Vrijednost mu je često mijenjana udaranjem žigova, npr. u Wurzburgu 1496. g. na 4 pfeniga.

Naziv za novčano-obračunsku jedinicu od 1/24 marke = 30 pfeniga.

SARAJEVO/SPLIT - Zbog poskupljenja jedne od najprodavanijih vrsta kruha, štruce tzv. Klasovog " narodnog " od 400 grama s dosadašnjih 60 na 65 pfeniga, potrošači u susjednoj BiH našli su se u dvostrukoj nevolji: ne samo da će to značiti uobičajeni porast troškova života nego neće moći niti dobiti kusur koji im pripada do zadnjega pfeniga.

U monetarnom sustavu BiH, naime, jednostavno ne postoji kovanica od pet pfeniga, odnosno najniža je ona deset.

To praktično znači da će kupci, kako kalkuliraju sarajevski mediji, štrucu " narodnog " plaćati 70 pfeniga, jer u suprotnom do poskupljenja uopće nije trebalo ni doći.

Otpada i uobičajeni način kompenzacije preko guma za žvakanje, jer njezin komad stoji 10 pfeniga.

Rješenje ovog problema, osim kupnje dviju štruca odjednom, ne nazire se ni u sljedećih nekoliko mjeseci, jer je tek nedavno, kako su potvrdili u Središnjoj banci BiH, odobren dizajn i naručena izrada kovanice od pet pfeniga.

S najavljenom stopom tog poreza od 17 posto, " narodni " bi trebao poskupjeti na 75 pfeniga, što bi značilo opet isti udar na potrošačke lisnice.

Daleko najveću kvotu (7,5) imali su HDZ-i, dok je pobjeda Platformaša s kvotom od 1,02 donosila dobitniku tek dva pfeniga na uplaćenu marku.

Na najprljaviji mogući način - kupci koje je ovlastio sam vrh vlasti stupali bi u kontakt sa bjelosvjetskim dilerima oružjem, kupovali metak po 30 pfeniga i onda prikazali mnogostruko višu cijenu.

@mensa: ako si stvarno radio u Njemackoj 8 godina, onda bi zapravo trebao znati da je Njemacka sve svoje kredite vratila do zadnjeg centa/pfeniga.

Primjer: novac od 3 pfeniga biskupije Paderborn od 1761. g. ima lik sv. Liboriusa i kružnu legendu: MON (ete): CAT (hedralis) PAD (erbornensis).

SCHNEPFENHELLER Srebrni i bakreni novac u veličini pfeniga i helera kovan u XIX-XX st. od kneza Isenburg i Anfang.

Sličan je pruskom srebrnom grošu (1/30 talira), no nije se dijelio na 12 već na 10 pfeniga.

RENTENPFENNIG Novčane nominale od 1, 2, 5, 10 i 50 pfeniga, emitirane od Njemačke rentne banke na osnovi Zakona od 8. XI 1923. g.

HVID Danski novac kovan po ugledu na libečki novac u vrijednosti 4 pfeniga.

Naziv za groš koji se pojavio krajem XVI stoljeća, a koji je bio 1/24 talira ili 12 pfeniga.

U Mecklembunui je 1380. g. vrijedio polovicu libečkog pfeniga.

Težina mu je bila 2,92 grama i vrijedio je 12 goslara ili Hildenhajmskih pfeniga.

ROTER SECHSER (njem. crvenih 6 pfeniga).

Vrijednost mu je bila 12 krajcara, 240 bernskih pfeniga ili 1/5 goldguldena.

Ovim se nazivom naglašavala njegova veća težina od lokalnog novca, u odnosu 1 S = 3 laka pfeniga.

Njemački novac od 1/4 groša, koji se kovao tijekom XVI-XVII st. 1 G = 4 pfeniga.

KURFVRSTENPFENNIG Novac tipa pfeniga od vrlo dobrog srebra, koji je kovan na osnovi novčane konvencije zaključene između 4 prirajnske provincije: nadbiskupije Koln, Mainz, Trier i Pfalzgro-fa rajnskog.

Konvencija je bila sklopljena 1609. g. i po njoj su 3 nova K. bila jednaka 4 stara pfeniga.

S vremenom je kovan od bilona i na kraju od bakra vrijednosti od 1/2 pfeniga. 2. Početkom XV st. njemački H. počeo se koristiti i u Češkoj, a kasnije mu se vrijednost podudarala s vrijednošću domaćeg Pervusa (mali groš).

Posprdni narodni naziv za brandenburški jednostrani novac od 2 pfeniga kovan od 1670. do 1700. g. u Mindenau.

KRIEGSFVNFER Njemačkih 5 pfeniga iz 1915. g. kovanih od željeza.

Težina je bila 1,58 gr. 1 K = 6 pfeniga.

Od 1480. g. vrijednost K. je pcv većana na 7 a zatim na 8 pfeniga, pa su ih počeli nazivati ACHTLING.