Zajednice zamuljenih pijesaka zaštićenih obala, koje su najljepše razvijene u uvalama plitkih dna, kakvih na Cresu (osobito na Punti Križa), Rabu, Krku i Unijama ima dosta, predstavljaju značajan i vrijedan pokazatelj biološke raznolikosti kvarnerskog područja.

Zbog blizine šume i humusa koji se stvara i potiče rast nespecifične flore za ovaj rezervat, članovi ekološke grupe su proveli dva školska sata u čišćenju pijesaka.

Nakon Vinovite, interes za vina s podravskih pijesaka, a osobito za vrhunski sivi pinot Vinarije Matočec je znatno porastao u enološkoj i ugostiteljskoj branši, te među pravim vinoljupcima i ne samo u Hrvatskoj.

Nakon degustacije slanih sireve sigurno će dobro sjesti vina vina s geografskim porijeklom vina s podravskih pijesaka, uzgojena u vinogradu Marijana Matočeca u Malom kostanju.

Zajednica finog ujednačenog pijeska i zajednica zamuljenih pijesaka mirnih područja prisutne su u Bakarskom zaljevu.

Zajednica grubih pijesaka i finih šljunaka pod utjecajem struja pronađena je na Urinju i na ulazu u Bakarski zaljev.

Kao posljedica toga je i ugroženost raznih skupina leptira, osobito leptira vlažnih i močvarnih staništa te, u odnosu na Podravinu, i pjeskovitih staništa Podravskih pijesaka.

Svrha tih aktivnosti je da se uklanjanjem nepoželjne nepješčarske vegetacije omogući opstanak i proširivanje karakteristične vegetacije pijesaka.

Stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu Kloštarskih pijesaka

Za vatrogasne ekipe vatrogasno natjecanje sastojalo se iz tri vježbe, mokre vježbe rušenjem mete, izgradnja zečjeg nasipa ispunjenim vrećama pijesaka i svladavanjem uzbrdice i nizbrdice, a cijeli tijek natjecanja pratili su i o regularnosti brigu vodili vatrogasni suci Roman Veršić, Mladen Ščuric i Darko Majhen.

To je bio ishodišni materijal za postanak kvarcnih pijesaka, odnosno kvarcnih dijagenetskih sedimenata (sirovina za staklarsku industriju i izradu plinobetonskih blokova).

Dio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevaca proglašen je 1963. godine posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj.

Najvažnije podmorske zajednice jesu koraligenska zajednica, zajednice livada morskih cvjetnica, zajednice fotofilnih alga, zajednice zamuljenih pijesaka, zajednica finih ujednačenih pijesaka, zajednica grubih organogenih pijesaka i druge.

Sastoje se u najvećoj mjeri od prapora, eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata (barske gline, pijesci, treset).

Desetak zaposlenih na javnim radovima na području Đurđevca, proteklih dana uredili su trim stazu Borik i sada uređuju zaštićeno područje Đurđevačkih pijesaka, doznali smo od Zrinke Hodić iz Komunalija.

Fauna pijesaka općenito je slabo istražena, a među najzanimljivije pripadaju vrste koje žive u pijesku, osobito mali sisavci, kukci i paučnjaci, te dvije vrste ptica koje zbog uznemiravanja ne mogu uspostaviti stalne kolonije bregunica i pčelarica.

Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture uputila je 15. svibnja 2006. Državnom zavodu za zaštitu prirode zahtjev za izradu stručnog obrazloženja za preventivnu zaštitu Kloštarskih (Kalinovačkih) pijesaka.

Dio pijesaka u Podravini, poznat pod nazivom Đurđevački pijesci, proglašen je 1963. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode posebnim geografsko-botaničkim rezervatom, s namjerom da se očuva osebujnost staništa s jedinstvenom pješčarskom vegetacijom.

Osim ovoga, jedini preostali dio nepošumljenih i nekultiviranih pijesaka nalazi se istočno od Kalinovca, oko 1.5 km sjeverno od Kloštra Podravskog u predjelu Draganci.

To je područje Kloštarskih (Kalinovačkih) pijesaka, na kojima je pješčarska vegetacija još uvijek očuvana bolje nego na Đurđevačkim pijescima.

U Gornjoj Planini ugljen se javlja u obliku proslojaka, unutar pijesaka, pjeskovitih glina, konglomerata i vapnenaca.

Dio pijesaka proglašen je 1963. godine posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj, a s namjerom očuvanja osebujnosti vegetacije gdje su se u uvjetima života na pijesku mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne vrste, na jedinstvenim pješćanim formama sa posebnom dinamikom.

U ovom uskom krugu fotografija našle su se čak dvije fotografije Željka Cara pustinjski ambijent Đurđevačkih pijesaka i vizura kamenoga grada Lubenice na Cresu, što je već predstavljao veliki uspjeh.

Predstavlja jedan od posljednjih ostataka nekad prostranog 12 km dugog pojasa Podravskih pijesaka s kojeg je vjetar raznosio sitne čestice pijeska po podravskoj ravnici i zasipao okolne usjeve i sve živo.

Zaključeno je da je za prihvat većeg broja posjetitelja na lokaciju zaštićenog dijela prirode đurđevačkih pijesaka, potrebno u skorom razdoblju investirati u turističku infrastrukturu kao što je parkiralište, kemijski toaleti i slično, a također i u otklanjanje biljnog pokrova na samim pijescima.

Dio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevaca proglašen je 1963. godine posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj.

Nalazi se u sastavu granita, bazalta, pijesaka te otopljen u morima.

Na mjestima stalnih i jakih pridnenih strujanja, tj. na dnu krupnih pijesaka i finih šljunaka, značajna je zajednica s iregularnim ježincem (Spatagnus purpureus), koja je razvijena kod Urinja na dubini 20 - 25 m.

Na natječaj Mapa zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Koprivničko-križevačke županije u organizaciji OŠ Antun Nemčić Gostovinski iz Koprivnice javilo se nekoliko učenika 7. razreda naše škole ujedno i članova ekološke grupe sa svojim fotografijama posebnih rezervata Đurđevačkih pijesaka i Crnih jaraka.

Pohvale na račun kataloga, a posebno na račun vinogradara đurđevačkog vinogorja, koje se proteže od Virja, preko Đurđevca do Kloštar Podravskog, izrazio je zamjenik župana Darko Sobota i gradonačelnik Đurđevca Slavko Gračan, koji su naglasili da će razvoj ove gospodarske grane i dalje poticati. Katalog je u funkciji turističke promocije Đurđevačke vinske ceste, koja je županijski pilot-projekat, jer su đurđevački vinogradari u organizaciji i prezentaciji svojih vina, te objekata i ponude najdalje otišli.Naša prepoznatljivost je u malim serijama vina visoke kakvoće, obilježenih markicom vizualne identifikacije, kao Vino sa podravskih pijesaka, a Cesta ima za cilj dolazak turista na jednodnevne izlete, pojasnio je okupljenim vinogradarima Marijan Štimac, njen autor i županijski pročelnik za gospodarstvo.