Epidermis je površinski sloj koji se sastoji od melanocita - posebnih stanica za specijaliziranih za stvaranje pigmenta melanina koji daje boju našoj koži te keratinocita - stanica koji čini rožnati sloj kože.

Neosporno je da je umjereno izlaganje sunčevim zrakama poželjno za nas jer potiče stanice kože - melanocite, na proizvodnju tamnog pigmenta - melanina, kojim se koža brani od štetnog djelovanja sunca.

Hiperpigmentacije nastaju zbog povećanja broja pigmentnih stanica u koži, odnosno zbog povećanog stvaranja pigmenta melanina.

Boja dlake je pasminska oznaka, a ovisi o vrsti i količini pigmenta - melanina kojeg su proizveli melanociti u bulbusu dlake.

Prirodna obrana kože od štetnih sunčevih zračenja je stvaranje pigmenta melanina, koji je istodobno zaslužan za tamnjenje kože.

Kad ćemo i hoćemo li posijediti ovisi ponajprije o genima, koji u određenom trenutku najčešće u onom u kojem se to dogodilo i našim roditeljima uvjetuju prestanak proizvodnje pigmenta melanina.

Pigmentne stanice se oštećuju te ne proizvode dovoljno pigmenta melanina koji nas štiti od sunca.

Boja očiju u čovjeka određena je količinom pigmenta melanina koji je prisutan u šarenici oka (Slika 2).

Pri tome se zaboravlja na činjenicu da je preplanulost zapravo obrambena reakcija kože koja proizvodi više pigmenta melanina kako bi se zaštitila od viška UV zračenja.

Važno je adekvatno zaštititi osjetljivu kožu na usnama, što ne može ni proizvodnja kožnog pigmenta (melanina), koji djeluje kao prirodni UV filter.

Ustvari, u trudnoći ćete lakše tamnjeti jer će hormonalne promjene povisiti razinu kožnog pigmenta melanina.

- da se javlja odsustvo pigmenta melanina u oku.

Za razliku od odraslih, koža djece je tanka, nježna i nije " opremljena " jednakim brojem pigmenta melanina koji apsorbira sunčeve zrake i tako nas štiti.

Različita boja kose je rezultat različite koncentracije pigmenta - melanina u kosi.

Naime, visoka razina pigmenta melanina blokira tjelesne stanice i sprečava sintezu vitamina D.

Boja kože ovisi o stanju krvnih žilica, boji krvi i količini pigmenta melanina.

U sredini se nalazi moždina, obavijena korom unutar koje se nalaze zrnca pigmenta melanina.

One nastaju zbog povećana broja pigmentnih stanica u koži ili zbog pojačana stvaranja pigmenta melanina koji se može odlagati u epidermisu (hipermelanoze) ili dermisu.

Beta-karoten ima antioksidativno djelovanje kao i ulogu u stvaranju pigmenta melanina u koži koji je odgovoran za tamnjenje kože.

UVB zrake odgovorne su za eritem (crvenilo) kože i posredno utječu na stvaranje pigmenta melanina.

Za tamnjenje su odgovorne su UV zrake, koje dijelimo na: - kratkovalne UV-C zrake koji se apsorbiraju u ozonskom omotaču i ne dosežu do Zemlje (moderni solariji ne emitiraju UV-C zrake), - srednjevalne UV-B zrake koje prodiru dublje u kožu i izazivaju tamnjenje potičući proizvodnju pigmenta melanina te uzrokuju dubinsko i trajno tamnjenje kože, - dugovalne UV-A zrake koje ne prodiru duboko u kožu i izazivaju trenutno površinsko tamnjenje, ali i oštećenja na koži prilikom predugog sunčanja.

Razlog tome je genetski određena količina proizvodnje pigmenta melanina koji ima ulogu u zaštiti od sunca.

Najčešće su smetnje mrlje na licu koje nastaju nakon utjecaja ultraljubičastih zraka i posljedične sinteze pigmenta melanina.

Hiperpigmentacije su promjene na koži koje nastaju zbog nepravilnog nakupljanja pigmenta melanina na različitim površinama i one su najčešći problem kad su smještene na licu.

Kao odgovor na UV zrake koje prže unutarnji sloj kože, vaše tijelo proizvodi više pigmenta melanina koji zatamnjuje kožu.

Beta karoten ublažava negativne učinke sunčevih zraka i štiti kožu pomažući sintezu pigmenta melanina koji je prirodna " obrana kože ", te među ostalim umanjuje pojavnost alergijskih reakcija na sunce.

Potamnjena koža nakon solarija a pogotovo nakon izlaganja suncu, sadrži velike količine pigmenta melanina.

U svrhu boljeg shvaćanja štetnog utjecaja Sunčevog zračenja na kožu kitova sljedeća faza istraživanja će stoga biti bazirana na ekspresiji gena koji su uključeni u proizvodnju kožnog pigmenta - melanina - koji štiti kožu od štetnog ultraljubičastog zračenja te istraživanja na području ekspresije gena za popravak DNK.

Bakar pomaže u proizvodnji pigmenta melanina koji štiti kožu od sunca, a važan je i za izgradnju snažnih i fleksibilnih kolagenskih vlakana.

Depigmentirana područja nastaju kao rezultat gubitka funkcionalnih melanocita (pigmentnih stanica) i pigmenta melanina u epidermisu.