Uvijek se je dobro vratiti, među inim, na knjigu Hrvatska prezimena akademika Petra Šimunovića, Zagreb, 2006., koja Vam je zasigurno poznata.

Iz tiska je upravo izašlo treće, izmijenjeno i dopunjeno, izdanje knjige« Hrvatska prezimena »akademika dr. sc. Petra Šimunovića, vodećeg hrvatskog onomastičara i jednog od najplodnijih naših jezikoslovaca.

(Metodološki pristup pregledu prezimena preuzet je iz knjige akademika Petra Šimunovića Hrvatska prezimena te će osnovni principi biti primijenjeni na zagorska prezimena a ovaj tekst smatram potrebnim jer mnoštvo zagorskih prezimena u spomenutoj knjizi nije obrađeno)

Njegov je dijalektološki rad bio znatnim poticajem mlađim naraštajima hrvatskih dijalektologa... ". (ulomak iz leksikonske natuknice Petra Šimunovića o Mati Hrasti, Hrvatski biografski leksikon, sv. 5, LZMK, Zagreb 2002., str 699 - 700)

Izdanje čini posebno vrijednim opsežna uvodna studija, monografski prikaz prezimenske problematike vodećega hrvatskog onomastičara akademika Petra Šimunovića " Hrvatska u prezimenima " u kojoj objašnjava nastanak i povijest hrvatskih prezimena, nasilna preimenovanja i sudbinu prezimena u dijaspori te poticajan tekst na početku trećeg sveska " Imena hrvatskih naselja neispričana priča ".

Što je Vatikan htio s tim naputkom, pitali smo akademika Petra Šimunovića, uglednoga hrvatskog i europskog onomastičara, dakle, stručnjaka za imenoslovlje i porijeklo imena i prezimena.

Vrlo malo nas shvata koliku je pomoć i putokaz pružio Hrvatski prezimenik u tri Sveske Petra Šimunovića i njegovog kolege.

Prethodne riječi samo nadopunjuju konstataciju Petra Šimunovića da Hrvati nisu posve ovladali morem, ma što god mi mislili o tome.

Na žalost, odgovore na postavljena pitanja ne znam mogu samo citirati Hrvatski prezimenik Franje Maletića i Petra Šimunovića (Zagreb, 2008), s podacima iz popisa stanovništzva 2001. g.

U povodu slavlja nebeske zaštitnice župe Nerežišća na Braču sv. Margarite djevice i mučenice te ujedno Dana općine, na uočnicu blagdana u ponedjeljak 12. srpnja na sjednici Općinskoga vijeća nagradu Općine Nerežišća za životno djelo primio je, uz jezikoslovca akademika Petra Šimunovića, don Josip (Bepo) Franulić, rođen 1951. u Nerežišćima a za svećenika Hvarske biskupije zaređen 1977. godine.

Voditelj Toplišek posebno se zahvaljuje za suradnju u Leksikonu priimkov akademika Petra Šimunovića, autora knjige Hrvatska prezimena. (M. P.)

Za Petra Šimunovića (Istočnojadranska toponimija, Split, 1986.) najprihvatljivije je razmišljanje Schwyzera, koje navodi A.

U sklopu predstavljanja " Hrvatskog prezimenika " obilježen je 75. rođendan akademika Petra Šimunovića.

- Ocu i meni je bilo drago što tvrtku prodajemo kompaniji s dugom tradicijom - prenio je New Zealand Herald izjavu četrdeset trogodišnjeg Petra Šimunovića, kojemu je očito stalo da tvrtka s obiteljskim imenom nastavi uspješno i pod Sanfordovim vlasništvom.

Informacija za 2001. dolazi iz jedne od knjiga " Hrvatska prezimena " Petra Šimunovića.

Da Bastašići ne vuku porijeklo svog prezimena od Bastijana, vidljivo je iz knjige jednog od autora koje pominjete, gospodina Petra Šimunovića: Naša prezimena, porijeklo, značenje, rasprostranjenost (Izdavač Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1985).

Navedimo stoga Petra Šimunovića (Istočnojadranska toponimija, Split, 1986.): U imenu se odražava razvitak svjetonazora puka i odraz društvenih uvjeta kojima se odabiru područja kojima se nadijeva ime ili nasljeđuje starije ime.

Kapitalno trosveščano djelo Hrvatski prezimenik s podnaslovom Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, priređivača Franje Maletića i akademika Petra Šimunovića, predstavili su danas recenzenti Milan Moguš i August Kovačec te priređivači.

Svakom rodoslovcu-početniku toplo bih savjetovao da krene od knjige akademika Petra Šimunovića Hrvatska prezimena (III dopunjeno izdanje Zagreb, 2006), da o svojim prezimenjacima širom Hrvatske razgleda podatke iz knjige Leksik prezimena Hrvatske (Matica hrvatska, 1976), da nađe svoj zavičaj u knjizi V.

Cvek je citirao jezikoslovca Petra Šimunovića koji je s pravom istaknuo da zemljopisna imena pripadaju hrvatskim najugroženijim spomenicima te konstatirao da se više neće imati koga pitati kako se što zove.

Izdvojit ćemo iz knjige Petra Šimunovića Istočnojadranska toponimija samo one zemljopisne nazive koji se odnose na stajaće vode u Poljicima: Vodenica: izdubljeno mjesto gdje se pohranjuje voda, lokva: zbiralište vode (Lokva, Lokvica), moča: kaljužasto zemljište (Moča, Moče, Močice), močila: mokrina, zemlje oko kakva izvora (Močila), blato (Blato, Blata), jezerine: oveće lokve (Jezerine), bunjača: voda u dulibi zakrita velikim stijenama, korito: udubine u kamenu ili škripu s vodom (Koritine, Koriće), naklo: vlažno tlo, mokrina (Naklice), studenac: zdenac (Studenci, Studenčine), lokanj: omanja lokva (Lokanjak), mlaka: mjesto gdje voda pišti iz zemlje (Mlake), ubal: zbiralište vode sa cjedila (Ubalac), bad: duboki vlažni dolac (Badine), dunaj: otvoren bunar (Dunaj).

Knjiga je vrlo dobro prihvaćena kod hrvatskih rodoslovaca, među njima i od akademika dr. Petra Strčića i dr. Petra Šimunovića...

Posebno zanimljivo bilo bi usporedno istražiti podatak iz ove dobrodošle enciklopedije Hrvatskog rodoslovnog centra o 8.000 najbrojnijih prezimena u nas s brojkom 114.643 prezimenskih natuknica u nedavno objavljenom Hrvatskom prezimeniku, kapitalnom djelu, autora Franje Maletića i Petra Šimunovića.

Kad šta? Braške riči od Petra Šimunovića.

Rječnik bračkih čakavskih govora Petra Šimunovića koji je nedavno izišao u drugom izdanju, također u nakladi Golden marketinga - Tehničke knjige.

To je nešto rjeđe prezime kojemu, po mišljenju Petra Šimunovića (Hrvatska prezimena, Zagreb, 1995.), ishodište treba tražiti u Šibeniku.

Tekst Naše živjenje i naši običoji kroz godišće objavljen je u trećem tomu Čakavisch-deutscher Lexikon (Köln-Wien, 1983.) u redakciji Petra Šimunovića.

Ovim skupom obilježava se 75. obljetnica života akademika Petra Šimunovića, člana-utemeljitelja našeg Hrvatskog rodoslovnog društva " Pavao Ritter Vitezović ".

Šimunovića i trilogija Hrvatski prezimenik Franje Maletića i Petra Šimunovića (Golden marketing, Zagreb 2008), neke osobine Leksika iz 1976. kao da s vremenom dobijaju na vrijednosti.

Fabijanić je u svom uvodnom izlaganju istaknuo da se njegovo predavanje temelji na djelima Petra Šimunovića, Petra Skoka, Ante Zemljara, Mate Suića i Alberta Fortisa.