju.

Glavni koordinator ovog znanstvenog projekta akademik i upravitelj Arhiva HAZU dr. Petar Strčić ustvrdio je kako je Trst bio i ostao do danas privlačno središte nadanja, ostvarenja raznih želja i egzistencije za Hrvate iz Hrvatske i izvan nje, i to je već stoljećima unatrag.

Kako je Strčić podsjetio, razdoblje fašizma uništilo je sve hrvatske nukleuse na svim područjima života i rada u Trstu koji se nisu ni poslije Drugog svjetskog rata oporavili, unatoč sve većem broju esula, iako je njihov znatan broj sastavljen od Hrvata. Tek s osamostaljenjem Republike Hrvatske devedesetih godina dolazi do oživljavanja organizacijskih oblika i do prave hrvatske renesanse u Trstu i Italiji zaključio je dr. Petar Strčić.

Organizacijski odbor činili su: Juraj Hrženjak, predsjednik Savjeta antifašista Republike Hrvatske, Krešimir Piškulić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske i akademik Petar Strčić, znanstveni savjetnik i upravitelj Arhiva HAZU, u miru, koji je zatim bio i predsjedavajući radnoga tijela spomenutoga skupa.

U trećem broju znanstvene članke su objavili Petar Strčić Bernardin Frankopan i njegovo doba, gospićko-senjski biskup Mile Bogović Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana, Borislav Grgin Modruš između kneževa Frankopana, Osmanlija i kraljevskih vlasti 1458 - 1526, Robert Kurelić Prvi markgrofov rat i Frankopani, Hrvoje Kekez Bernardin Frankopan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja?, Lovorka Čoralić Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. stoljeća, Sanja Vulić Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana, Ivan Jurković Originalni primjerci i kritička izdanja Govora za Hrvatsku kneza Bernardina Frankopana, Violeta Moretti Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana, Milan Kruhek Bernardin Frankopan krčki, senjski i modruški knez posljednji modruški Europejac hrvatskoga srednjovjekovlja 1453 - 1529, Zorislav Horbat Fortifikacijska djelatnost Bernardina Frankopana, Marko Špikić Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta i Drago Miletić Baština i baštinici.

Geiger se osvrnuo i na stajališta nekih kolega povjesničara, spomenuvši da, primjerice, " akademik Petar Strčić pokušava uvjeriti u prozapadnu orijentaciju Josipa Broza Tita ".

Otvorio ga je Petar Strčić uvodnim referatom na temu Osnovna povijesna pitanja o Istri u razdoblju uspostave Pokrajinskog sabora u 19. stoljeću.

Katalog izložbe opsežna je publikacija (120 stranica i 116 ilustracija sa sažetkom na engleskom jeziku) temeljena na dosada objavljenoj historiografskoj literaturi na talijanskom i engleskom jeziku i arhivskim izvorima, a recenzent je akademik Petar Strčić.

Bez sumnje razlog bi moglo biti ignoriranje Zaključka Odbora a i slanje savjetnika na sjednice Odbora jer je poznato da savjetnici ni o čemu ne odlučuju pa ako je na sjednicu iz Rijeke mogao doći vanjski član odbora akademik Petar Strčić, mogla se valjda na sjednici Odbora pojaviti i predstojnica Državnoga ureda.

Njezinim su osnivačima bili: u ime Skupštine Općine Rijeka mr. sc. Željko Lužavec, predsjednik i Vlasta Juretić, odbornica, te Odbor za obilježavanje boja s Tatarima na Grobničkom polju, koji je zastupa predsjednik Anton Juretić, u ime riječkog Sveučilišta, koje po dekanovoj ovlasti zastupa akademik Lujo Margetić, u ime Čakavskoga sabora dr. sc. Petar Strčić, predsjednik i dr. sc. Iva Lukežić, dopredsjednica Čakavskoga sabora, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Rijeka dr. sc. Petar Strčić, ravnatelj Arhiva HAZU-a te u ime Matice Hrvatske dr. sc. Vinko Tadejević, predsjednik Matičinog ogranka u Rijeci.

Kako je u predavanju o okolnostima u kojima je osnovana ova kostrenska čitaonica, pred brojnom publikom koja je jučer posjetila čitaonicu u Svetoj Barbari, kazao akademik Petar Strčić, ne može se biti dovoljno zahvalan osnivačima čitaonice koji su u Kostreni započeli odgoj u rodoljubnom i domoljubnom duhu, unatoč naporima Nijemaca, Talijana i Mađara, koji su u to doba svesrdno nastojali uništiti jezik i nacionalni identitet domicilnog stanovništva.

Ovi Modruški zbornici su svojevrsno multidisciplinarno istraživanje povijesti 15. stoljeća u ovom dijelu Hrvatske, a u trećem zborniku priloge su napisali najpoznatiji hrvatski povjesničari, kao što su Petar Strčić, biskup Mile Bogović, Borislav Grgin, Sanja Vulić, Robert Kurelić, Hrvoje Kekez, Lovorka Čoralić, Ivan Jurković, Milan Kruhek i drugi.

U drugome dijelu časopisa urubričene su likovne umjetnosti (Vanda Ekl o Bitki kod Stubice na svečanom zastoru HNK u Zagrebu Krste Hegedušića), glazba (tada vodeći francuski strukturalist Roland Barthes o Beethovenu u povodu 200. godišnjice rođenja i Igor Stravinsky o šest posljednjih majstorovih gudačkih kvarteta), povijest (Petar Strčić, Nacrt za životopis Matka Laginje, i opet u povodu ovoga puta 40. godišnjice smrti), te glumište, gdje Igor Mrduljaš raščlanjuje dvije ondašnje praizvedbe hrvatskih autora u riječkome Kazalištu mirakula Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara Nedjeljka Fabrija i drame Brat moje majke Kreše Novosela.

Recenzenti su akademik dr. Petar Strčić i dr. Vinko Brešić.

Urednici - akademik Petar Strčić i Ivan Šnajdar - naglasili su koliko je vremena, truda i rada uloženo u ovaj projekt.

Prije upoznavanja javnosti s novim članovima HAZU-a Petar Strčić predstavio je rad Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci.

Plodonosan znanstveni rad prof. Brnića predstavio je prof. dr. sc. Goran Turkalj, dekan Tehničkoga fakulteta, a prigodnu riječ uputili su akademik Petar Strčić i dr. sc. Sanja Holjevac, voditelj i upraviteljica Zavoda. Sve što sam postigao stavio sam u službu napretka ovog kraja i znanosti.

Petar Strčić,« Godina 1918. kao stvarni početak problema u hrvatsko-talijansko-slovenskim odnosima na Jadranu u 20. stoljeću », usredotočio se na probleme povezane s talijanskom okupacijom jadranske obale nakon Prvog svjetskog rata, posvećujući pažnju pitanju što je formiranje Kraljevstva SHS donijelo Istri i Dalmaciji.

Skup u povodu desete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika priređuje Hrvatski institut za povijest, sljednik Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske kojemu je dr. Franjo Tuđman bio direktor od 1961. do 1966. Nakon svečanog otvorenja skupa, po programu rada, u sklopu četiriju sjednica, uz ine, govorit će Mira Kolar o Franji Tuđmanu i organizaciji rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, akademik Nikša Stančić o Franji Tuđmanu između povijesti i politike, akademik Petar Strčić o pogledima Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, akademik Dubravko Jelčić o Franji Tuđmanu, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska, Miroslav Tuđman o povjesničarima koji poriču unatrag i povjesničarima koji pišu buduću povijest, Stjepan Matković o Prvome svjetskom ratu u djelima Franje Tuđmana, Davor Kovačić o Tuđmanovoj ocjeni represivnosti ustaškog pokreta, Nikica Barić o temi prvi hrvatski predsjednik o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, Jure Krišto o Katoličkoj crkvi u djelu Franje Tuđmana, Nevio Šetić o pogledima Franje Tuđmana na Istru te Dino Mujadžević o sukobu Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana.

Gosti predavači koji su sudjelovali na tribini su: akademik Petar Strčić, mr. Darko Deković, Ranko Starac, kustos Pomorskog i povijesnog muzeja te prof. Maja Crnić koji su govoreći o Svetom Križu kroz povijest dali poseban naglasak na arheološka otkrića pronađena na istoimenom brdu.

Akademik Petar Strčić govorio je o važnom strateškom položaju koju je Sveti Križ imao u najranijoj pa tako i ne tako dalekoj povijesti.

Nama je drago da su hrvatski i slovenski historiografi jedinstveni u svojim stajalištima o čemu već u uvodnoj riječi zajednički pišu suurednici ovoga zbornika i voditelji obaju spomenutih instituta, prof. dr. sc. Darko Darovec i akademik Petar Strčić, kazao je Matešić. (I. N.)

Knjigu je predstavio urednik izdanja akademik Petar Strčić, današnji predsjednik Društva.

Akademik Petar Strčić govorio je o hrvatskoj politici u Istri kroz prizmu dvojice istarskih preporoditelja biskupa Jurja Dobrile i nekadašnjeg hrvatskog bana Matka Laginje.

Znanstvenu suradnju dvaju instituta suizdavača predstavili su dr. sc. Sanja Holjevac, upraviteljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli i i urednici prof. dr. sc. Darku Darovec, direktor Znanstveno-raziskovalnog središča Univerze na Primorskem iz Kopra te akademik dr. sc. Petar STRČIĆ, voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.

Knjigu je promovirao akademik Petar Strčić, urednik zbornika, koji u knjizi donosi rad pod nazivom " Antifašistički narodno-oslobodilački ustanak i počeci NOR-a u Hrvatskoj ".

Anita Afrić govorila je o važnim klanjskim obljetnicama u godinama koje završavaju brojkom tri, a voditelj skupa akademik Petar Strčić podsjetio je da je u protekla dva desetljeća cijeli niz uglednih ljudi sudjelovao na Danima dr. Matka Laginje. Na Danima je sudjelovao tadašnji predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš te niz vrsnih stručnjaka iz ekonomije, prava, teologije, kulturnih djelatnika te brojnih drugih.